SDP-ovac Mirando Mrsić upozoravao je kako će se poslodavcima omogućiti izbjegavanje naknade ako ne zaposle osobe s invaliditetom u kvotnom zapošljavanju.

"Prema izvješću pola od onih koje trebaju plaćati jer ne zapošljavaju osobe s invaliditetom, a mogli bi i trebali bi, ne uplaćuju naknadu. Ovim zakonom im omogućavamo da to legalno rade jer ako to ne bude u JOPPD obrascu Zavod nema šanse da vidi da poslodavac nije uplatio taj kvotni doprinos", poručio je.

Državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Majda Burić odbacila je njegove tvrdnji pojašnjavajući: "Kada je riječ o JOPPD obrascu radi se isključivo o administrativnom rasterećenju poduzetnika i ako netko ima nešto protiv toga to je žalosno. JOPPD služi kao sustav izvješćivanja a ne kao sustav kontrole. Sustav kontrole radi ZOSI (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom). HDZ-ova Ljubica Lukačić pak zadovoljna je što se neće ukidati niti smanjivati naknada.

"Poslodavac koji ne ispunjava kvotno zapošljavanje mora uplatiti naknadu o kojoj su naši poslodavci ne tako davno govorili da je to 'namet'. Ja dijelim zadovoljstvo što je Vlada i resorno ministarstvo zauzelo stav da se ta naknada neće ukidati niti smanjivati", poručila je.

Burić je isticala kako, iako je trend zapošljavanja osobe s invaliditetom u posljednjih 10 godina u konstantnom porastu najveći porast bilježi se upravo nakon primjene kvotnog zapošljavanja. "Potvrđuju to i podaci HZZ-a prema kojima je u 2015. zaposleno ukupno 2613 osoba s invaliditetom što je 39,2 posto više u odnosu na 2014. godinu. Tijekom 2016. iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 2853 osobe s invaliditetom što je 9,2 posto više nego u 2015. godini, a da se pozitivan trend u zapošljavanju osoba sa invaliditetom i dalje nastavlja i ove godine potvrđuju i podaci u razdoblju 1. siječnja 2017. do 31. kolovoza da je iz evidencije Zavoda zaposleno ukupno 2. 430 osoba sa invaliditetom", navela je državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je u prvom čitanju, među ostalim želi se olakšati uključivanje na tržište rada osoba s invaliditetom. Kako bi se ubrzalo i olakšalo uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije, predlaže se njihovo izravno upućivanje u centre za profesionalnu rehabilitaciju na rehabilitacijsku procjenu, bez potrebe prethodnog vještačenja.

Do sada su oni prvo morali proći postupak vještačenja, a tek je potom odlukom vještaka bili bi upućivani na rehabilitacijsku procjenu u centar za profesionalnu rehabilitaciju, što je znatno usporavalo uključivanje na tržište rada.

"Klub Mosta će podržati ove izmjene mada je zasigurno i ovaj zakon nedovoljan kako bi svim osobama omogućili profesionalnu rehabilitaciju te im ponudili zapošljavanje", ustvrdio je 'mostovac' Marko Sladoljev.

SDP-ovca Gordana Marasa brinuo je podatak Zavoda za zapošljavanje da je od osoba koje su radno aktivne i u dobi u kojoj mogu aktivno sudjelovati na Zavodu za zapošljavanje, prijavljeno svega 7000, odnosno, 3 posto osoba od ukupnog broja sa invaliditetom. "To govori da se ljudi ne prijavljuju, ne vide kako im država može pomoći i kako bi se na taj način omogućilo njima lakše zapošljavanje", ustvrdio je.

"Možemo mi donositi savršene zakone, ali ako nećemo raditi na svijesti ljudi preko medija o ovoj problematici, ništa nam neće značiti", odgovorio mu je Sladoljev.


(HINA, 28. 09. 2017.)