Ukupne prihode države u idućoj, 'superizbornoj' godini, Vlada je projicirala na 28,5 milijardi eura, a rashode na 32,6 milijardi, u odnosu na plan za 2023., prihodi su veći za tri posto, a rashodi za 11,2 posto.

Realni gospodarski rast za 2024. Vlada projicira na 2,8 posto, te očekuje da će udjel javnog duga u BDP-u sa 60,7 posto u ovoj godini, pasti na 58 posto BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3,1 posto.

Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.

Premijer Andrej Plenković kaže kako osmi proračun koji predlaže njegova Vlada, prepoznaje potrebe i gospodarstva i građana i sadrži bitne političke ciljeve i prioritete koje Vlada želi ostvariti, socijalno je osjetljiv, odražava načelo društvene solidarnosti, ali je i ambiciozan.

Proračun nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći građanima i gospodarstvu, za povećanja plaća, za isplate mirovina i za druga socijalna davanja te položaj najranjivijih skupina u hrvatskom društvu jer uključuje i inkluzivni dodatak i doplatak za djecu, kao i daljnja porezna rasterećenja za rast plaća, rekao je Plenković.

Za zaposlene gotovo 1,5 milijardi eura više

Povećanje ukupnih proračunskih rashoda za 3,3 milijarde eura u idućoj godini, rezultat je ponajprije povećanja rashoda za zaposlene od gotovo 1,5 milijardi eura, mirovina i mirovinskih primanja za 1,08 milijardi eura i provedbe projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost od 723 milijuna eura. Znatnije su uvećani i troškovi obnove i sanacije šteta nastalih uslijed potresa, za 418 milijuna eura, naknada troškova HEP-a vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina u podzemnom skladištu Okoli za 273 milijuna eura, te troškovi servisiranja javnog duga za 251 milijun eura.

Zastupnici će ovaj tjedan raspraviti i paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu tj. izmjene zakona o obveznim i o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao i izmjene i dopune Stečajnog zakona.

Svoje će mišljenje reći i o troje kandidata za novog povjerenika za informiranje: Dubravki Bevandić, Nikoli Kristiću i Aniti Markić, a raspravit će i prijedlog Ivane Buljan da ju se, na osobni zahtjev, prije isteka mandata, razriješi dužnosti zamjenice pravobraniteljice za djecu.

(HINA, 20. 11. 2023.)

Fotografija: Pixabay