Nepravilnosti su bile manjeg značaja i nisu utjecale na izborni proces, zajednički im je nazivnik "manje nerazumijavanje tog procesa", ni na jednom od oko 6.500 biračkih mjesta nisu utvrđene nepravilnosti i nema ponavljanja izbora, rekao je Sessa na konferenciji za novinare na kojoj su objavljeni potpuni rezultati izbora i na kojoj je pobrojao imena izabranih u Europski parlament, sedam zastupnika i pet zastupnica.

To su HDZ-ovi Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko, SDP-ovi Biljana Borzan, Tonino Picula, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, koja će u Bruxelles kad Velika Britanija izađe iz Europske unije, Ruža Tomašić sa liste Suverenista, nezavisni Mislav Kolakušić, Ivan Vilibor Sinčič iz Živog zida i Valter Flego iz Amsterdamske koalicije.

Odaziv na nedjeljne izbore bio je 29, 86 posto, od oko 3, 7 milijuna birača glasovalo ih je 1, 1 milijun, nevažećih listića bilo je 29. 597, odnosno 2, 68 posto.

Lista HDZ-a dobila je 244. 076 glasova (22,72 posto),  SDP-ova 200. 976 (18,71 posto),  lista Hrvatskih suverenista 91. 546 glasova (8,52 posto), nezavisna lista Mislava Kolakušića 84. 765 (7, 89 posto), lista Živog zida 60. 847 (5,66 posto),  a lista Amsterdamske koalicije 55. 806 (5, 19 posto) glasova.

U inozemstvu, gdje se 12 hrvatskih zastupnika biralo u 46 država, glasovalo je oko 18.500 birača, 184 glasačka listića, odnosno jedan posto, je bilo nevažećih.

Prema potpunim izbornim rezultatima, 51,2 posto glasova pripalo je HDZ-u, 12 posto Suverenistima, 9,3 posto SDSS-u, osam posto koaliciji Neovisni za Hrvatsku/HSP. 

Sessa je zahvalio svima koji su pridonijeli urednoj provedbi izbora, od članova biračkih odbora, "vojsci od 65 tisuća ljudi", do djelatnika DIP-a, ali i medijima koji su "istinito i uravnoteženo" izvještavali o izborima.

U Hrvatskoj postoji visok stupanj demokratske svijesti, dobroj atmosferi izbora pridonijeli su birači, ali i svi koji su u njima sudjelovali, to je jedna sinergija, rekao je predsjednik DIP-a. 

Podsjetio je da od ponoći teče rok za podnošenje prigovora, a kad je riječ o izbornoj šutnji, odnosno treba li taj institut zadržati, drži da je to tema za raspravu, a na zakonodavcu je da odluči. Osobno, pak smatra, da ovako kako je sada postavljena "nema svoj smisao".


(HINA, 27. 5. 2019.)