Ne vidim način da takvi ugovori opstanu, istaknuo je Aleksić na okruglom stolu "Slučaj franak - neriješena pravna pitanja i mogućnosti za zakonske intervencije“ održanom u Hrvatskom sabor na kojem su se razmatrala tri ključna pitanja - obeštećenje dužnika CHF kredita koji su ih konvertirali, pitanje zastare potraživanja vezano za ništetnost ugovornih odredaba i pitanje ništetnosti ugovora u cijelosti.   Zastupnik, ujedno i aktivist Udruge franak Goran Aleksić je istaknuo da je ništetnost ugovora temeljno pravno pitanje, jer ako su ništetni - tada više nema nikakvih pravnih pitanja ni dilema oko kredita s valutnim klauzulom u švicarskim francima (CHF). Vrhovni sud RH mora što prije odlučiti o tome jesu li ugovori o CHF kreditima ništetni, jer po svim dosadašnjim presudama i po dosadašnjoj praksi Vrhovnog suda bi morali biti - ništetni.  Vezano uz ogledni postupak pokrenut na Vrhovnom sudu RH Aleksić drži kako je potpuno nebitna tema, jer se njime traži utvrđenje ništetnosti aneksa ugovora kojim je provedena konverzija kredita s valutnom klauzulom u CHF u eurske, budući da smo već presudom Suda EU C118/17 dobili pravo da utvrđujemo jesmo li obeštećeni ili ne.  Kada utvrdimo koliku smo trebali imati glavnicu po početnom otplatnom planu u odnosu na konvertiranu, vidimo da je glavnica po početnom otplatnom planu manja, a da njezino smanjenje nije iskorištena ni kuna preplaćenih anuiteta. Znači, imamo pravo na povrat razlike konvertirane i stvarne glavnice, jer ne vrijedi tečaj i jednostrano promjenjiva kamata. Stoga imamo pravo na isplatu razlike tečaja, kamata, kao i na zatezne kamate, tvrdi Aleksić. Po njegovim riječima iz toga proizlazi da pitanje ništetnosti aneksa uopće nije bitno i usporava kompletni proces bez potrebe. Važno je reći da na sudovima nema takvih postupaka i da se na njima ne postavlja pitanje ništetnosti aneksa, nego traži novac za obeštećenje, pojasnio je Aleksić. Smatra kako je stoga zahtjev pazinskog suda za oglednim postupkom za ništetnost aneksa bespotreban, jer ih tamo ima možda nekoliko, a ogromna većina se odnosi na konvertirane kredite. Žao mi je što je taj postupak pokrenut, jer je trebao biti pokrenut vezano uz ništetnost ugovora, a ne aneksa, jer ako je ništetan ugovor, onda je i aneks, smatra Aleksić i dodaje da nakon utvrđenja ugovora pitanje ništetnost aneksa postaje bespredmetno. Upozorio je i kako su konverzijom dužnici CHF kredita obeštećeni samo od 30 do 42 posto ovisno o iznosu kredita i roku otplate te smatra da Vrhovni sud mora što prije odlučiti kako bi se osigurala pravna sigurnost potrošača. Odvjetnica Patricia Đurić govorila je o zastarama potraživanja i rješenju koje je dobila na Vrhovnom sudu na temelju kojeg dužnici imaju pravo tužbe unatoč provedenoj konverziji. Osvrnula se na domaću i sudsku praksu Suda EU te mogućem razvoju sudske prakse u Hrvatskoj u smislu Direktive 93/13 kao i na konvertirane CHF kredite koje su dužnici na temelju Zakona o konverziji konvertirali u eurske. Đurić je govorila i o odluci Vrhovnog suda kojima im se omogućava da u novim parnicama zahtijevaju utvrđenje ništetnih ugovornih odredaba te posljedično prava na isplatu za koja se eventualno utvrdi da im pripadaju.  Odvjetnik Srđan Kalebota govorio je ništetnosti ugovora o kreditu u CHF koje je ključno pitanje koje je već godinama čeka na rješavanje. Izlagao je o ništetnosti vezano uz regulaciju Zakonom obveznim odnosima uz osvrt na praksu Suda EU koji je, istaknuo je, zapravo ključan u cijeloj priči. Zauzeo je stajalište da ugovori koji su imali takav tečajni rizik ne bi mogli opstati. Osvrnuo se na ništetnost ugovora i njezine moguće posljedice kako bi to utjecalo na niz korisnika kredita kojima su takvi ugovori otkazani i završili su pod ovrhama i kojima su u konačnici prodane nekretnine. 

(HINA, 16. 12. 2019.)