Akti u proceduri
11.12.2023.
Novi akti u saborskoj proceduri
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim osiguranjima u prometu
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.
Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora uputio je predlagatelju primjedbe na tekst Prijedloga zakona radi potrebe nomotehničke dorade odredbi, a koje je predlagatelj prihvatio, te su učinjene određene izmjene i dopune od strane predlagatelja u cilju postizanja veće jasnoće primjene pojedinih odredbi.
Ovim Konačnim prijedlogom zakona u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva (EU) 2021/2118 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2009/103/EZ u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (SL L 430, 2.12.2021)., a čime će se proširiti obuhvat primjene zakona u odnosu na pojam vozila i upotrebe vozila, uvesti nova pravila u pogledu upotrebe vozila u događanjima i aktivnostima povezanima s motornim sportom, provjere osiguranja, primjene isključenja obveze osiguranja, minimalnih iznosa pokrića, zaštite oštećenih osoba u pogledu štete nastale kao posljedica nezgoda koje su se dogodile bilo u njihovoj državi članici boravišta ili u državi članici koja nije njihova država članica boravišta u slučaju nesolventnosti društva za osiguranje, zaštite oštećenih osoba u nezgodama koje uključuju prikolicu koju vuče vozilo, potvrda o odštetnim zahtjevima u vezi s odgovornošću za štetu nanesenu trećim osobama te u pogledu informiranja oštećenih osoba.
Neke od bitnih izmjena odnose se na reguliranje osiguranja od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe automatiziranih vozila vodeći računa o njihovim specifičnostima pogotovo u kontekstu kako se radi o vozilu bez upravljača koje koristi hardver i softver za kontinuiranu potpunu dinamičku kontrolu. Isto tako, ako operator sustava bespilotnog zrakoplova podliježe obvezi registracije, tijelo nadležno za registraciju smije izdati potvrdu o registraciji operatoru sustava bespilotnog zrakoplova tek nakon što operator predoči dokaz da je sklopio ugovor o obveznom osiguranju u prometu.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.
Kao neke od bitnih razlika između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, navedeno je:
„Tijekom rasprave u Hrvatskome saboru iznesene su primjedbe i sumnja na mogućnost zlouporabe instituta priznanja majčinstva, posebno u odnosu na mogući rizik u vezi sa zamjenskim majčinstvom, koje je zakonskim propisom u Republici Hrvatskoj zabranjeno, te je slijedom istaknutih primjedbi dorađena odredba članka 3. (ranije članka 4.) Prijedloga zakona, kojom se dodaje članak 58.d (ranije 58.c), na način da se u članku 58.d stavku 4. propisuje da će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisati sadržaj, oblik i način utvrđivanja prethodnog mišljenja za priznanje majčinstva, a koje prethodno mišljenje sukladno predloženom zakonu daje Hrvatski zavod za socijalni rad. Istim se osigurava dodatni zaštitni mehanizam u odnosu na rizike i dvojbe koje se mogu pojaviti prilikom priznanja majčinstva te će se provedbenim propisom propisati sadržaj i oblik prethodnoga mišljenja i način njegova utvrđivanja u svrhu razrade odredbe zakona radi primjene i pravne sigurnosti postupanja.
Nadalje, u članku 3. Konačnog prijedloga zakona, u odnosu na dodavanje članka 58.b (ranije 58.a), ranije predloženi stavak 4. je brisan u svrhu postizanja pravne sigurnosti u pogledu odgovarajuće primjene zakonskih odredbi utvrđivanja majčinstva priznanjem.
Nadalje, izvršeno je usklađivanje odredbi na način da se propisuje i upis podataka u evidenciju o državljanstvu u vezi s posvojenjem djeteta, s obzirom na to da je pored dosadašnjeg upisa u maticu rođenih, potrebno promjenu izvršiti i u odnosu na evidenciju o državljanstvu, u svrhu zaštite osobnih podataka posvojenoga djeteta u odnosu na pravne učinke posvojenja, te su slijedom toga dodane odredbe i isto uređeno člancima 21., 22. i 23. Konačnog prijedloga zakona.
Također, propisuje se odredba da će sud po službenoj dužnosti upisati u očevidnik osoba lišenih poslovne sposobnosti podatke iz pravomoćnog rješenja o lišenju poslovne sposobnost i pravomoćnog rješenja o vraćanju poslovne sposobnosti, odnosno o pravnim učincima navedenih rješenja ako oni nastupaju prije pravomoćnosti, kao i promjenu podataka upisanih u očevidnik. Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati oblik, sadržaj i način vođenja očevidnika te će pravilnik donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona (članak 43. i 47. stavak 3. Konačnog prijedloga zakona). Ovim uređenjem se tehnički omogućuje povezivanje očevidnika u sustavu socijalne skrbi i sustavu pravosuđa i uprave, u svrhu pravovremene i sveobuhvatne zaštite osoba lišenih poslovne sposobnosti, stvaranju pravne sigurnosti i operativnosti postupanja.“
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.
Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a koje su posljedica izmjena i dopuna učinjenih od strane predlagatelja radi dodatne prilagodbe prava hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ističe se sljedeće:
- odredba članka 47. važećeg Zakona je izmijenjena na način da se bračnom ili izvanbračnom drugu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata omogućava stjecanje prava na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života bez obzira na starost u trenutku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
- dodatno povećanje postotka od osnovice za određivanje osobne invalidnine za HRVI VI. do X. skupine.
- najtežim hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata kojima je oštećenje organizma utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta, teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka, kod kojih postoje dva ili više oštećenja I. stupnja, ortopedski doplatak se za svako sljedeće oštećenje povećava se za 50%, umjesto dosadašnjeg povećanja za 25%.
- dodaje se odredba koja omogućava prijenos stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na upravljanju Ministarstva hrvatskih branitelja na uporabu drugim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu stambenog zbrinjavanja braniteljsko-stradalničke populacije.
- dodana je odredba po kojoj je pripadnicima HVO, bez obzira jesu li invalidsku mirovinu ostvarili prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji ili ovom Zakonu omogućava pokretanje postupka i određivanje novog iznosa invalidske mirovine u slučaju nastanka promjena koje utječu na preostalu radnu sposobnost ili omjer uzroka invalidnosti.
Pripremila: Lidija Doko mag. iur.
Fotografija: Novi informator