Znanstvene aktivnosti, troškovi za istraživanja i razvoj, prijave intelektualnog vlasništva i ulaganja u inovativne kompanije, ponovo su porasli u 2020. godini, nakon rekordne 2019., utvrdio je WIPO.

UN-ova je organizacija već izvijestila o "rekordnom" broju podnesenih prijava za registracijom patenata u 2020., a glavni su pokretači prema danas objavljenom Globalnom indeksu inovacija bile "medicinske tehnologije, farmaceutski proizvodi i biotehnologije".

Otprilike šest od 10 tvrtki s intenzivnim istraživanjima i razvojm prijavilo je znatno veću potrošnju u 2020, a raspoloživi podaci signaliziraju da su i mnoge vlade obećale više novca, unatoč velikoj fiskalnoj potrošnji i troškovima zaduživanja povezanih s pandemijom, ističu u WIPO-u.

Upozorili su, ipak, na velike razlike u troškovima istraživanja među regijama i sektorima, napomenuvši da su "tvrtke u sektorima teško pogođenima mjerama suzbijanja pandemije" bile prisiljene smanjiti potrošnju na inovacije.

Švicarska na čelu

Švicarska je potvrdila vodeću poziciju s najvećim ulaganjima u istraživanja i razvoj, prema ljestvici 132 zemlje u sklopu WIPO-vog Globalnog indeksa inovacija.

Švedska, SAD i Britanija zadržale su mjesto među pet zemalja s najvećim izdvajanjima, treću godinu zaredom, a u pandemijskoj 2020. pridružila im se i Južna Koreja, čiji su znanstvenici osmislili jednominutni test na koronavirus.

Šesto mjesto pripalo je Nizozemskoj, sedmo Finskoj, a na osmom je Singapur, na devetom Danska, a na desetom Njemačka. 

Kina je najbolje rangirani inovator u skupini zemalja srednjeg dohotka, na 12. mjestu, dok su se susjedni Indija, Tajland i Vijetnam probili među prvih 50, što znači da "sustavno sustižu" zemlje s visokim dohotkom, prema WIPO-u.

Stagnacija Hrvatske 

Hrvatska je na ljestvici ovogodišnjeg Globalnog indeksa inovacija zauzela 42. mjesto i pala za jedno mjesto u usporedbi s prošlogodišnjim izvješćem, uz napomenu WIPO-a da na usporedbu s prethodnom godinom utječu "raspoloživost podataka i izmjene okvirnog modela GII-ja".

Nešto je bolje rangirana na ljestvici inovacijskog inputa nego na ljestvici inovacijskog outputa, što znači da više koristi znanje nego što ga 'proizvodi'.

Među sedam kategorija koje mjere u WIPO-u najbolji je rezultat postigla u "infrastrukturi", uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije, opću infrastrukturu i ekološku održivost, pokazuje izvješće.

Najlošiji je rezultat pak postigla u kategoriji "razvijenosti tržišta", koje uključuje kredite, ulaganja, trgovinu, diversifikaciju i veličinu tržišta.

Po broju učenika u odnosu na broj nastavnika u srednjim školama izjednačila se s najboljima, a u razvoju i dubini klastera našla se među najlošije plasiranim zemljama, na 123. mjestu, od ukupno 132, pokazuje izvješće WIPO-a.

(HINA, 20. 9. 2021.)