Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma podnio je Klub zastupnika Mosta, aktom od 12. travnja 2022. godine. U prijedlogu se ukratko obrazlaže potreba izmjene spomenutog zakona:

„Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 108/17 i 39/19) propisuju se mjere, radnje i postupci koje obveznici i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

Navedeni Zakon između ostalog propisuje osnivanje, ustroj i vođenje registra stvarnih vlasnika te dostupnost podataka iz registra stvarnih vlasnika.

Međutim, često se u praksi događa da se u registar stvarnih vlasnike ne upisuju tajni članovi društva, a da oni imaju često i odlučujuće uloge u pravu sudjelovanja u dobiti ili gubitku poduzetnika bez obzira da li ta osoba kontrolira pravnog subjekta koji je obveznik upisa.

Stoga se predloženim izmjenama predlaže da se u registar stvarnih vlasnika uz podatke o osnivačima koji su upisani u osnivačke akte trgovačkih društva temeljem Zakona o trgovačkim društvima upisuju i tajni članovi.

Isto tako predlaže se da uvid u registar stvarnih vlasnika imaju svi i da isti uvid mora biti besplatan putem web stranice za javni pregled, pretraživanje i preuzimanje podataka u strojno čitljivom tekstu i to anonimno, bez identifikacije i autentifikacije korisnika uvida.“

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina podnio je Marin Miletić, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 12. travnja 2022. godine. U prijedlogu kratko navodi potrebu izmjene navedenog zakona:

„Zakonom o porezu na promet nekretnina („Narodne novine“ broj 118/16 i 106/18) propisuju se uvjeti i način naplate poreza na promet nekretnina, obveznici poreza te između ostalog i pravne i fizičke osobe koje su oslobođene od plaćanje navedenog poreza.

Predloženom dopunom predlaže se da porez na promet nekretnina ne plaćaju i fizičke osobe koje su stekle nekretninu na temelju sklopljenog kupoprodajnog ugovora, a ta nekretnina joj je prva nekretnina koja joj služi isključivo za stanovanje (nje i njene uže obitelji).

Na taj način bi se omogućilo mladim obiteljima stjecanje nekretnina za život bez da plaćaju poreza na promet nekretnina što bi im bio dodatni trošak. Ovo pogotovo što je najčešći slučaj da mlade obitelji stječu prvu nekretninu putem kredita što je samo po sebi znatan trošak.“

Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi, aktom od 14. travnja 2022. po redovnom postupku. U prijedlogu se ukratko opisuje postojeće stanje te se obrazlaže potreba ukidanja Zakona o elektroničkoj ispravi:

„Donošenjem Zakona o elektroničkoj ispravi („Narodne novine“, broj 150/05., u daljnjem tekstu: Zakon) 2005. godine je uvažen utjecaj informacijske tehnologije na društvo i osvijestila se potreba za modernizacijom regulacije elektronički potpisanih dokumenta. Pristup koji je uzet prilikom izrade Zakona zauzeo je kao temeljni stav da dokument koji je elektronički potpisan treba regulirati u našem pravnom sustavu kao poseban pravni institut. Taj pristup je zamijenjen novom premisom Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (dalje u tekstu: Uredba elDAS) da se pravna valjanost i važnost elektroničkih dokumenata postiže odredbama o zabrani njihove diskriminacije u usporedbi s onima na papiru pod uvjetom upotrebe elektroničkog potpisa koji kroz kriptografske metode jamči autentičnost sadržaja i autora i ostale mehanizme razrađene samom Uredbom (Usluge povjerenja) i ta paradigma je uvedena u nacionalno zakonodavstvo Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ („Narodne novine", broj 62/17., dalje u tekstu: Zakon o provedbi Uredbe elDAS).

U pregledu ocjene stanja ističe se neusklađenost Zakona s temeljnim postavkama Uredbe elDAS, dok su oba propisa na snazi. Zakon od adresata traži taksativno zadovoljenje elemenata elektroničke isprave koji su u tehnološkom smislu zastarjeli te koristi terminologiju iz Zakona o elektroničkom potpisu koji je van snage od kolovoza 2017. godine i prilikom definiranja pojedinih pojmova (napredni elektronički potpis) ne prati suvremeni tehnološko pravni okvir.

Donošenjem Zakona posljedično će se otkloniti zbunjujuće situacije za obveznike/adresate Zakona i Uredbe elDAS. Smanjiti će se pravno-faktične nedoumice o uvjetima potrebnim za priznavanje elektroničkih dokumenta u pravnom prometu i izvršiti usklađenje s Uredbom elDAS odnosno nacionalno zakonodavstvo uskladiti će se s europskom pravnom stečevinom.

Predviđa se ,,odgođeno“ stupanje na snagu Zakona sa danom 1. svibnja 2023. godine kako bi se izbjegao nastanak eventualnih pravnih praznina odnosno kako bi se tijelima ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu postojećih odnosno donošenje novih propisa kojima će se predmetna materija u potpunosti regulirati u skladu sa Uredbom elDAS.“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2022. nastavno na već podneseni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva od 24. studenoga 2021. godine. U prijedlogu se navodi sljedeće:

„Pravni okvir za korištenje alternativnih goriva u prometu i razvoj infrastrukture za ista donesen je Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva („Narodne novine", broj 120/16.).

Ovim prijedlogom u nacionalno zakonodavstvo prenijet će se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/1745 od 13. kolovoza 2019. te se dodatno uređuju, radi interoperabilnosti, područja vezana za mjesta za punjenje motornih vozila kategorije L, opskrbe električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putovima i mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom za vodni promet te novog razvoja događaja nastalog aktivnostima Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (Cenelec-a) u području normi za opskrbu prirodnim plinom i vodikom. Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/674 stavlja se izvan snage. Osigurava se uspostava registra punionica alternativnih goriva i informiranje korisnika. Postaje za opskrbu gorivom obavezne su prikazivati usporedbu jediničnih cijena alternativnih i konvencionalnih goriva.

Treba napomenuti kako je također Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu („Narodne novine", broj 34/17., u daljnjem tekstu: NOP) predviđena obveza donošenja zakonskih i podzakonskih akata kojima će se urediti određivanje uvjeta priključka na elektroenergetski sustav za punionice, uvjete distribuiranja, naplate i jediničnu cijenu alternativnih energenata koji se koriste u prometu, te određivanje uvjeta punionica za ukapljeni prirodni plin (UPP) i stlačeni prirodni plin (SPP).

Predloženim zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:

- propisuju se tehničke specifikacije za mjesta za punjenje motornih vozila kategorije L

- propisuju se tehničke specifikacije za opskrbu električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putovima mora biti u skladu s normom EN 15869-2 ili normom EN 16840, ovisno o energetskim zahtjevima

- propisuju se tehničke specifikacije za mjesta za opskrbu stlačenim prirodnim plinom (SPP) za motorna vozila

- propisuju se tehničke specifikacije za mjesta za opskrbu plovila na unutarnjim plovnim putovima ili morskih brodova

- mijenja se Prilog II. Direktivi 2014/94/EU, točke: 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. vezano za tehničke specifikacije koje se odnose na stanice na otvorenom za punjenje plinovitim vodikom koji se upotrebljava kao gorivo u motornim vozilima, uključujući karakteristike kvalitete vodika, algoritam za dovod goriva, kao i priključaka za opskrbu motornih vozila plinovitim vodikom

- mijenja se Prilog II. Direktivi 2014/94/EU, točka 3.3. vezano za tehničke specifikacije koje se odnose na profil priključka za punjenje stlačenim prirodnim plinom (SPP) - delegirana uredba Komisije (EU) 2018/674 stavlja se izvan snage

- određuje se način uspostave registra punionica

- uspostavlja se sustav o usporedbi jediničnih cijena alternativnih i konvencionalnih goriva.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.