O "prijedlogu odluke o prihvaćanju odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage odluke 2014/335/EU, Euratom" u srijedu će raspravljati Hrvatski sabor, a ta odluka Vijeća stupit će na snagu tek nakon što ju sve države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama te će se retroaktivno primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine. Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da će saborska rasprava biti dobra prilika da se javnost pobliže upozna sa sustavom vlastitih sredstava EU-a. U pravilu, kada se govori o europskim fondovima, to je za europski proračun rashodna strana, a za zemlje članice prihodna strana, dok je ovdje pak riječ o prihodnoj strani europskog proračuna, pojasnio je Marić.

Vlastita sredstva osmišljena su s ciljem osiguravanja dugoročnog financiranja politika EU-a, pri čemu jamče pouzdan i čvrst okvir prihoda, koji poštuje načelo uravnoteženosti, dodao je ministar financija. Sustav vlastitih sredstava čine tradicionalna vlastita sredstva koja se najvećim dijelom odnose na prihode od carina, vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost, kao i ona temeljena na bruto nacionalnom dohotku (BND).

Prihodi od tradicionalnih sredstava slijevaju se izravno u europski proračun, dok oni od PDV-a i BND-a ustvari predstavljaju nacionalne doprinose koje države članice stavljaju na raspolaganje proračunu EU-a, pojasnio je Marić. Vlastita sredstva na temelju BND-a trenutno čine oko 70 posto prihoda EU-a, dodao je. Dvije ključne promjene u sustavu vlastitih sredstava, nastavio je Marić, odnose se na reviziju novih izvora vlastitih sredstava, kao i dodatno povećanje gornjih granica, u svrhu financiranja tzv. instrumenta za oporavak. Kada je riječ o potonjem, trenutno je kao gornja granica uplata zemalja članica definirana razina od 1,2 posto BND-a. Pritom, dodao je ministar, Hrvatska do sada nije prešla granicu od jedan posto, a primjerice, ove godine ukupan iznos planiranih sredstava u hrvatskom proračunu za uplatu u europski iznosi 4,23 milijarde kuna. Prijedlog je da se ta gornja granica podigne na 1,4 posto BND-a, odnosno dodatno na dva posto BND-a.

"Ovih dodatnih 0,6 posto isključivo je vezano za odluku EU-a da se uslijed borbe protiv pandemije covid-19, prije svega u kontekstu gospodarstva, ali i zdravstvenih aspekata, ovlasti Europsku komisiju da na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima, digne dug od 750 milijardi eura, koji će se naravno isplaćivati sukladno dugoročnim uvjetima i okolnostima koji će se ispregovarati", pojasnio je Marić.

Što se tiče revizije vlastitih sredstava, uvodi se novi izvor vlastitih sredstava, a to je nereciklirana plastika, izvijestio je Marić. Međutim, napomenuo je, za više od pola zemalja članica, uključujući i Hrvatsku, primijenit će se i godišnje paušalno smanjivanje, što će za Hrvatsku značiti oko 13 milijuna eura manje.

"Ovdje ne govorimo o novom porezu ili pristojbi koju će izravno plaćati hrvatski porezni obveznici, već je riječ o novoj kategoriji prihoda proračuna EU-a koja se temelji na statističkim podacima o količinama nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, te koja predstavlja nacionalni doprinos RH u proračun Unije. Dakle, uvođenje ovog novog izvora će u isto vrijeme utjecati na određeno smanjivanje naših obaveza po osnovi već spomenutog BND-a", rekao je Marić.

Između ostalog, napomenuo je, države članice zadržavaju 25 posto iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava, što u prijevodu znači da od 100 kuna koje hrvatska carina naplati, 25 kuna ide u hrvatski, a 75 kuna u europski proračun.

U perspektivi idućih sedam godina, predviđena je i mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda, temeljenih na digitalnoj pristojbi, mehanizmu granične prilagodbe, emisija ugljika, porezu na financijske transakcije, te prihoda od prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama, napomenuo je Marić.

Predsjednik vlade Andrej Plenković ocijenio je da će srijeda u Hrvatskom saboru biti prigoda za raspravu o onome što Hrvatska dobiva, a što uplaćuje u europski proračun. "U svakom slučaju, važna poruka je da želimo da ovu odluku donese Hrvatski sabor, što do sada nije bio slučaj", rekao je Plenković.

Apostrofirao je da se Hrvatska nalazi u novoj situaciji i najvećoj prigodi za razvoj u idućih deset godina, kao i da će biti među prvim državama koja će, nakon postignutog dogovora na Europskom vijeću, kroz parlament usvojiti tu odluku. Podsjetimo, u četvrtak je u Bruxellesu postignut dogovor europskih čelnika o proračunu EU-a, čime bi Hrvatskoj putem višegodišnjeg europskog proračuna i instrumenta za oporavak na raspolaganju ukupno trebalo biti oko 24,2 milijarde eura.

(HINA, 14. 12. 2020.)