Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je problema i izazova s kojima se suočavaju pravosudna tijela i na njihovom rješavanju radi kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim rješenjima i u dijalogu s predstavnicima sudbene vlasti i Državnog odvjetništva.

Ulaganja u pravosudnu infrastrukturu - dio mozaika promjena

Od 2015. do 2021. godine u modernizaciju pravosudne infrastrukture uloženo je 61.606.122,46 €, a u idućem investicijskom ciklusu od 2022. do 2025. godine planirana su ulaganja u vrijednosti od 333.276.692,38 €.

Podsjećamo da je lani izgrađena nova zgrada Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu vrijedna oko 100 milijuna kuna, da su u tijeku, između ostalog, radovi na novoj zgradi Općinskog suda u Splitu, čime će se riješiti višegodišnji problem nedostatnih prostorija za rad, i radovi na zgradi najvećeg suda u Hrvatskoj – Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Palača pravde izgrađena je 1970. godine, 2012. godine proglašena je kulturnim dobrom, a trenutni radovi predstavljaju prvu značajniju obnovu zgrade od njene gradnje.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti izgradit će se prva faza Trga pravde koja će obuhvatiti zgrade Trgovačkog i Visokog trgovačkog suda, Upravnog i Visokog upravnog suda, Centra za mirenje i Pravosudne akademije. Tim će se projektom uspostaviti novi standardi gradnje za sva buduća ulaganja u pravosudnu infrastrukturu. Ujedno, dovršetkom tog projekta osigurat će se dodatni kapaciteti za smještaj pravosudnih tijela.

Kada je riječ o Državnom odvjetništvu tijekom 2022. godine u opremu odvjetništava uloženo je 203.761,00 EUR, 458.663,00 EUR za hitne intervencije i nabave manje vrijednosti, dok je za građevinske radove protekle dvije godine izdvojeno 1.660.673,17 EUR (12.512.342,05 kn).  Sredstva za redovito poslovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u posljednje četiri godine porasla su za 34,88%.

U dvije godine dano oko 1500 suglasnosti za zapošljavanje u pravosuđu

Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je i nedostataka sustava plaća u državnoj upravi, kao i plaća pravosudnih dužnosnika što dijelom rezultira nedostatnim kadrovima u pravosudnim tijelima.

Problematika sustava plaća također se rješava kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim rješenjima. Kratkoročna rješenja su dane suglasnosti za zapošljavanje. U protekle dvije godine svim sudovima dano je 1.060 suglasnosti za zapošljavanje, te 468 suglasnosti za zapošljavanje u Državnom odvjetništvu. Uz to predviđeno je zapošljavanje 150 službenika na zemljišno-knjižnim odjelima te 92 vježbenika u pravosudnim tijelima.

Kada je riječ o plaćama i drugim materijalnim pravima, Vlada Republike Hrvatske povećala je osnovicu za izračun plaća za oko 30%. Dodatkom Kolektivnog ugovora koji je potpisan u listopadu 2022. osnovica za državne službenike i namještenike uvećana je za 6% s 1. listopadom i  dva posto od 1. travnja 2023. godine.  Uz to, povećana su i druga materijalna prava; božićnica i regres s 1500 na 1750 kuna te  dar za djecu s 600 na 754 kune. Prethodno je povećana naknada prijevoza po prijeđenom kilometru od 1,35 kuna te je povećan iznos za sistematske preglede s 500 na 1200 kuna.

Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova - tri izmjene za službenike i namještenike u pravosuđu

Izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj upravi tri puta su mijenjani koeficijenti za službenike i namještenike koji su zaposleni u pravosudnim tijelima. Izmjenama iz 2019. godine povećani su koeficijenti deset kategorija radnih mjesta u pravosudnim tijelima, među kojima su sudski zapisnačari i upisničari. Izmjenama Uredbe iz 2022. povećani su koeficijenti za osam kategorija radnih mjesta informatičara, a posljednjim izmjenama dodatno su povećani koeficijenti za državne službenike i namještenike s najnižim koeficijentima. Ta je izmjena obuhvatila gotovo 1300 službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima.

Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je da je postojeći sustav plaća nedostatan i ne osigurava kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima. Kao što je javnosti poznato, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode se investicije kojima je cilj unaprijediti sustav upravljanja ljudskim potencijalima u državnoj službi.

Reforma sustava plaća u javnom sektoru 

Jedna od tih investicija je „Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM i COP“. Reforma sustava plaća složen je proces. Ministarstvo je u suradnji sa Svjetskom bankom pristupilo analizi postojećeg sustava, a Vlada Republike Hrvatske osnovala je koordinativno tijelo za reformu sustava plaća. Cilj tih aktivnosti je predložiti novi sustav plaća koji će se zasnovati na modelu jednaka plaća za jednak rad, koji će omogućiti kvalitetniju valorizaciju rada državnih službenika i namještenika kroz novi sustav vrednovanja. Novi će sustav plaća imati za cilj otklanjanje nedostatke postojećeg sustava. Stoga će ta reforma rezultirati boljim sustavom plaća i u pravosudnim tijelima.

Uz to, Ministarstvo pravosuđa i uprave pristupa izmjenama u sustavu plaća pravosudnih dužnosnika. U tijeku je formiranje radne skupine koja će raditi na izmjenama Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika koja će razmatrati pitanje osnovice za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te koeficijenata, posebno kada je riječ o sucima prvoga stupnja.

Podsjećamo da prema postojećem zakonodavnom okviru pravosudni dužnosnici imaju osnovicu koja se razlikuje od državnih službenika i namještenika kao i od drugih državnih dužnosnika, a za takvo su se rješenje upravo zauzimali pravosudni dužnosnici.

Stoga će se  u narednom razdoblju, u dijalogu s predstavnicima pravosudnih tijela razgovarati i o uređenju sustava plaća pravosudnih dužnosnika.

Sudovi u 2022. riješili 52.503 predmeta više nego su primili 

Kada je riječ o tzv. sudačkoj normi, o kojoj je također bilo riječi u navedenoj emisiji, Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe da su sudovi tijekom 2022. godine riješili 52.503 predmeta više nego li je zaprimljeno, odnosno da je broj neriješenih predmeta smanjen za 11%. Ti podaci rezultat su zajedničkog rada na ispunjenju Akcijskih planova za unaprjeđenje učinkovitosti sudova koje je Ministarstvo donijelo.  U 2022. godini stopa rješavanja na prvostupanjskim sudovima iznosila je 112% (CR), dok je prosječna duljina trajanja postupaka na općinskim sudovima smanjena za 23% odnosno 2022. godine prvostupanjskim sudovima trebalo je 80 dana manje da riješe predmet nego 2021. godine. Podaci Akcijskih planova jasno ukazuju da nova Okvirna mjerila nisu negativno utjecala na rad prvostupanjskih sudova.

Navedeni podaci ukazuju da Ministarstvo pravosuđa i uprave kontinuirano, u dijalogu s predstavnicima sudbene vlasti i Državnog odvjetništva, poduzima konkretna rješenja kako bi se višegodišnji problemi pravosudnog sustava riješili na održiv i sustavan način.

Ulaganja u pravosuđe najznačajniji su dio mozaika promjena, koji nije moguće postići preko noći budući da predložena rješenja iziskuju strateški pristup i osigurana sredstva.

Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je problema pravosudnog sustava i u kontinuiranom dijalogu pristupa rješavanju istih. Pojedine probleme moguće je riješiti kratkoročnim rješenjima, međutim za sustavne je potrebno pronaći sustavna rješenja vodeći računa o cjelokupnom sustavu i svim njihovim elementima.

Ministarstvo pravosuđa i uprave, Vlada Republike Hrvatske, ni na koji način ne opstruira pravosudna tijela, niti se pravosudni sustav zanemaruje – na što jasno ukazuju brojke, kao i činjenica da pojedina pravosudna tijela u proračun vraćaju neutrošena sredstva.

(MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE, 26. 2. 2023.)

Fotografija: Unsplash