Kolektivnim ugovorom određeno je da zakonski određena minimalna plaća bude osnovica za izračun svih plaća u sektoru, tako da se plaća uvećava za koeficijente ovisno o složenosti poslova, pri čemu poslodavac mora zadržati odnose između pojedinih grupa složenosti, kako je navedeno u tarifnom dijelu Kolektivnog ugovora. Osnovna plaća radnog mjesta uvećava se najmanje za 20 posto za rad noću, 30 posto za prekovremeni rad te 50 posto za rad nedjeljom.

"Kolektivni ugovor nije samo interes radnika i sindikata već zajednička vrijednost jer će se uvjeti definirani kolektivnim ugovorom primjenjivati u cijeloj industriji. U KU-u su definirani minimalni uvjeti, a svi zaposlenici tvrtki koje bolje uvjete će ih i zadržati. U ovom je trenutku kada nas pogađa recesija ključno spasiti industriju i sva radna mjesta“, poručio je predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske Berislav Bossak.

Predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić izjavio je kako su pregovori  bili vrlo korektni, počeli su u veljači i završeni su prije tri tjedna. Zadnji KU koji je vrijedio za ove industrije istekao je 2013. i nakon deset godina bilo je vrijeme da se ozbiljno pregovara, kazao je.

Pregovori su bili konstruktivni, tražila su se kompromisna rješenja i upornim i korektnim pregovaranjem došlo se do KU-a kojim su svi zadovoljni, rekao je Pašalić. Vremena su se, kako je kazao, dramatično promijenila i socijalni dijalog, zadovoljan radnik i konkurentna tvrtka recept su kako bi industrija dugoročno opstala. 

"Na istoj smo strani i imamo zajedničke interese, da tvrtke budu konkurentne i da radnici budu zadovoljni", rekao je.

Treći granski KU u privatnom sektoru 

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel je kazao kako je ovo treći granski KU u privatnom sektoru (uz turizam i ugostiteljstvo i graditeljstvo). Ključno je, kako je kazao, da će sva postojeća prava u nekim tvrtkama unutar ovog sektora gdje je kroz kolektivne ugovore na kućnoj razini ugovoreno bilo koje pravo na višoj razini, ono kao takvo ostaje.

Važno je, kako je istaknuo, da će ovaj KU potpisati svi sindikati koji djeluju u sektoru.

"Nisu dobra vremena, ulazimo u novu recesiju poput one iz 2008. godine, koja je već zahvatila Njemačku i njihove građevinske tvrtke, što direktno utječe na domaću drvnu i papirnu industriju. Naše tvrtke imaju kapacitete i kvalitetne proizvode, ali je ključno pitanje hoće li biti kupaca i narudžbi. Zato je ključno sačuvati industriju u Hrvatskoj. Ukoliko bude potrebno sindikati će zajedno s poslodavcima od Vlade tražiti rješenja“, poručio je Novosel.

Pašalić se osvrnuo i na stanje u drvnoj industriji navodeći kako su vremena pred kojima se nalazi hrvatska drvna industrija vrlo teška, možda nikada teža. Na dominantnim izvoznim tržištima, kao što je Njemačko došlo je do ozbiljnog pada potražnje, a time i pada prihoda u velikom broju domaćih tvrtki.

Kriza u njemačkom graditeljstvu, velik broj tvrtki koje su propale prelila se u Europu i tako dramatičan pad potražnje je nešto što naše tvrtke ne mogu same prebroditi, rekao je Pašalić. "Nastojali smo vlastitim rješenjima i zaradama koje su ostvarene lani amortizirati probleme, no sada je trenutak da više sami ne možemo", istaknuo je.

Stoga je nužna intervencija vlasti te su zatražili sastanak sa premijerom ali i predložili neka konkretna rješenja. Većina njihovih prijedloga, kako je rekao, slična je covid mjerama - traže potpore za održavanje radnih mjesta, potpore za likvidnost, omogućavanje kredita kako se ne bi zaustavile investicije. Traže također resorno ministarstvo poljoprivrede poduzme mjere vezane uz sirovinu - da se spuste cijene, produže rokovi otplate, da dođe do fleksibilizacije odnosa sa Hrvatskim šumama.

"Ako Vlada ne intervenira doći će do dramatičnih promjena u drvnom sektoru gdje će mnoge tvrtke propasti", istaknuo je Pašalić te dodao kako se nada da će se postići dogovor koji će jamčiti stabilnost i održivost drvne industrije.

Rekao je kako je drvna industrija dominantno prisutna u ruralnim područjima. Ljudi kada ostanu bez posla, oni tamo nemaju plan B, nemaju se gdje zaposliti, kazao je napominjući kako je to dodatni razlog da se sjedne i nađu najpovoljnija i najpametnija rješenja.

Hrvatska drvna i papirna industrija jedini je sektor u Hrvatskoj s vanjsko trgovinskim suficitom od čak 330 milijuna eura u 2022. godine. U industriji radi više od 1300 tvrtki s više od 18.000 zaposlenih. Ukupni prihod u četiri godine gotovo se udvostručio na 2,1 milijardu eura godišnje uz 980 milijuna eura prihoda iz izvoza.

Recesija u Njemačkoj i Austriji u inače zdravom hrvatskom sektoru prouzročila je pad izvoza drvne industrije od 26,9 posto od lipnja do kolovoza ove godine, a u nedavnoj anketi članica HUP- Udruge drvne i papirne industrije, čak dvije trećine tvrtki očekuje pad prometa do 40% u 2023. godini te preko 60 posto njih sukladno ponašanju inozemnih partnera očekuje pad prometa i u prvoj polovici 2024. godini.

(HINA, 11. 12. 2023.)

Fotografija: Pixabay