U izvješću se navodi da su cijepljenje, kao i brojne druge mjere upravljanja epidemijom, u 2021. značajno polarizirali javnost, a znatan broj pritužbi građana izazvale su mjere obveze predočenja tzv. COVID potvrda za pristup javnopravnim tijelima, odnosno ostvarenja prava koja zahtijevaju fizički dolazak na ova mjesta. Također, građani su često pogrešno poistovjećivali COVID potvrde sa obvezom cijepljenja što nema zakonsku osnovu.

Navodi se i da je tzv. petrinjski potres podigao svijest o teškom socijalnom stanju i niskom stupnju infrastrukturnog razvoja tog područja, a nakon potresa vidljivije su postale poteškoće u pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama, vodi, besplatnoj pravnoj pomoći i drugima.

Pučka pravobraniteljica navodi i da su u 2021. godini opravdani dojmovi stradalnika kako po pitanju zaštite njihovih prava, posebno u pogledu obnove, nije učinjeno dovoljno.

Upozorava da u Sisačko-moslavačkoj županiji tijekom 2021. država nije izgradila ni jednu zamjensku kuću, već su ih izgradili donatori, pri čemu dio njih zbog komplicirane procedure obnovu nije dovršio. 

Dinamika 2021. nije bila brža ni u Zagrebu, a dio građana živio je u kontejnerima pored svojih kuća, dio u kolektivnom smještaju u Hostelu Areni, dok organizirana konstrukcijska obnova stambenih zgrada i obiteljskih kuća nije započela niti tijekom 2021. godine.

Zagrepčani su i ukazivali na probleme zbog dugogodišnjeg neodržavanja gradske i državne imovine, brinula ih je sigurnost na ulicama, ali i stručnost upravitelja, gradskih i državnih službi za procese koji slijede. Iz pritužbi je bilo vidljivo i da su još uvijek postojali zastoji u priključenju pojedinačnih kontejnera na elektroenergetsku mrežu i vodne usluge.

Kao jedan od uzroka zastoja obnove na oba područja prepoznat je i Zakon o obnovi pa je u listopadu 2021. donesena njegova druga novela, navodi se u izvješću.

U pogledu diskriminacije, pučka pravobraniteljica navodi da su im se građani najčešće obraćali smatrajući da su diskriminirani na osnovu rasne ili etničke pripadnosti, a posebice su joj bili izloženi pripadnici nacionalnih manjina, ponajviše srpske i romske nacionalne manjine, kao i migranti.

(HINA, 1. 6. 2023.)

Fotografija: Pixabay