Ti su porezi trenutno u većini zemalja tek skroman izvor proračunskih prihoda zbog izuzeća, izdvajanja dijela poslovanja i izdašnih darova i često pogoršavaju nejednakost, istaknuo je OECD. Izdvojili su slučaj SAD-a gdje vlasnici samo 0,2 posto nekretnina plaćaju porez na nasljedstvo, a gotovo 80 posto bogatstva u rukama je 10 posto najbogatijih kućanstava.

Porezi na nekretnine i nasljedstvo čine samo 0,5 posto ukupnih poreznih prihoda u 24 zemlje u OECD-ovoj skupini uglavnom razvijenih zemalja koje imaju takve namete, utvrdio je OECD. Vlasnici većine nekretnina u pojedinim zemljama uopće ne plaćaju porez zahvaljujući velikodušnim izuzećima za blisku rodbinu i za imovinu poput kompanija u obiteljskom vlasništvu, tumače u OECD-u.

Porezni sustavi uvelike se razlikuju od zemlje do zemlje, pa se tako izuzeća za prebacivanje vlasništva na djecu kreću u rasponu od 17.000 dolara u Belgiji do 11 milijuna dolara u SAD-u. U nekim zemljama nasljednici mogu izbjeći ili smanjiti porez darom koji često ima povoljniji porezni tretman. To znači da plaćaju znatno niži porez no što zakon propisuje za tu vrstu imovine. U SAD-u i Velikoj Britaniji najbogatija kućanstva plaćaju porez po nižoj stopi od ostalih bogataša, otkrio je OECD.

Otpor srednje klase

Prostora za veći doprinos državnim financijama prenapregnutim pandemijom ima, ali u OECD-u ističu mogućnost oštrog protivljenja takvim nametima.

"Porezu se protivi srednja klasa koja ga ne plaća", objasnio je direktor OECD-a za poreznu politiku i upravu Pascal Saint-Amans.

Rezultati OECD-ovog istraživanja odražavaju kritiku mladih da ne mogu kupiti nekretninu i skućiti se bez velike pomoći roditelja ili djedova i baka.

„Da bi porezi na nasljedstvo igrali važnu ulogu u državnim prihodima, treba ih bolje urediti no što je trenutno slučaj u mnogim zemljama", zaključuje šef porezne politike i statistike OECD-a David Bradbury.

(HINA, 11. 5. 2021.)