Dvojbe u vezi isplate božićnice i izuzeća od ovrhe
Jedan od osnovnih ciljeva koji se ZIDOZ/20 želio postići jest pojačana zaštita dostojanstva ovršenika. U tom cilju, uz propisanu mjeru zabrane deložacije ovršenika za vrijeme zimskog razdoblja, od 1. studenog do 1. travnja, te mjeru da se ovrha na nekretnini ne može provesti ako je dug manji od 40.000,00 kuna, zakonodavac je ovim izmjenama znatno povećao krug primanja izuzetih od ovrhe. Tako je, uz već postojeća primanja, odredbom članka 12. ZIDOZ/20 propisan cijeli niz novih primanja pa je s postojećih 15 broj primanja izuzetih od ovrhe povećan na 25.

Pitanje koje se vrlo brzo postavilo vezano je za primjenu ZIDOZ/20, odnosno tumačenje na koje se sve ovršenike primjenjuju ove zakonske izmjene?

Naime, pojedini poslodavci postavili su pitanje krše li odredbe ZIDOZ/20 ako primanje iz članka 12. ZIDOZ uplate na zaštićeni račun ovršenika, a s obzirom na odredbu članka 20. stavak 1. ZIDOZ/20 kojom je propisano da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ZIDOZ/20 dovršiti primjenom odredbi Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17). Dakle, pitanje je: imaju li uopće ovršenici protiv kojih je ovrha pokrenuta prije stupanja na snagu ZIDOZ/20 pravo na nova zaštićena primanja određena čl. 12. ZIDOZ/20, a tim više što odredba članka 12. ZIDOZ/20 nije obuhvaćena odredbom članka 20. stavak 2. niti stavkom 3., kojima je propisano:

„(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 1., 5., 9., 10. i 11. ovoga Zakona primjenjuju se na sve postupke koji su u tijeku.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članka 7. ovoga Zakona primjenjuju se na sve postupke koji su u tijeku, s tim da se rok iz članka 7. ovoga Zakona računa od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“

Tumačenje čl. 12. ZIDOZ/20
Nastavno na ovo pitanje te uzimajući u obzir cilj zakona koji se htio postići, a to je zaštita dostojanstva ovršenika, proizlazi da se odredba čl. 12. ZIDOZ/20 kojom se proširuje broj primanja koja su izuzeta od ovrhe primjenjuje na sve ovršenike, neovisno o činjenici kada je ovršni postupak pokrenut. Također, gledajući i šire, propis treba tumačiti u cjelokupnom i pravom smislu zakona koji proizlazi iz ciljeva tog zakona i vrijednosti koje su ugrađene u njega odnosno tumačenje je potrebno utvrditi prema smislu i sadržaju norme, ono što je ratio legis, cilj zakona. Da je to tako potvrđuje i obrazloženje odredbe čl. 12. ZIDOZ/20 dano kroz amandmane iz kojeg jasno proizlazi da se ne radi razlika između postupaka u tijeku i onih koji se tek imaju pokrenuti nakon stupanja na snagu ZIDOZ/20. Štoviše, iz obrazloženja jasno proizlazi da je postojeća gospodarska situacija prouzročena koronavirusom uzrok potrebi proširenja krug zaštićenih primanja te bi se smisao i puna svrha tog članka mogla ostvariti jedino primjenom čl. 12. ZIDOZ/20 na sve postupke u tijeku.

Mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave
Dvojbu je riješilo Ministarstvo pravosuđa i uprave objavom mišljenja sljedećeg sadržaja:

„Povodom upita u vezi s izuzećem božićnica, toplog obroka i drugih prigodnih nagrada radniku, Ministarstvo pravosuđa i uprave ukazuje sljedeće.

 Odredbama članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 131/20.; dalje u tekstu: ZID OZ) uvedeni su novi instituti u smislu izuzimanja od ovrhe na novčanim sredstvima, dok je odredbama članka 22. ZID OZ-a propisano da ZID OZ stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama.

Stupanjem na snagu ZID OZ-a 28. studenog 2020. stupio je na snagu i predmetni institut izuzeća od ovrhe propisan u tom zakonu, osobito zbog toga što se radi o odredbi koja uređuje provedbu ovrhe i određuje doseg samog ovršnog postupka na novčanim sredstvima.

Ukazujemo da božićnica, regres, topli obrok i druge prigodne nagrade radniku nisu do stupanja na snagu ZID OZ-a bile izuzete od ovrhe, već ih se ZID OZ-om izuzima od ovrhe kao novi iznos odvojen od plaće. Stoga, nije bilo potrebno njihovo izuzeće regulirati kroz Prijelazne i završne odredbe ZID OZ-a.

 U skladu s navedenim, od 28. studenog 2020. uplatitelj (poslodavci) paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika (topli obrok), prigodne nagrade (božićnica, regres i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika dužan je izvršiti uplatu navedenih primanja na poseban račun otvoren u banci (zaštićeni račun).

 Uz navedeno, ističemo kako osoba kojoj se preko računa uplaćuju primanja i naknade koje su po zakonu izuzete od ovrhe, ako su sredstva zaplijenjena od strane Financijske agencije, do trenutka dok se ne izvrši prijenos sredstava na ovrhovoditeljev račun (60 dana a prije samo ako ovršenik pristane), može zatražiti od Financijske agencije da naloži banci prijenos sredstava izuzetih od ovrhe na poseban račun uz potvrdu uplatitelja o iznosu sredstava koja su izuzeta od ovrhe.“

Jesu li novouvedeni primici izuzeti od ovrhe u cijelosti?
Također, kada govorimo o tumačenju odredbi ZIDOZ/20, a kako bi se izbjegle nedoumice u postupanju, treba skrenuti pažnju na primanje iz članka 12. toč. 15. ZIDOZ/20, kojom je propisano da su od ovrhe izuzeti:

- novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima.

Iz citirane odredbe proizlazi da je samo nagrada radnicima za navršene godine radnog staža izuzeta od ovrhe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima pa se postavlja pitanje, jesu li novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) te novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika izuzete od ovrhe u cijelosti? Kada bismo odredbu gledali gramatički tada bi odgovor bio potvrdan, no s obzirom na stav raznih teoretičara, pa i samog zakonodavca da odredbe treba tumačiti u cjelokupnom i pravom smislu zakona, u tom smislu, gledajući cjelokupnu odredbu koja propisuje primanja i naknade izuzete od ovrhe, jasno proizlazi da za sva primanja navedena u točki 15. kao i u točkama 18. i 19. vrijedi pravilo da su izuzeta od ovrhe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, a tim više što su odredbom članka 7. stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20) u odnosu na navedena primanja propisani iznosi koji se ne smatraju oporezivim primicima.

S obzirom na navedeno jasno proizlazi da su navedena primanja izuzeta su od ovrhe do sljedećih propisanih iznosa:

- novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika (do 5.000,00 kn godišnje), prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl., do 3.000,00 kn godišnje), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (do 5.000,00 kn godišnje), nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (za navršenih 10 godina radnog staža do 1.500,00 kn, za navršenih 15 godina radnog staža do 2.000,00 kn, za navršenih 20 godina radnog staža do 2.500,00 kn, za navršenih 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna, za navršenih 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna, za navršenih 35 godina radnog staža do 4.000,00 kn, za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kn),

- dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu (koje traje više od 12 sati dnevno do 200,00 kn, a koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 100,00 kn), dnevnice za službena putovanja u inozemstvu (koje traje više od 12 sati do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, a koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna), dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu (do 200,00 kn), dnevnice za rad na terenu u inozemstvu (do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna) i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (u ukupnom iznosu) te pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe izuzet od ovrhe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, dakle pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno, a pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno.

Priredila:
Sanja Mandić, dipl. iur.