MSCI indeks svjetskih burzi, koji prati kretanja na najvećim burzama u svijetu, porastao je u prošloj godini 17 posto, što je bila treća godina zaredom kako je zabilježio dvoznamenkastu stopu rasta.

Tome je znatno pridonio snažan rast burzovnih indeksa na Wall Streetu.

S&P 500 indeks završio je godinu nedaleko rekordne razine, na 4.766 bodova, što znači da je lani skočio gotovo 27 posto.

Dow Jones porastao je, pak, 18,7 posto, na 36.338 bodova, a Nasdaq indeks 21,4 posto, na 15.644 boda.

Europski STOXX 600 porastao 22 posto

Snažno su lani porasle i europske burze. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica osvojio je 22 posto.

Pritom su cijene dionica u bankarskom sektoru porasle oko 34 posto, što se zahvaljuje labavoj monetarnoj politici središnjih banaka.

Za 34 posto skočio je i tehnološki sektor, kojemu je pridonio rad od kuće tijekom pandemije koronavirusa.

S druge strane, najmanje su, samo 4 posto, porasle cijene dionica u putničkom i turističkom sektoru, koji je uzdrman restriktivnim mjerama uvedenim kako bi se suzbio koronavirus.

Među najvećim lanjskim dobitnicima bio je pariški CAC indeks, koji je skočio gotovo 29 posto, na 7.153 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao 15,8 posto, na 15.884 boda, a londonski FTSE 14,3 posto, na 7.384 boda.

Snažan rast burzi zapadnoga svijeta zahvaljuje se brzom oporavku gospodarstava, nakon golemih monetarnih i fiskalnih poticaja vlasti.

Američka središnja banka Fed drži kamatne stope na rekordno niskim razinama već više od godinu i pol dana, odnosno od izbijanja pandemije koronavirusa, tiska svježi novac i kupuje državne obveznice.

Washington je, pak, od izbijanja koronakrize donio dva golema paketa fiskalnih poticaja.

Sličnim oružjem kao Fed protiv koronakrize bori se i Europska središnja banka (ECB).

Azijske burze zaostale

Premda su se i najveća azijska gospodarstva, kinesko i japansko, oporavila od koronakrize, tamošnje burze nisu pratile snažan rast zapadnih tržišta.

Naprotiv, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, pao je lani oko 5 posto. Pritom je u Šangaju najvažniji indeks skliznuo više od 5 posto, dok je hongkonški Hang Seng potonuo više od 14 posto.

Pad kineskih tržišta posljedica je krize na tamošnjem tržištu nekretnina i pritiska na tehnološki sektor jer su vlasti zaoštrile regulaciju u tom sektoru.

Japanski Nikkei indeks porastao je, pak, lani 4,9 posto, na 28.791 bod, a porasle su i cijene dionica u Australiji, u prosjeku oko 13 posto.

Slijedi izazovna godina

I dok je većina najvećih svjetskih burzi lani snažno porasla, u novoj godini slijedit će brojni izazovi.

Zbog visoke inflacije, koja je u pojedinim zemljama dosegnula razine kakve nisu viđene desetljećima, neke su središnje banke već počele ukidati poticajne monetarne mjere, a neke su i povećale kamatne stope.

To znači da je razdoblje jeftinog novca pri kraju i da će tržišta ostati bez podrške na kakvu su naviknuta posljednjih godina.

Neizvjesna je i situacija s omikronom. Doduše, čini se da je ta varijanta koronavirusa manje opasna od prethodnih, no čini se da je i zaraznija, pa je u mnogim zemljama broj novozaraženih posljednjih dana dosegnuo rekordne razine.

(HINA, 3. 1. 2022.)