Vlada se na odgodu popisa odlučila zbog epidemiološke situacije s Covid-19, plan je da se popis provede u dvije faze od 13. rujna do 17. listopada. U prvoj bi se provodio samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a u drugoj bi to na terenu obavljali popisivači, osobnim intervjuom sa stanovništvom.

Izmjenama Zakona o popisu stanovništva, za koje Vlada predlaže hitnu proceduru, prva faza popisa provodila bi se od 13. do 26. rujna, umjesto od 1. do 10. travnja, a druga od 27. rujna do 17. listopada, umjesto od 16. travnja do 7. svibnja.

Referentni trenutak Popisa je stanje na 31. kolovoza, umjesto na 31. ožujka. U slučaju da se, zbog pojave posebnih okolnosti, popis ne bude mogao provesti u utvrđenim rokovima, Vlada će utvrditi nove rokove posebnom odlukom.

Zakon o sjemenu – kritike i prije Sabora

Sabor će ovaj tjedan u prvom čitanju raspraviti Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja koji je već doživio brojne kritike poljoprivrednih udruga, ali i oporbenih zastupnika.

Tvrde da će takav zakon uništiti domaću proizvodnju autohtonog sjemena, da pred poljoprivredne proizvođače koji dorađuju sjeme za vlastitu uporabu stavlja iste uvjeti kao i za proizvođače sjemena namijenjena tržištu, da favorizira multinacionalne kompanije. Predstavnici resornog Ministarstva poljoprivrede odbacuju te tvrdnje, tumače kako se novim zakonom želi uvesti red u sjemenarsku proizvodnju.

Kako bi proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, uvodi se pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, što tim gospodarstvima omogućuje da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište. Takvo sjeme morat će proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, bolesti i korova, s obzirom da je urod zaraženih usjeva toksičan za ljude i životinje, navodi Ministarstvo.

O Hrvatima izvan Hrvatske 

Zastupnici će ovaj tjedan raspraviti Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske za 2019. godinu. Među šest programa potpore, posebno je važan onaj za Hrvate u BiH, a za koji je u predmetnoj godini Hrvatska izdvojila 25,8 milijuna kuna, kroz 89 programa i projekata iz područja obrazovanja i znanosti, zdravstva i socijalne skrbi itd.

Plenarni rad Sabor će početi raspravom o konačnom prijedlogu zakona da se osnuje Sveučilište obrane i sigurnosti čije će sjedište biti u Zagrebu, a nosit će ime prvog hrvatskog predsjednika. Bit će to visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova koja će omogućiti obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske, ali i zaposlenika u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezane s domovinskom sigurnosti. Sabor će nakon toga raspraviti i prijedlog da beneficirani staž mogu dobiti i osobe s invaliditetom oboljele od izuzetno teških bolesti.

(HINA, 22. 3. 2021.)