Europski parlament je uvjerljivom većinom potvrdio djelomični sporazum o programu InvestEU koji će u novom programskom razdoblju odražavati ključne prioritete politike Unije za održivu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, mala i srednja poduzeća te socijalna ulaganja i vještine. Najmanje 55 posto sredstava bit će potrebno uložiti u ostvarivanje klimatskih ciljeva. 

"InvestEU će donijeti više ulaganja, konkurentnosti i gospodarskog rasta te omogućiti više radnih mjesta i boljih poslova diljem EU-a. Pridonijet će gospodarskoj, društvenoj i teritorijalnoj koheziji te zatvoriti investicijsku pukotinu u EU potporom javnim i privatnim ulaganjima u mala i srednja poduzeća, istraživanju, inovacijama i digitalizaciji, održivoj infrastrukturi i društvenom sektoru", kazao je suizvjestitelj  za Odbor za proračun Jose Manuel Fernandes (EPP).

"Nacionalne razvojne banke imati će izravan pristup jamstvima EU-a što će osigurati veću fleksibilnost i mogućnost financiranja projekata te stvaranja novih radnih mjesta", dodao je suizvjestitelj, talijanski eurozastupnik Roberto Gualtieri (S&D). 

Većinu jamstava EU-a i dalje će osiguravati Europska investicijska banka (EIB), a dio nacionalne, razvojne banke. U Hrvatskoj je to Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Države članice imat će mogućnost i dio svojih dodijeljenih sredstava za kohezijsku politiku prenijeti u fond InvestEU. 

Hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić (HDZ/EPP) na plenarnoj sjednici je istaknula na što se treba usmjeriti InvestEU, kojim se zamjenjuje sadašnji Europski fond za strateška ulaganja, nekada dio tzv. 'Junckerovog plana' uspostavljenog nakon financijske krize 2008., i ostali financijski instrumenti za ulaganja što bi trebalo voditi do pojednostavljenja procedure. 

"Jako je važno da programom InvestEU financiramo projekte koji ne mogu dobiti komercijalne kredite i garancije ili sredstva iz EU fondova u okviru kohezijske politike, nego da uložimo sredstva u projekte inovatora, poduzetnika,  startupove koji trebaju što brže prerasti u scaleupove ili u projekte poduzetnika s poteškoćama koji zaslužuju drugu šansu", rekla je Maletić.

Maletić je podsjetila da je najviše sredstava za ulaganje odlazilo u Njemačku, Italiju, Francusku, Veliku Britaniju i Španjolsku te da se novim fondom sredstva trebaju usmjeriti manje razvijenim članicama Unije.

"Dosadašnji Europski fond za strateška ulaganja više je ulagao u najrazvijenije države članice. Moramo ispunjavati temeljni cilj, a to je smanjenje razlika u razvijenosti i zato je važno tehničku pomoć usmjeriti prema manje razvijenim državama članicama, pomoći u pripremi projekata i većem korištenju novog, tri puta većeg InvestEU programa“, poručila je Maletić. 

Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. su iznosile 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % u 2009. prije globalne financijske krize, navodi se u izvješću. 

"Financijska kriza nas je naučila da su za stabilnost gospodarstva potrebna ulaganja", poručila je belgijska zastupnica Lieve Wierinck (ALDE). 

Europski parlament traži povećanje jamstava iz EU proračuna na gotovo 41 milijardu eura kako bi se mobiliziralo gotovo 700 milijardi eura investicija diljem EU-a. Komisijin prijedlog je 38 milijardi eura za mobilizaciju 650 milijardi eura. No, o budućem financiranju programa razgovarat će se u okviru pregovora o VFO-u 2021.-2027. nakon europskih izbora. 

(HINA, 18. 4. 2019.)