Po riječima ministra financija Marka Primorca, izmjenama i dopunama tog Zakona pristupilo se prije svega zbog uvođenja eura kao službene valute u u Hrvatskoj.

Promjene u vezi uvođenja eura prvenstveno se odnose na prilagodbu određenih definicija u kojima se iznosi u kunama mijenjaju u iznose u eurima. Pritom su predviđene izmjene iznosa inicijalnog kapitala kreditnih institucija, iznosa relevantnog za odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom te iznosa novčanih kazni koje su predviđene za kršenje zakonskih odredbi, naveo je.

"Samim uvođenjem eura prestaje blika suradnja, a započinje puno članstvo Hrvatske narodne banke u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu te se i stoga prilagođava važeći zakon", istaknuo je ministar financija.

Isto tako, prijedlogom Zakona usklađuje se izričaj sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, proširen je katalog kaznenih djela koja se uzimaju u obzir kod izdavanjava prethodne suglasnosti dioničarima kreditne institucije, članovima Uprave i Nadzornog odbora, pri čemu su u katalog kaznenih djela dodana kaznena djela težeg karaktera, koja u bitnome utječu na procjenu primjerenosti tih osoba. 

Također, naveo je ministar, precizirano je da je nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucje dužan osnovati odbor za rizike, odnosno da iznimno, kao i do sada, može kombinirati odbor za rizike s revizijskim odborom.

Nacrt prijedloga izmjena i dopuna tog Zakona prošao je javno savjetovanje od 8. do 22. kolovoza.

(HINA, 19. 9. 2022.)

Fotografija: Pixabay