Na upit je li SDP za ili protiv uvođenja eura, odgovorio kako je to teško reći u ovom trenutku.

"Rekli smo da je to proces, prvi korak na dugom putu. Strategija je dobar dokument i moramo je imati. Moramo znati koje su koristi, što su troškovi za građane, za poduzeća i državu, a nakon toga procjenjivati jesmo li spremni ući u takvu epizodu", rekao je Grčić na marginama konferencije "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj". 

Korist od uvođenja eura za građane, koji su jako zaduženi, moglo bi biti uklanjanje valutnog rizika, ali s druge strane postoji objektivni strah od rasta cijena, što se događalo i u drugim zemljama.

"U najmanju ruku postoji nešto za što trgovci kažu - zaokruživanje cijena. Ako je nešto sedam kuna, oni će vrlo rado to zaokružiti na jedan euro, pa će biti 7,50 kuna. Takve stvari će se sigurno događati, ali ja ne očekujem nekakav bitan porast cijena koji bi bitno ugrozio standard građana", kazao je.

S obzirom na golemi dug, koji je u svim segmentima države veći od 500 milijardi kuna, smatra kako bi dobitak od uvođenja eura trebao biti pad kamatnih stopa, restrukturiranje duga i smanjenje ukupnih troškova kamate.

Grčić drži realnom procjenu da bi do uvođenja eura moglo doći 2022.-2023. ako se nastave sadašnji pozitivni trendovi u gospodarstvu i fiskalnoj sferi, no upozorava kako potencijal Hrvatske, usporedivo s drugim zemljama, i nije tako dobar.

"Na to je ovih dana upozorio i Međunarodni monetarni fond. Hrvatskoj su potrebne strukturne reforme kojih, nažalost, u ovom trenutku nema, o njima se uopće ne govori jer su neke druge teme zauzele prostor rada Vlade i medijski prostor, prije svega Agrokor, Ina i slično", ocijenio je. 

Uvjete za rast plaća stvorit će daljnje jačanje konkurentnosti gospodarstva, veća produktivnost rada i kapitala, a samo uvođenje eura neće bitno utjecati na plaće. "Građani u tom procesu mogu samo izgubiti ako imamo minimalni rast cijena, a s druge strane nemamo dovoljno snažno gospodarstvo da omogući rast dohodaka", rekao je Grčić.


(HINA, 30. 10. 2017.)