"Dva dana nakon izbora, 28. svibnja, sazvat ću 28 čelnika EU-a kako bismo započeli s postupkom imenovanja. To moramo obaviti brzo, učinkovito i sukladno našim ugovorima. Ako se pokaže da će teško biti postići konsenzus, neću oklijevati staviti to na glasovanje na summitu u lipnju", rekao je Tusk na konfenciji za novinare nakon završetka neformalnog sumita čelnika27 zemalja članica EU-a u Sibiuu, u Rumunjskoj.
Na redovitom summitu čelnika svih zemalja članica u lipnju trebao bi biti imenovan novi predsjednik Europske komisije koji će naslijediti Jean-Claudea Junckera, čiji mandat istječe 31. listopada.
Imenovanje novog predsjednika Komisije bit će dio paketa unutar kojeg se moraju dogovoriti nove osobe na čelu Europskog vijeća, Europske središnje banke, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku te još niza drugih personalnih rješenja.
Očekuje se da će se definitivno potvrditi hoće li se ustaliti izbor predsjednika Europske komisije po modelu "spitzenkandidata", po kojem je izabran sadašnji predsjednik, ili će taj model biti definitivno pokopan. 
U Europskom vijeću, najvišem političkom tijelu EU-a, koji čine čelnici zemalja članica, nema suglasnosti oko toga pitanja. Europsko vijeće se ne želi obvezati na automatizam da će vodeći kandidat stranke koja je dobila najviše glasova dobiti potporu. Lisabonski ugovor po tom pitanju nije jasan. Samo se navodi da predsjednika Europske komisije imenuje Europsko vijeće vodeći računa o rezultatima europskih izbora. S druge strane u Europskom parlamentu prijete da neće prihvatiti nijednog kandidata koji se nije natjecao kao "spitzenkandidat" na izborima. 
Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrđuje da o tome nema konsenzusa unutar Europskog vijeća.
"Točno je da nisu svi poliitčki akter skloni da se taj model primjenjuje, no on je tu i ova se kampanja vodi po tom modelu. Vidjet ćemo što će biti nakon izbora i  predstoji nam rasprava. Riječ je o vječnoj igri između Europskog vijeća i Europskog parlamenta", rekao je Plenković novinarima nakon summita.
Plenković dodaje da se o tome na Europskom vijeću uvijek nastoji postići konsenzus, premda zadnji put kada je izabran Juncker to nije bio slučaju jer su mađarski premijer Viktor Orban i tadašnji britanski premijer David Cameron bili protiv i Juncker je izabran glasovanjem.
"Naći ćemo rješenje za to pitanje. Sada je fokus na kampanji i mi podupiremo kandidata europskih pučana Manfreda Webera, s kojim sam danas razgovorao kao i s kancelarkom Angelom Merkel. Oboje su jako sretni i zadovoljni što će doći u Zagrebu, vesele se našoj potpori kandidatu europskih pučana, a mi njihovoj podršci listi kandidata HDZ-a na ovim europskim izborima", rekao je Plenković.

(HINA, 9. 5. 2019.)