Ograničenja koja nameće taj zakon "diskriminatorna su i neopravdana", ona krše slobodu optjecaja kapitala, pravo na poštivanje privatnog života i slobodu udruživanja, obrazložio je sud sa sjedištem u Luxembourgu.

"Namećući pojedinim organizacijama civilnog društva obvezu da registriraju, prijave i javno objave (podatke) o izravnoj ili neizravnoj pomoći koju primaju iz inozemstva (...) Mađarska je uvela diskrimintorna i neopravdana ograničenja kako organizacijama tako i osobama koje ih podržavaju", citira Reuters pravorijek suda.

Europska komisija obratila se 2017. godine ECJ-u tražeći očitovanje o zakonu koji je donijela mađarska vlada o "transparentnosti civilnih organizacija i donacija iz inozemstva", podsjeća agencija AFP. Vlada u Budimpešti tvrdi da se tim zakonom opire nepoštenom utjecaju iz inozemstva. Kritičari mađarskog zakona tvrde da je on prvenstveno uperen protiv Georgea Sorosa, američkog milijardera mađarskog podrijetla koji je 1984. utemeljio zakladu Otvoreno društvo (Open society Foundations, OSF),  a ona je trn u oku premijeru Viktoru Orbanu. Taj mađarski zakon nalaže nevladinim udrugama koje na godinu primaju više od 7,2 milijuna forinti (oko 24.000 eura) iz inozemstva da se registriraju kao "organizacije koje se financiraju iz inozemstva" i da se kao takve deklariraju u svim svojim javnim objavama na mrežnim stranicama, objašnjava AFP.

Te nevladine udruge moraju također objaviti ime donatora. Mađarski premijer Viktor Orban opetovano optužuje nevladine organizacije koje financira Soros da se upleću u politiku. Sud smatra da mađarski zakon ograničava i pravo na slobodu udruživanja jer otežava rad udruga. Konačno, ocijenili su suci, obveza propisana udrugama da deklariraju i javno objave svoje donatore udar je na privatni i obiteljski život kao i na pravo o zaštiti osobnih podataka.

(HINA, 18. 6. 2020.)