"Prionuli smo reformi koja je imala jedan temeljni cilj – imati otprilike jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem je resoru ili službi netko zaposlen. Nastojali smo pritom doći do objektivnog vrednovanja posla koji se obavlja na pojedinom radnom mjestu", rekao je premijer predstavivši na sjednici pojedine primjere povećanja plaća.

Ukupno je cjelokupna reforma u sustavu državne i javnih službi "teška" 1,63 milijardi eura. 

Ovom smo reformom, rekao je premijer, nastojali voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i za poslove iste složenosti, a htjeli smo, također, osigurati primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i zaposlene u javnim službama.

U državnoj službi najmanja plaća 1.226 eura

U državnoj službi je 54.587 službenika i namještenika, a temeljem usvojenih uredbi broj naziva radnih mjesta je prepolovljen, s 908 na 555 za službenike i namještenike i sa 667 na 343  kad je riječ o policijskim službenicima.

Državni službenik ili namještenik sa srednjom stručnom spremom, koji je u ožujku prošle godine imao najmanju neto plaću od 553 eura, za ožujak ove godine dobit će plaću od 795 eura neto, odnosno prosječna plaća za srednju stručnu spremu povećava se sa 791 na 1.161 euro neto (47 posto).

Za višu stručnu spremu najmanja plaća od 650 eura raste na 1056 eura neto, odnosno prosječna plaća za VŠS raste sa 975 na 1.439 eura.

Za visoku stručnu spremu najmanja plaća od 754 eura raste na 1.226,odnosno prosječna s 1.574 na 2.016 eura neto.

"Dakle, netko završi fakultet, prvi put se zapošljava i taj kad dođe na radno mjesto u okviru državne službe imat će najmanje plaću 1.226 eura", plastično je objasnio premijer.

Cilj reforme bio je učiniti privlačnim rad u državnoj službi

Logika reforme bila je, dodao je, da oni koji su imali manje plaće imaju veći rast, ali da plaće rastu svima, pa i onima s najvišom spremom.

Cilj ove reforme, politički, je da rad u državnoj službi učinimo privlačnim za mlade, privučemo talente, da ljudi koji žele raditi u državnoj službi za to imaju i odgovarajuću financijsku kompenzaciju, naglasio je Plenković.

Premijer je istaknuo i da temeljem ovih uredbi doći i do najvećeg povećanja plaća u Hrvatskoj vojsci, a naglasio je i da je obuhvat reforme najveći u javnoj službi gdje je čak 186.000 zaposlenika.

Nastojanjem za ujednačavanjem različitih radnih mjesta broj naziva radnih mjesta u javnoj službi smanjen je s 965 na 487 za poslove koji su isti ili slične složenosti.

Učiteljima 490 eura bruto više

Govoreći o učiteljima, premijer je podsjetio da je 2022. godine koeficijent iznosio 1,599, a u prošloj godini bio je 1,737 (za tzv. hibridne koeficijente zbog različitih dodataka i prava), ali je u dokumentima pisalo 1,406. "Ono što je pisalo do sada 1,406, s ovom reformom i uredbom postaje 2,01. To znači 490 eura bruto viša plaća za učitelje", rekao je.

Kad je riječ o učitelju mentoru koeficijent ide na 2,17, odnosno povećanje iznosi 474 eura bruto (s 1581 eura 2022. godine na 2055 eura bruto u ovoj godini).

Višim asistentima koeficijent raste s 1,6 na 2,5 odnosno u bruto iznosu plaća će im rasti 574 eura (1821 u 2022. na 2368 eura u 2024.). Redovitim profesorima plaća će u bruto iznosu rasti s 2761 eura u 2022. godini na 3.599 eura u ovoj godini.

Zdravstvenom radniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa srednjom stručnom spremom koeficijent će ubuduće iznositi 1,55 i plaća će mu rasti s 1122 eura u 2022. (1366 eura u 2023.) na 1.468 eura bruto u ožujku ove godine.

Doktor medicine (doktor dentalne medicine I.) imat će koeficijent 2,920 odnosno povećanje plaće iznosit će im 355 eura bruto u odnosu na 2022. godinu (s 2.411 eura u 2022. i 2.582 u prošloj godini, na 2.766 eura bruto u ovoj godini).

Doktorima medicine specijalistima koeficijent će iznositi 3,82, a bruto plaća iznosit će im 3.618 eura bruto (u 2022. godini ona je bila 3033 eura, u 2023. iznosila je 3249 eura).  

(HINA, 23. 2. 2024.)

Fotografija: Pixabay