Prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 29. studenog 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, u kojem je između ostalog navedeno:

„Prijedlogom zakona se točno definira obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno i koje je važećim Zakonom određeno kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave na način daje to površina turističkog zemljišta određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja s time da zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela i/ili turističkog naselja. Time se točno utvrđuju granice turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i određuje da zemljište za redovitu uporabu obuhvaća širok pojas oko samog objekta (npr. tenis tereni, parkovi, igrališta, pomoćni objekti za komunalije u funkciji hotela i slično) čime se upravnom tijelu koje će donijeti upravni akt o utvrđivanju građevne čestice hotela, odnosno turističkog naselja, kao zemljišta potrebnog za redovitu uporabu istih, daju jasne upute koje postojeće sadržaje treba obuhvatiti građevnom česticom.“

Prijedlog Zakona o Centru za posebno skrbništvo

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 29. studenog 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o Centru za posebno skrbništvo, u kojem je između ostalog navedeno:

„Uređenjem Centra omogućit će se nesmetani nastavak djelatnosti, odnosno, osiguravanje djeci i odraslim osobama zastupanje u sudskim postupcima od strane neovisnog tijela kao i kvalitetnija zaštita njihovih prava. S obzirom na specifičnosti Centra omogućavanjem osnivanja podružnice omogućit će se bolja dostupnost Centra, nesmetaniji rad i unapređenje organizacijskih i stručnih pitanja. Propisivanjem mogućnosti osnivanja podružnica i jasnijim propisivanjem djelatnosti utječe se na kvalitetnije obavljanje djelatnosti, poboljšanje kvalitete radnih mjesta te unapređenje rada drugih sustava poput sudova i centara za socijalnu skrb. Jasnijim propisivanjem odredbi u pogledu upravnog vijeća i ravnatelja sprječavaju se određene nejasnoće u primjeni i omogućava nesmetan rad Centra. Propisivanjem stručnog vijeća i njegovih ovlasti omogućiti će se poboljšanje stručnog rada Centra. Propisivanjem drugih struka kao stručnih radnika Centra sa definiranim sadržajem poslova koje će obavljati, te svih uvjeta koje moraju ispunjavati kao i zapreka za prijem i rad osigurat će se kvalitetnija zaštita prava djece i odraslih osoba koje Centar zastupa. Propisivanjem obveze vođenja evidencije i dokumentacije osigurat će se bolji uvjeti za praćenje obavljanja djelatnosti, a samim time i kvalitetnije planiranje određenih promjena. Propisivanjem vrste i načina obavljanja nadzora Centra ispravit će se određene nejasnoće u primjeni, osigurati kvalitetnije praćenje i unapređenje stručnog rada.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 29. studenog 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, u kojem je između ostalog navedeno:

„Ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisati da prekršaj čini i osoba koja dolazi na športsko natjecanje pod utjecajem droga. Također, osoba koja na športsko natjecanje dolazi pod utjecajem alkohola činila bi prekršaj već samom činjenicom da odbije podvrgnuti se ispitivanju alkoholiziranosti mjernim uređajem, kao i osoba koja bi odbila podvrgnuti se ispitivanju droga. Na taj način prevladat će se pravna praznina koja onemogućava postupanje policije prema osobi koja je pod vidnim utjecajem droga ili alkohola, a negira takvo stanje i odbija se podvrgnuti spomenutom ispitivanjima. Također, ovim Prijedlogom zakona u prekršaju bi bila osoba koja s očitom namjerom da ide na športsko natjecanje kod sebe ima predmete namijenjene za prikrivanje identiteta.“

Prijedlog Zakona o biljnom zdravstvu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 3. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o biljnom zdravstvu, u kojem je između ostalog navedeno:

„Područje biljnog zdravstva najvećim dijelom je uređeno Direktivom Vijeća br. 2000/29/EZ. Iskustvo stečeno u provedbi navedene Direktive pokazalo je određene manjkavosti te je Vijeće od Komisije zatražilo da se izvrši procjena učinkovitosti odredbi navedenih u Direktivi. U dvogodišnjem periodu procjene dobivena su saznanja da bi Direktivu Vijeća br. 2000/29/EZ trebalo zamijeniti, a kako bi se osigurala jedinstvena primjena novih pravila na cijelom području Europske unije (u daljnjem tekstu: Unija), akt kojim se zamjenjuje navedena Direktiva trebao bi imati oblik Uredbe. Stoga je u listopadu 2016. godine, Europski parlament i Vijeće usvojio Uredbu (EU) 2016/2031 o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2016/2031). Uredba je stupila na snagu 13. prosinca 2016. godine i primjenjivat će se od 14. prosinca 2019. godine.“

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur. 
Željko Tomljenović, mag. iur.