15.11.2022.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2022. godine uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Donošenje ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predlaže se s ciljem ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 56/22.) te zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Donošenjem Prijedloga zakona:

- propisat će se obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine

- propisat će se obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja

- dopunit će se odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta stranke od strane ovlaštenih mjenjača

- proširit će se obveza provođenja dubinske analize i na upravitelje trustova koji upravitelji imaju prebivalište odnosno sjedište u inozemstvu

- dopunit će se odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta za trustove i slična pravna uređenja

- precizirat će se odredba koja propisuje poduzimanje mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika

- precizirat će se odredba koja propisuje obvezu razumijevanja svrhe i prirodu poslovnog odnosa

- izmijenit će se definicija neizravnog vlasništva (nad pravnom osobom) na način da uključuje i neizravno vlasništvo putem trustova

- propisat će se da obveznici moraju prikupiti informacije o ovlastima koje reguliraju i obvezuju pravne osobe ili pravne aranžmane – osnivački akt društva

- proširit će se obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija, osoba i sredstava Uredu za sprječavanje pranja novca

- propisat će se suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine

- propisat će se suradnja s nadzornim tijelima država članica u području nadzora obveznika iz nefinancijskog sektora

- smanjit će se prag obavještavanja o gotovinskim transakcijama Ureda za sprječavanje pranja novca sa 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura. U izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca. MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istog sa pragom koji određuje ograničenja u plaćanju odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji prag iznosi 75.000,00 kuna.

Slijedom navedenog predlaže se propisivanje novog praga za prijavu gotovinskih transakcija u iznosu od 10.000,00 eura koji će se izjednačiti sa pragom koji određuje ograničenja u plaćanju odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti.“

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2022. godine po hitnom postupku. U prijedlogu se ukratko navode pitanja koja je potrebno urediti predloženim Zakonom:

Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19. i 98/19. – u daljnjem tekstu: Zakon) propisuju se načini prestanka službe po sili zakona.

Člankom 137. stavkom 1. točkom 3. Zakona propisano je da državna služba prestaje po sili zakona kada državni službenik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Krajem godine odlazi veći broj službenika koji radi na najsloženijim poslovima u državnim tijelima, a radna mjesta se neće moći popuniti jer je slab interes kandidata za rad u državnoj službi (u praksi je obustavljen veći broj javnih natječaja zbog toga što se nije prijavio nijedan kandidat ili je izabrani kandidat naknadno odustao od zapošljavanja u državnoj službi).

Stoga se ovom izmjenom i dopunom Zakona želi omogućiti zadržavanje u službi državnog službenika kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, ako postoje potrebe službe, u punom ili nepunom radnom vremenu, najduže do navršenih 67 godina života službenika.

Također, želi se omogućiti zapošljavanje korisnika mirovine s polovicom punog radnog vremena, ali najduže do navršenih 67 godina života.

Na taj način ublažile bi se posljedice nezainteresiranosti stručnjaka za rad u državnoj službi i nemogućnosti popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela.

Također, predloženim odredbama uskladio bi se Zakon s člankom 99. stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.), prema kojem se ne obustavlja mirovina korisniku starosne mirovine koji nakon ostvarenja prava na starosnu mirovinu nastavi raditi kod poslodavca do polovice punog radnog vremena, uz izmijenjeni ugovor o radu, kao i korisniku starosne mirovine koji se zaposli do polovice punog radnog vremena.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.

 

Fotografija: Novi informator