Tim se zakonom uređuje pitanje upravljanja željezničkom infrastrukturom, njen pravni status, izdavanja i ukidanja dozvola, neovisnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, željezničke usluge i naknade, te ne-diskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama.

"Neke su od značajki tog prijedloga liberalizacija pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika, uvođenje javnog nadmetanja za dodjele ugovora o javnim uslugama u željezničkom prometu i povjeravanje poslova inspekcijskog nadzora HAKOM-u", objasnio je resorni ministar Oleg Butković.

Predviđeno je, dodao je, da s ciljem dugoročnog planiranja, hrvatska Vlada donosi strategiju razvoja željezničkog sustava.

Kod nedavne, 'prve' rasprave o tom zakonu, zastupnici su istaknuli da druge zemlje koriste željeznicu kao element za razvoj države, što nije slučaj u Hrvatskoj, čija je željeznica sve sporija i stvara sve više gubitaka. Izrazili su i bojazan da će se željeznička infrastruktura, konkretno kolodvori, pruge, stajališta dati privatnicima, što je predstavnica Ministarstva pomorstva i infrastrukture demantirala.

"Apsolutno nema nigdje govora da HŽ infrastruktura ide u privatizaciju, nigdje to nije bilo rečeno", odgovorila je državna tajnica u Ministarstvu mora i prometa Nikolina Brnjac, tumačeći kako bi reforma željezničkog sektora trebala građanima omogućiti da koriste njegove benefite, da željeznica bude 'kralježnica' kopnenog prijevoza naslonjena na autobusni sustav.

Sabor će raspraviti i izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojima bi se olakšalo i osuvremenilo osnivanje tih društava te izmjene Zakona o sudskom registru.


(HINA, 20. 3. 2019.)