Prvi u nizu okruglih stolova kojima Most želi 'protresti' svoje zakonske inicijative, održan je u utorak u Novinarskom domu na temu tih dvaju zakona., Most na taj način, po riječima predsjednika te strane Bože Petrova, želi pomoći sudstvu u učinkovitosti i pozitivnoj selekciji kadrova.

Cilj je, dodao je, protresti sve zakonske inicijative koje će uputiti u zakonsku proceduru i izložiti ih da budu dostupni građanima, ali i da budu jasniji i "u službi građana".

Most je na panel pozvao i suce, ali je promijenio takav koncept nakon što je predsjednik Vrhovnog suda zauzeo stav da su zakonodavne aktivnosti kojima se Most bavi političke aktivnost zbog čega sudjelovanje sudaca nije poželjno, upozorila je Maja Grubišin, Mostova pravna stručnjakinja koja je za vrijeme bivšeg ministra bila državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa.

Za prijedlog po kojem bi se sigurnosna provjera provodila za sve suce Grubišin je rekla da je nepopularan potez, ali smatra da nemaju drugog načina za iskorjenjivanje korupcije u sustavu.

Novinarka Slavica Lukić rekla je kako ne zna jesu li sigurnosne provjere dovoljan osigurač da se kaže da je pojedini sudac koruptivno riskantan te da ne bi mogao biti  unutar sustava.

Objasnila je da se niz godina provode sigurnosne provjere za Uskočke suce, ali se i u Uskočkim predmetima "događa koješta". Primjerice, sigurnosne mjere koje je zagrebački Županijski sud odredio najmanje jednoj sutkinji Ustavnog suda propale su zbog curenja podataka, što pokazuje da, smatra Lukić, sigurnosne provjere same po sebi nisu dovoljne.

No, za prijedlog po kojem bi se objavljivale imovinske kartice za suce, na isti način kao za dužnosnike iz izvršne i zakonodavne vlasti, rekla je da bi to bio važan pokazatelj.

Dodala je da je već korak koji je napravljen zakonskim izmjenama iz 2012, po kojem je omogućeno dobivanje sudačkih imovinskih kartica na zahtjev, novinarima dalo zanimljive uvide i otkrilo da jedan broj sudaca visokih sudova pored redovnih prihoda ostvaruje visoke honorarne prihode od predavanja, objavljivanja članaka.

To po njezinim riječima otvara niz pitanja, ne samo stignu li se baviti svojim redovnim poslom već utječu li honorarni aranžmani na njihovu neovisnost. Navela je pritom suca Županijskog suda i člana aktualnog DSV-a koji je od Hrvatskog nogometnog saveza primio između 90 i 95 tisuća kuna svake godine, što je vidljivo iz njegove kartice.

Ocijenila je također da bi snimanje javnih intervjua s kandidatima za suce bilo dragocjeno jer bi ih novinari mogli pratiti uživo ili bi mogli naknadno pronaći snimku razgovora na stranicama DSV-a. To, smatra, ne bi riješilo sve probleme, ali bi bio jedan od bitnih korektiva.

Lukić je podsjetila i na izvješće SOA-e iz 2016., koje je potvrdio tadašnji ministar pravosuđa Ante Šprlje, a u kojem se spominje 20-ak sudaca koji predstavljaju rizik za nacionalnu sigurnost. Upozorila je da to i dalje visi u zraku, iako je od objave te informacije prošlo više od godine dana.

Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i bivši član DSV-a Alan Uzelac rekao je da je sustav bodovanja loš, a boji se da sadašnjim prijedlogom neće postati bolji. Dodao je da je, sudjelujući u radu DSV-a, došao do "skeptičnih stavova o budućnosti tog tijela".

"Postoje mnogi pokazatelje koje govori da je to tijelo, kako je sada postavljeno, tragična institucija jer bez obzira koliko se trudi i tko ga čini ne može svoje funkcije obavljati na zadovoljavajući način. Kad čitam prijedloge zakona ima dobrih prijedloga, poput pokušaja da se ujednači sustav kvantitativnog ocjenjivanja sudaca", rekao je Uzelac, zaključivši da je postojeći sustav karikaturalan.

(HINA, 23. 01. 2018.)