Prvi govornik na četverodnevnom godišnjem okupljanju koje počinje poslijepodne bit će brazilski ultradesni predsjednik Jair Bolsonaro.

To je njegov prvi međunarodni nastup od polaganja prisege početkom siječnja. Iako je kontroverzni populistički vođa objavio da planira privatizirati infrastrukturu još je nejasno hoće li se odlučiti za ultraliberalnu ekonomsku politiku.

Brazilac je uskočio na mjesto američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je otkazao dolazak zbog višetjedne blokade rada dijela državne uprave, ministarstava i agencija.

U Davos ove godine neće ni britanska premijerka Theresa May suočena s krizom brexita te francuski predsjednik Emmanuel Macron zbog višetjednih prosvjeda u zemlji potaknutih povećanjima cijena goriva koji su se pretvorili u pobunu protiv njegove politike.

Zahvaljujući njihovoj odsutnosti interes će se usmjeriti na njemačku kancelarku Angelu Merkel, japanskog premijera Shinza Abea ili glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa.

Usporavanje globalnog rasta, populizam, političke napetosti, trgovinski ratovi i nejasni britanski put izlaska iz Europske unije vodeća su pitanja koja brinu svjetske lidere, prema anketi provedenoj uoči okupljanja u Davosu.

Ovogodišnja službena tema je "Globalizacija 4.0" - vizija povezanog svijeta koja se bavi ekonomskim nejednakostima koje prate globaliziranu trgovinu i proizvodnju.

Uoči Davosa čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorila je da svjetsko gospodarstvo nakon dvije godine solidnog rasta, sada raste sporije nego što se očekivalo, a rizici rastu.

Prema procjenama MMF-a, objavljenima u ponedjeljak uoči Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj, globalno gospodarstvo moglo bi u ovoj godini porasti 3,5 posto, dok je još u listopadu MMF očekivao rast od 3,7 posto.

„Znači li to da je globalna recesija iza ugla? Ne. Ali rizik od oštrijeg usporavanja rasta globalnog gospodarstva zasigurno se povećao”, kazala je Lagarde, pozivajući političare da se pripreme za “ozbiljno usporavanje”.

 Osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klaus Schwab uoči ovogodišnjeg okupljanja rekao je da ga je djetinjstvo tijekom Drugog svjetskog rata nadahnulo da izgradi organizaciju koja će svijet učiniti boljim. Njegova  zaklada, koja je ugostila mnoge od najmoćnijih, najslavnijih i najbogatijih ljudi svijeta na svom godišnjem okupljanju u Davosu, nesumnjivo je ostavila traga ali veliko je pitanje je li organizacija ostvarila Schwabov proklamirani cilj o tome da će svijet pretvoriti u bolje mjesto.

Negodovanje prokorporativnim karakterom Davosa iz godine u godinu sve je veće, a birači se sve češće zato okreću populističkim liderima. 

Jedna od stalnih kritika glasi da su skupovi WEF-a samo stvorili prostor gdje će svijet biznisa među političarima i vladama lobirati za svoje interese, a da to nitko ne vidi. 

Stručnjaci ističu da organizacija nudi nešto što nedostaje međunarodnim tijelima: mjesto gdje se šefovi vlada i korporacija mogu sastati i "smisliti dobre ideje" ali ima i problematičnih stvari.

S obzirom na to da deseci šefova država ili vlada svake godine dolaze u Davos, na WEF se može gledati kao na "tijelo bez legalnog mandata za upravljanje svijetom, ali s ambicijom da to čini", rekla je Adrienne Sorbom, profesorica sa štokholmskog sveučilišta.


(HINA, 22. 1. 2019.)