U njemu se predlaže da za raspisivanje državnih referenduma uvjet ne bude više podrška 10 posto od ukupnog broja birača (što iznosi više od 360.000 birača), nego da to bude 250.000 birača.

Predlaže se i izmjena ustavne odredbe prema kojoj odluku donosi većina birača koji su pristupili referendumu, i to tako da je uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona najmanje trećina svih birača, a za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača.

HDZ tvrdi da bi se ovakvim izmjenama olakšalo pokretanje narodnih inicijativa, ali bi se istodobno osigurao legitimitet odlučivanja.

Izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu definirale bi se teme za koje se ne može raspisati referendum. Time bi Ustavni sud, ističe se u prijedlogu HDZ-a, dobio ovlast proglasiti nedopuštenim referendum ako sadržaj referendumskog pitanja nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka utvrđenim u člancima 1. i 3. Ustava.

Ustavni bi sud promjenama Ustavnog zakona dobio i ovlast proglasiti referendum nedopuštenim i u onim slučajevima kad je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike ili Vlade Republike Hrvatske.

Prema prijedlogu HDZ-a, Ustavni bi sud također dobio ovlast predreferendumske ocjene ustavnosti pitanja. To znači da bi taj sud mogao ocijeniti ustavnost referendumskog pitanja već nakon objave referendumske inicijative, prije nego se počnu prikupljati potpisi.

Nakon toga slijediti će rasprava o zaključku o obvezi osiguravanja zakonskog prava na prekid trudnoće na zahtjev u svim ovlaštenim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, koji je predložila zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.

Ona traži da Sabor obveže Ministarstvo zdravstva da u svakoj ovlaštenoj javnoj zdravstvenoj ustanovi, najkasnije do kraja godine, osigura dovoljan broj liječnika koji obavljaju postupak medicinskog prekida trudnoće na zahtjev kako bi to pravo bilo dostupno neograničeno i neometano.

(HINA, 13. 7. 2022.)