Zakon o prostornom uređenju

DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE

Predmet uređenja Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi, uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.)

2. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.)

3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197/30, 27. 6. 2001.)

4. Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 26, 28. 1. 2012) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (tekst značajan za EGP) (SL L 124, 25. 4. 2014.).

Primjena posebnih propisa

Članak 3.

(1) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

(2) Na pitanja vezano za županijske zavode odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.

(3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Donošenje posebnih propisa

Članak 4.

(1) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta gradnje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar).

(2) Pravilnici i tehnički propisi doneseni protivno stavku 1. ovoga članka ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.

Ovlaštenja u Ministarstvu

Članak 5.

(1) Način rada u ministarstvu nadležnom za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), upravnim tijelima, stručnim upravnim tijelima i drugim javnopravnim tijelima, u vezi s provedbom ovoga Zakona, uključujući i sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje naputkom.

(2) Službenici Ministarstva koji obavljaju poslove vezane za izradu i provedbu prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, nadzor i druge poslove u provedbi ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gradnja, svoje svojstvo, identitet i ovlasti dokazuju službenom iskaznicom s fotografijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje izdavanje i uporaba službene iskaznice u državnim tijelima.

Arhitektonske politike

Članak 6.

(1) Arhitektonske politike Republike Hrvatske dio su opće politike Republike Hrvatske, odraz su strateških načela kojima se usmjerava razvoj, oblikovanje i upravljanje prostorom radi osiguravanja kvalitete arhitekture, odnosno vrsnoće gradnje kao javnog interesa.

(2) Odluku o donošenju Arhitektonskih politika Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), uz prethodno mišljenje Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske.

(3) Koordinacija izrade i praćenja provedbe dokumenta u nadležnosti je Zavoda za prostorni razvoj i Hrvatske komore arhitekata.

(4) Svakih sedam godina izvršit će se revizija dokumenta te ocijeniti potreba njegove izmjene i dopune ili izrade dokumenta sljedeće generacije.

Ciljevi prostornog uređenja

Članak 7.

(1) Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za održivo korištenje, gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske te isključivim gospodarskim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, očuvanje i zaštitu kulturne baštine, poticanjem vrsnoće gradnje i racionalnog korištenja prirodnih dobara.

(2) Ciljevi prostornog uređenja su:

1. zaštita i očuvanje prostora kao ograničenog prirodnog dobra od nacionalnog interesa uz ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima

2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, te racionalno i ujednačeno infrastrukturno opremanje prostora

3. povezivanje sustava prostornog uređenja teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja

4. povećanje otpornosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene, kemijske i biološke prijetnje, katastrofe uvjetovane ljudskim djelovanjem i dr.)

5. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti

6. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora

7. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja

8. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti

9. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta

10. planiranje, upravljanje i zaštita krajobraza kao integralnog prostornog koncepta

11. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš

12. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora te unutarnjih voda za kupanje i rekreaciju

13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost

14. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti

15. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja

16. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog nasljeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja

17. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva

18. nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.

(3) Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova temeljenih na stručnim rješenjima svakog pojedinog područja struke te njihovoj provedbi.

Opća načela prostornog uređenja

Članak 8.

Prostorno uređenje temelji se na načelima:

1. integralnog pristupa u prostornom planiranju

2. uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica

3. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje

4. očuvanja prostora i obnove prirode

5. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa

6. horizontalne integracije u zaštiti prostora

7. vertikalne integracije

8. sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju

9. ekonomičnosti

10. dinamičkog planiranja.

Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju

Članak 9.

(1) Prostorno planiranje gradova i naselja, gospodarskih, infrastrukturnih, javnih, društvenih, kulturnih, prirodnih, okolišnih i drugih relevantnih područja temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora. Prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira se provedba svih zahvata u prostoru s obzirom na interakciju kopna i morskog odnosno vodnog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem.

(2) Prostorno planiranje je stalni proces zaštite i razvoja prostora koji se odvija kroz izradu i donošenje prostornih planova te praćenje njihove provedbe, kao i praćenje stanja u prostoru, a uključuje sustavno prikupljanje i analizu podataka, prometno-sigurnosne analize i analize protočnosti i propusnosti prometa, poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja prostora, uz uvažavanje ograničenja i zabrana korištenja gdje je to određeno posebnim propisima.

Načelo uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica

Članak 10.

(1) Analiza i procjena mogućnosti korištenja i razvoja prostora te odabir planskih rješenja u izradi, donošenju i provedbi prostornih planova temelji se na primjeni suvremenih znanstvenih i stručnih postignuća te normi i standarda uz uvažavanje odnosno davanje prednosti:

1. gospodarskom razvoju

2. prilagodbi planskih rješenja značajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti područja

3. očuvanju cjelovitosti i kvalitativnih značajki prostora, racionalnom i štedljivom korištenju prostora za izgradnju uz utvrđivanje prihvatljivog opterećenja prostora

4. korištenju, obnovi i rekonstrukciji izgrađenog pred neizgrađenim prostorom te korištenju i modernizaciji postojećih kapaciteta za djelatnosti u prostoru

5. isključivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru štetnog utjecaja na okoliš, prirodu, zdravlje ljudi i sigurnost sudionika u prometu te na korisnike prostora prilikom planiranja i provedbe zahvata u prostoru

6. energetskoj učinkovitosti planskih rješenja, s naglaskom na svrhovito i održivo korištenje obnovljivih izvora energije.

(2) Stručna rješenja iz prostornih planova moraju se temeljiti na stručnim standardima, nalazima i analizama svojstava i mogućnostima prostora. Pri njihovoj izradi potrebno je osigurati interdisciplinarnost stručnjaka iz stručnog područja koje se obrađuje prostornim planom.

(3) Pri analizi i procjeni mogućnosti korištenja i razvoja prostora trebaju se uvažiti odgovarajući rizici utvrđeni procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku koji prikazuju opasnost u kombinaciji s ranjivosti prostora i društva, kako bi se odredila ograničenja i zabrana gradnje te mjere za smanjenje neprihvatljivih rizika.

(4) Pri izradi prostornih planova koji obuhvaćaju prometnu infrastrukturu ili građevine koje utječu na promet, stručna rješenja moraju sadržavati prometno-sigurnosne analize i procjene učinaka na sigurnost prometa.

Načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje

Članak 11.

(1) U svrhu ostvarivanja održivog razvitka i vrsnoće gradnje, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te njihove provedbe, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba današnje generacije predvide jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija te da se spriječi prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, krajobraza, kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.

(2) Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnove zajedničke dobrobiti.

(3) Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom, građevinama, svim prirodnim i stvorenim vrijednostima tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i građevina i njihovom ponovnom uporabom kako bi se stvorila dodatna trajnija vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.

(4) Smanjenje onečišćenja prostora osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju.

(5) Načelo vrsnoće gradnje podrazumijeva primjenu tehnički, funkcionalno, ekološki i estetski primjerenih rješenja u planiranju, projektiranju i gradnji, kojima se osigurava trajnost građevine u skladu s definiranim rokom trajanja, sigurnost, uporabljivost i održivost građevine i okolnog prostora, uz poštivanje obilježja prostora i izgrađenog okoliša te očuvanje duha mjesta i njegovih prostorno-kulturnih vrijednosti, u skladu s važećim propisima i pravilima struke.

(6) Održivost se ostvaruje i prioritetnim planiranjem održivih oblika kretanja. U planovima se osigurava konkurentan javni prijevoz, kvalitetna pješačka i biciklistička mreža te mjere upravljanja potražnjom za putovanjima.

Načelo očuvanja prostora i obnove prirode

Članak 12.

(1) Prostor Republike Hrvatske kao neobnovljivi resurs potrebno je štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti.

(2) Prostor je potrebno planirati takvim planskim rješenjima koja osiguravaju da u urbanim ekosustavima ne dođe do gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala i koja osiguravaju porast površine urbanih ekosustava, na cijelom području Republike Hrvatske.

(3) Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa te zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.

Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa

Članak 13.

(1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, nadležna javnopravna tijela, nositelji izrade te stručni izrađivači prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.

(2) Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora vodeći pri tome računa da svi korisnici, koliko god je to moguće, podjednako snose teret razgraničenja.

Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora

Članak 14.

(1) U izradi i donošenju razvojnih dokumenata kao što su strategije, planovi i programi, propisa i drugih općih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih propisa te prilikom njihove provedbe moraju se uvažavati načela prostornog uređenja i osigurati usklađenost pristupa pri izradi propisa i mjera između različitih gospodarskih i upravnih područja, koji utječu na prostorni razvoj i korištenje prostora, radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša te na razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova smještaja u prostoru.

(2) Prihvaćanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga članka prethodi koordinacija s javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima i suglasnost Ministarstva u dijelu usklađenosti s načelima prostornog uređenja i politikama izrađenim kroz Strategiju prostornoga razvoja Republike Hrvatske.

(3) U izradi i donošenju dokumenata prostornoga uređenja zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga članka analiziraju se, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos prema prirodnim dobrima i kulturnoj baštini te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja, kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru, vodeći pri tom računa o neobnovljivim prirodnim resursima te ekološkim i socijalnim kapacitetima prostora.

Načelo vertikalne integracije

Članak 15.

Pri utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornoga uređenja Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga javnopravna tijela dužni su međusobno surađivati i uvažavati ciljeve i interese izražene u dokumentima prostornog uređenja više razine odnosno šireg područja te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova na način propisan ovim Zakonom.

Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju

Članak 16.

(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu s ovim Zakonom.

(2) Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave putem tijela nadležnih za prostorno uređenje moraju o stanju u prostoru obavještavati javnost, omogućiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi zaštite prostora te upravljanjem sudjelovanja putem prikupljanja i organizacije prijedloga, pribavljanja stručnih mišljenja o javnim stavovima te posredovanja medija.

(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru putem javnog informacijskog sustava prostornog uređenja Republike Hrvatske i drugih javno dostupnih sustava prostornog uređenja.

Načelo ekonomičnosti

Članak 17.

Postupak izrade i donošenja prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja mora se voditi ekonomično, uz što manje troškova i bez umnožavanja postupovnih faza, dokumentacije ili odluka, a vodeći računa o svim potrebnim podacima za izradu prostorno-planskog rješenja tako da se osigura njegova kvaliteta i cjelovitost.

Načelo dinamičkog planiranja

Članak 18.

Načelo dinamičkog planiranja podrazumijeva pojednostavnjene izrade izmjena prostornih planova u dijelu planskih rješenja bez potrebe ponavljanja postupaka o kojima se odlučivalo pri donošenju prostornog plana. Provedba ovoga načela osigurava se primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka.

Pojmovi

Članak 19.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. BIM je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela

2. brownfield područje je napuštena površina i/ili nekretnina koja se ne koristi u svojoj osnovnoj namjeni ili je nedovoljno iskorištena odnosno degradirana te je slobodna za prenamjenu, urbanu preobrazbu, urbanu sanaciju i ponovnu uporabu, i kao takvo područje evidentirano u Registru brownfield područja informacijskog sustava prostornog uređenja

3. dokumenti prostornog uređenja su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, izvješće o stanju u prostoru te prostorni planovi

4. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola Ministarstva, smještena na državnoj informacijskoj infrastrukturi koja je integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju lokacijske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te građevinske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje gradnja

5. etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina, određenih lokacijskom dozvolom, a za koje građevine se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola

6. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje dijelove se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola

7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula

8. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom

9. građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Građevna čestica zgrade utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za uporabu te zgrade

10. građevna čestica za linijsku infrastrukturu i druge infrastrukturne građevine je u pravilu jedna katastarska čestica, a može se sastojati i od dvije ili više katastarskih čestica ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina ili kad linijska infrastruktura i/ili druge infrastrukturne građevine prelaze preko zemljišta u posebnim režimima kao što su javno vodno dobro, javno dobro i sl. odnosno preko zemljišta drugih upravitelja kao što su cesta, pruga i dr.

11. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti kao što su odgoj, obrazovanje, prosvjeta, znanost, kultura, sport, zdravstvo i socijalna skrb, radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica

12. građevinsko područje je područje određeno prostornim planom za gradnju i budući razvoj, a koje se sastoji od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja

13. građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina

14. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara

15. infrastrukturni projekt je provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i druge građevine od državnog značaja ako za njih prostornim planom bilo koje razine nisu propisani uvjeti za njihovu neposrednu provedbu

16. integracija podataka rizika od katastrofa u sustav prostornog planiranja predstavlja obvezu korištenja smjernica, uputa, podloga i modela potresnog i drugih utvrđenih rizika pri izradi i donošenju prostornih planova, a prostorni plan sadrži odredbe i prikaze zona visokog, srednjeg i niskog rizika i s njima povezanih ograničenja i zabrane gradnje, uključujući i mjere smanjenja rizika

17. interes Republike Hrvatske predstavljaju površine i građevine odgoja, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, sporta i druge društvene infrastrukture osim onih u privatnom vlasništvu, infrastrukturni koridori, površine i građevine priuštivog stanovanja, površine urbane komasacije, zgrade tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela sudbene vlasti i pravosudna tijela i sve druge građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske

18. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu

19. izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom

20. izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu

21. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli i službe jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, osim tijela koja po posebnom propisu vrše vlasničke ovlasti na građevinskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja

22. katastar je katastar zemljišta odnosno katastar nekretnina prema zakonu kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina

23. katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba

24. komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju

25. koridori linijske infrastrukture su koridori od interesa za Republiku Hrvatsku, čine ga objedinjene površine rezervirane za smještaj različitih infrastrukturnih sustava koje je potrebno planirati, projektirati, graditi i održavati u svrhu zajedničkog korištenja, uz istodobno očuvanje interesa sigurnosti, funkcionalnosti i zaštite prostora

26. krajobraz je određeno područje, kako ga percipiraju ljudi, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika

27. kvaliteta (vrsnoća) izgrađenog prostora je opći interes, a osigurava se pristupom oblikovanju izgrađenog okoliša utemeljenog na povijesnom i kulturnom načinu oblikovanja prostora prema mjesnim prilikama, kojim se aktivno gradi društvena kohezija, osigurava ekološka održivost i pridonosi zdravlju i dobrobiti svih, a ispunjava funkcionalne, tehničke i ekonomske zahtjeve te zadovoljava društvene i psihološke potrebe ljudi

28. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom

29. morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru, a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregiji Jadransko more

30. namjena prostora, površina, zemljišta odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom

31. natječaj iz područja arhitekture i urbanizma je način stjecanja najkvalitetnijih rješenja iz područja urbanizma, arhitekture i krajobraznog uređenja koja najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, a u skladu s važećim propisima i stručnim kriterijima ocjenjivanja

32. nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave

33. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade

34. obalna crta je razdjelnica između kopna i mora

35. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan, a u koji ulazi i morsko područje zajedno s otocima, otočićima i hridima koji se nalaze u području određene administrativne jedinice

36. održivo prostorno planiranje ostvaruje se usklađivanjem društvenih, gospodarskih i okolišnih potreba razvoja s prostornim potencijalima područja

37. parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se u skladu s odredbama ovoga Zakona i prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica

38. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike

39. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom, u svrhu provedbe tog propisa, javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja i mjera koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

40. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima kao što su javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, sportsko-rekreacijske površine, škole, vrtići, bolnice i sl.

41. površine za gradnju sunčanih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana, i to:

a) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisana prostornim planom, osim na osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište

b) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine izdvojenoga građevinskog područja izvan naselja gospodarske i poslovne namjene (I i K)

c) površine koje su prostornim planom određene kao poljoprivredno tlo oznake P3, a u neposrednom su kontaktu s izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarskih i poslovnih namjena na kojima se nalaze postojeće gospodarske ili poslovne građevine, uz uvjet da ista površina ne može biti veća od 50 % površine te gospodarske i poslovne zone, a dobivena električna energija koristi se za potrebe tih građevina

d) vodne površine – jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i ribnjaci i druga akvakultura na kopnu izvan područja ekološke mreže Natura 2000, uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom odnosno zakupom

e) površine zatvorenih odlagališta otpada ili zatvorenih odlagališnih ploha

f) površine eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina uz prethodnu suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo te površine eksploatacijskih polja morske soli za dobivanje električne energije za vlastite potrebe uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za rudarstvo i ministarstva nadležnog za pomorstvo

g) površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz prethodnu suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom

42. površine za gradnju agrosunčanih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine osim na osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište i osim u područjima zaštićenima na temelju posebnih propisa o zaštiti prirode, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku, postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta

43. površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe su površine na kojima je za potrebe poljoprivrednih kompleksa kao što su farme, staklenici i sl., uzgajališta u akvakulturi i industrijskih građevina moguće graditi geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe

44. površine za gradnju građevina za potrebe Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske narodne banke su površine koje su prostornim planovima određene kao površine posebne namjene na kojima je moguće graditi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane

45. prirodna morska plaža je plaža koja se nalazi unutar ili izvan građevinskog područja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala kao što su kamen, pijesak, šljunak, njihove kombinacije i sl., na kojoj nije dozvoljeno građenje građevina i nasipavanje, već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem

46. prometna površina je površina javne namjene, a ako je to u skladu s prostornim planom, i površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice

47. prostor je sustav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, mora, jezera i rijeka do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi

48. prostor ograničenja je dio zaštićenog obalnog područja mora koji obuhvaća dio kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, u kojem se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja planiranje i korištenje prostora obavlja pod uvjetima određenim ovim Zakonom

49. prostorni standardi su skup mjera i pravila zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova

50. prostorni plan je podzakonski propis kojim se u odnosu na razinu, značaj i detaljnost planiranja u okviru obuhvata za koji se prostorni plan izrađuje svrhovito planira prostor i propisuju mjere zaštite i uvjeti za izdavanje akata za njegovu provedbu, u skladu s ciljevima i uvjetima planiranja, te uvažavajući načela prostornog uređenja, propisanima ovim Zakonom, a donosi se na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, i to kao: Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja

51. prostorni plan nove generacije je prostorni plan koji je izrađen i donesen korištenjem elektroničkog sustava ePlanovi

52. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti korištenja za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, a sve u svrhu postizanja optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti

53. složeni investicijski zahvat je složeni zahvat u prostoru u kojem sudjeluje više investitora, a odvija se po etapama projekta ovisno o dinamici realizacije zahvata pri čemu se u svrhu postizanja funkcionalnosti cjelovitog zahvata, pojedine etape projekta sagledavaju u jedinstvenim postupcima planiranja i provedbe. Složeni investicijski zahvat može biti javni i/ili privatni

54. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina određen lokacijskom dozvolom

55. složeni zahvat u prostoru sastoji se od jedne ili više građevina i/ili zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru kao što su kampovi, igrališta za golf, adrenalinski parkovi i sl.

56. stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja

57. stručno upravno tijelo je upravno tijelo općine, grada, velikoga grada, Grada Zagreba odnosno županije nadležno za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

58. upravno tijelo je upravni odjel odnosno služba velikoga grada, Grada Zagreba odnosno županije nadležno za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja te jedinice lokalne samouprave kojima je županija sukladno posebnom zakonu povjerila obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja

59. urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinskopravnih odnosa i planiranje potrebne infrastrukture

60. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica. Urbana preobrazba obuhvaća postupke promjene i intervencije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja grada, kao što su novi projekti i nova gradnja na mjestu oštećenih i devastiranih površina prijašnje gradnje te novi projekti i nova gradnja na tim površinama određeni urbanističkim planom uređenja ili urbanističkim projektom

61. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se stanje prostornog nereda dovodi u funkcionalno i planski uređeno stanje odnosno poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem ili na drugi način

62. urbanistički projekt je provedbeni dokument prostornog uređenja koji se donosi za potrebe planiranja i provedbe na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, a kojim se detaljno razrađuje prostorno i urbanističko uređenje određenog područja u skladu sa sadržajem propisanim ovim Zakonom

63. urbanističko planiranje je kontinuirani proces u sklopu kojeg se na multidisciplinarni način određuje održivi prostorni razvoj i uređenje urbanih i gradskih područja ili područja posebnih namjena određenih ovim Zakonom

64. uređena morska plaža unutar građevinskog područja je zahvat u prostoru kojim se mijenjaju prirodna obilježja plaže, a sadrži infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti

65. uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena morska plaža očuvanih prirodnih obilježja za koju nije dopuštena promjena obalne crte i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima. Uređenje morske plaže izvan građevinskog područja podrazumijeva postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti prirodne resurse i koji se po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš, kao i infrastrukturno opremanje putem pristupnog puta, parkirališne površine, opskrbe električnom energijom, vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, tuševa, sanitarnog čvora, smješteno izvan same plaže u njezinom kontaktnom području

66. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru propisani posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa koji se utvrđuju na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zahvata u prostoru na postojeću niskonaponsku ili srednjonaponsku elektroenergetsku mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu

67. zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornih planova su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana, pri čemu moraju uvažavati načela prostornog uređenja određena ovim Zakonom te predmet i ciljeve izrade prostornog plana određene odlukom o izradi

68. zahvat u prostoru je svaka gradnja građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru

69. zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje obuhvaća jedinice lokalne samouprave čije područje zadire u prostor ograničenja

70. zelena infrastruktura su prirodni i planirani sustavi zelenih i vodnih površina te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju u planiranju prostora, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja.

(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonima i podzakonskim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje odnose se jednako na muške i ženske osobe.

(4) Način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom.

DIO DRUGI
SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA

Osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja

Članak 20.

(1) Učinkovitost prostornog uređenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donošenjem prostornih planova te donošenjem odnosno prihvaćanjem drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom.

(2) Stručnu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja.

Osiguranje međusobne usklađenosti i provedbe prostornih planova

Članak 21.

(1) Međusobnu usklađenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti u skladu s ovim Zakonom.

(2) Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.

Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva

Članak 22.

(1) U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva u prostoru putem sustava prostornog uređenja javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja i dostavi podataka za taj sustav na način propisan ovim Zakonom te u izradi prostornih planova izradom o vlastitom trošku stručnih podloga potrebnih za izradu prostornih planova propisanih posebnim zakonima i izradom prostornih slojeva u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, davanjem svojih zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i utvrđivanjem posebnih uvjeta prije odnosno tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole u slučajevima propisanim posebnim propisima, a na način i u postupku propisanom ovim Zakonom.

(2) Interesi i potrebe gospodarstva, sigurnosti prostora za kretanje i korištenje te posebnih upravnih područja u sustavu prostornog uređenja osiguravaju se i donošenjem posebnih propisa kojima se uređuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta građevina i područja te donošenjem sektorskih strategija, programa, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova.

Zavod za prostorni razvoj

Članak 23.

Stručne poslove prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku obavlja Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavoda za prostorni razvoj.

Poslovi Zavoda za prostorni razvoj

Članak 24.

Poslovi Zavoda za prostorni razvoj obuhvaćaju:

1. izradu odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, Državnog plana prostornog razvoja, Izvješća o stanju u prostoru i drugih dokumenata prostornog uređenja koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada

2. izradu odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske

3. sudjelovanje u vođenju, razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja

4. koordinaciju izrade i praćenje provedbe Arhitektonskih politika Republike Hrvatske

5. suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama i strukovnim udrugama na izradi i provedbi smjernica, programa, planova i projekata iz područja prostornog uređenja, znanstveni rad

6. sudjelovanje u provedbi međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz područja prostornog uređenja

7. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru

8. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata državne razine propisanih posebnim zakonima

9. sudjelovanje u određivanju sadržaja i metodologije prostornog planiranja

10. pripremu i provođenje odnosno koordinaciju pripreme i provođenja natječaja iz područja arhitekture i urbanizma za zahvate od značaja za Republiku Hrvatsku

11. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

Zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba

Članak 25.

Zavodi za prostorno uređenje županija odnosno Grada Zagreba imaju status stručnih institucija od posebnog značaja za prostorno uređenje Republike Hrvatske s ključnom ulogom u planiranju, usklađivanju i provedbi razvojnih i prostorno-planskih politika te kontinuiranom praćenju, analizi stanja i usklađivanju prostornih planova unutar županije odnosno Grada Zagreba.

Poslovi i osnivanje zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba

Članak 26.

(1) Stručne poslove prostornog uređenja za županiju odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba.

(2) Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.

(3) Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.

(4) Zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.

(5) Ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(6) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove.

(7) Na prava i obveze ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba

Članak 27.

(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba obuhvaća:

1. izradu odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba

2. sudjelovanje u izradi Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba

3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova

4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području

5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti

6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova

7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine

8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i statutom zavoda.

(2) Zavodi iz stavka 1. ovoga članka mogu izrađivati i sudjelovati u izradi dokumenata prostornog uređenja državne razine.

(3) Zavodi iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo.

Zavod za prostorno uređenje grada

Članak 28.

Grad može u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje grada za svoje područje ako za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati sredstva u njegovu proračunu.

Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada

Članak 29.

(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada obuhvaća:

1. izradu odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornog plana uređenja grada i generalnog urbanističkog plana

2. praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada

3. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području

4. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti

5. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području.

(2) Zavod za prostorno uređenje grada može izrađivati urbanistički plan uređenja za svoje područje te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži gradonačelnik.

(3) Ako grad nema osnovan zavod za prostorno uređenje, poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati ovlaštene osobe za izradu prostornih planova iz članka 30. ovoga Zakona, ako to zatraži gradonačelnik.

Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova

Članak 30.

(1) Nacrte prijedloga i nacrte konačnih prijedloga prostornih planova i druge stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati odnosno obavljati ovlaštena osoba za izradu prostornih planova pod uvjetom da ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom te osigura sudjelovanje potrebnih stručnjaka iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovu sadržaju složenosti, osigurati sudjelovanje ovlaštenog arhitekta urbanista kao odgovornog voditelja, ovlaštenih osoba iz pojedinih stručnih područja, stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava i sigurnosti prometa, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti kao što su pravo, sociologija i ekonomija, poljoprivrede, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koji sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana pod uvjetima i na način propisan pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su za stručna rješenja u prostornom planu i za svoj rad odgovaraju prekršajno i materijalno.

DIO TREĆI
PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA

Informacijski sustav prostornog uređenja

Članak 31.

(1) Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru u području prostornog uređenja, izrade izvješća o stanju u prostoru te evidentiranje akata za provedbu, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).

(2) Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke i druge podatke značajne za prostorno uređenje.

(3) Podaci u informacijskom sustavu moraju biti zaštićeni odgovarajućom enkripcijom visoke razine te su dostupni registriranim korisnicima, ako nemaju povjerljivi značaj propisan u posebnom zakonu.

(4) Tijela koja vode informacijske sustave iz područja svoje nadležnosti osiguravaju interoperabilnost baza podataka i usluga vezanih za prostorne podatke potrebne za vođenje postupaka sukladno ovom Zakonu.

(5) Radi vođenja informacijskog sustava i osiguranja interoperabilnosti Ministarstvo može s tijelima iz stavka 4. ovoga članka sklopiti sporazum kojim se pobliže utvrđuju međusobna prava i obveze, pravila pristupa odnosno razmjene i korištenja podataka, korištenje mrežnih usluga i druga pitanja.

(6) Razmjena podataka iz stavka 5. ovoga članka provodi se putem državne informacijske infrastrukture i Središnjeg sustava interoperabilnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje državna informacijska infrastruktura.

Obuhvat podataka informacijskog sustava

Članak 32.

(1) Informacijski sustav obuhvaća podatke o:

1. postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama

2. područjima posebne zaštite voda te rezervacije, ograničenja i zabrane korištenja sukladno propisima o vodama

3. prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku

4. namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenima i propisanima prostornim planovima i posebnim propisima

5. smjernicama, zahtjevima i upravnim i drugim aktima nadležnih javnopravnih tijela koji se izdaju i koji su izdani i doneseni u svrhu učinkovite i kvalitetne provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina

6. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje

7. izgrađenim infrastrukturnim građevinama i sustavima

8. nekretninama i vlasništvu

9. koncesijama

10. prostornim slojevima značajnim za prostorno uređenje koje su izradila javnopravna tijela prema posebnim propisima

11. evidenciji pravomoćnih rješenja o uklanjanju.

(2) Akti o podacima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka imaju snagu javne isprave.

Subjekti informacijskog sustava

Članak 33.

(1) Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo.

(2) Evidenciju prostornih planova županijske i lokalne razine unutar informacijskog sustava vode zavodi, a koordinira Zavod za prostorni razvoj.

(3) Evidenciju prostornih planova državne razine unutar informacijskog sustava vodi Zavod za prostorni razvoj.

Dostupnost podataka informacijskog sustava

Članak 34.

(1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela dužni su podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava na način propisan ovim Zakonom.

(2) Javnopravna tijela dužna su podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora, kao i podatke o ograničenju korištenja i zabrani gradnje na određenim područjima te druge podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava:

1. uspostavom mrežnih usluga ili drugih načina razmjene podataka prema OGC standardima te omogućavanjem njihova korištenja u informacijskom sustavu odnosno njegovim modulima

2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i vođenje informacijskog sustava u propisanom obliku.

(3) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela nemaju pravo na naknadu za dostavljene podatke niti za omogućavanje korištenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Javnost podataka informacijskog sustava

Članak 35.

(1) Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu odnosno ako ne predstavljaju kritičnu infrastrukturu i infrastrukturu od državnog značaja.

(2) Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog sustava koji nemaju povjerljivo značenje.

(3) Nositelj izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade) i stručni izrađivač prostornog plana koriste i preuzimaju podatke iz informacijskog sustava bez naknade.

Uredba o informacijskom sustavu

Članak 36.

Strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava te način vođenja i upravljanja informacijskim sustavom Ministarstva, zavoda, upravnih tijela i stručnih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom te javnopravna tijela i stručne izrađivače prostornih planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužni učiniti, propisuje Vlada uredbom.

Lokacijska informacija

Članak 37.

(1) U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu putem informacijskog sustava može se izraditi lokacijska informacija elektroničkim putem.

(2) Na području za koje nije donesen prostorni plan nove generacije upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije iz stavka 2. ovoga članka navodi se ime, prezime i adresa odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka najviše pet katastarskih čestica za koje se traži izdavanje informacije.

(4) Lokacijska informacija izdaje se u elektroničkom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a iznimno u fizičkom obliku ako se radi o zemljištu koje se nalazi na području gdje nije donesen plan nove generacije.

(5) Lokacijska informacija sadrži dijelove odredbi za provedbu zahvata na zemljištu naznačenom u zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka iz važećih prostornih planova svih razina.

(6) Lokacijska informacija sadrži i napomenu da se na temelju iste ne može pristupiti provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom.

Pristup podacima o nekretninama i vlasništvu

Članak 38.

Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavod i pravne osobe s javnim ovlastima pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti imaju pravo uvida i pribavljanja podataka iz baza podataka i uspostavljenih servisa katastra i zemljišnih knjiga, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje servis katastra i zemljišnih knjiga.

Izvješće o stanju u prostoru

Članak 39.

(1) Hrvatski sabor odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje ne duže od šest godina, te o razmatranju donose zaključak.

(2) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrađuje stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) U izradi izvješća o stanju u prostoru dužna su, na zahtjev zavoda odnosno stručnog upravnog tijela koje izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća.

(4) Nacrt izvješća odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama može izrađivati ovlaštena osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisanih posebnim zakonom.

Sadržaj i karakter izvješća o stanju u prostoru

Članak 40.

(1) Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje, a osobito prioritete za izradu prostornih planova i opremanja građevinskog zemljišta s indikativnim rokovima.

(2) Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske je stručna podloga za izradu prostornih planova državne razine.

(3) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je stručna podloga za izradu prostornih planova na njihovu području.

(4) Sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća i druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.

Objava i dostava izvješća o stanju u prostoru

Članak 41.

(1) Zaključak o razmatranju izvješća o stanju u prostoru i izvješće o stanju u prostoru objavljuju se u »Narodnim novinama« odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je u roku od 15 dana od dana njihove objave u službenom glasilu dostaviti zaključak i izvješće iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom obliku nadležnom zavodu na njezinu području.

(3) Nadležni zavod unosi podatke i objavljuje izvješće u informacijskom sustavu.

Stručne podloge

Članak 42.

(1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja u područjima od značaja za prostorno uređenje (demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke, okolišne i prirodne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske, krajobrazne osnove i druge stručne podloge), kao i područja ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno uzeti u obzir pri izradi prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.

(2) Karte rizika obvezno se izrađuju kao stručna podloga ako se radi o području određenom kao visokorizično za određenu vrstu rizika utvrđenu prema Procjeni rizika od katastrofa, a određuju se na temelju prethodnih znanstveno-stručnih istraživanja koja obuhvaćaju potresni rizik i ostale potresom inducirane pojave, poplavnu ugroženost, rizike od velikih nesreća i druge rizike iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.

(3) Postojeće stručne podloge javnopravna tijela dužna su staviti na raspolaganje putem informacijskog sustava ili im osigurati pristup na odgovarajući način te ih po potrebi i ažurirati.

DIO ČETVRTI
UVJETI PLANIRANJA PROSTORA

GLAVA I.
PLANIRANJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA

Općenito

Članak 43.

(1) Građevinska područja određuju se radi razgraničenja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, površina mora i voda, kao i drugih planskih kategorija koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.

(2) Građevinska područja određuju se primarno prostornim planom uređenja grada odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba, a mogu se određivati i Državnim planom prostornog razvoja, prostornim planom područja posebnih obilježja i prostornim planom županije u slučajevima i na način propisan ovim Zakonom.

(3) Građevinska područja, utvrđena prostornim planom uređenja grada odnosno općine, na kojima su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne mogu se ukinuti prostornim planovima više razine, osim u slučajevima kada tako zahtijeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja.

(4) Pri određivanju građevinskih područja provodi se analiza prometne pristupačnosti i sigurnosti prometa kojom se procjenjuje povezanost s postojećom prometnom mrežom, razina propusnosti i dostupnost osnovnih javnih sadržaja javnim prijevozom i aktivnim oblicima kretanja.

Utvrđivanje građevinskih područja

Članak 44.

(1) Građevinska područja utvrđuju se na temelju:

1. tipologije i morfologije naselja

2. društvenih i gospodarskih potreba

3. podataka iz informacijskog sustava

4. podataka iz geodetskih podloga, katastra i zemljišnih knjiga

5. namjene površina, korištenja prostora, uključujući područja posebne zaštite, ograničenja i zabrane gradnje te stručnih rješenja važećih prostornih planova

6. procjene budućeg demografskog i ekonomskog razvoja

7. prometno-funkcionalnog stanja i sigurnosnih pokazatelja prometne mreže, uključujući razinu usluge, propusnost i rizike za sigurnost prometa

8. drugih fizičkih svojstava prostora.

(2) Prilikom izrade prostornih planova, na temelju ovoga Zakona i pravilnika iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, polazišta za određivanje građevinskih područja su građevinska područja određena važećim prostornim planovima, koja se ne mogu smanjivati na temelju posebnih propisa, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) U smislu stavka 2. ovoga članka sva građevinska područja određena važećim prostornim planovima mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno nastavno planirati prilikom izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona.

Širenje građevinskih područja

Članak 45.

(1) Postojeća građevinska područja, utvrđena važećim prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, ne mogu se širiti dok god unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom.

(2) Ako je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Višekriterijska analiza iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine i Prostorni plan Grada Zagreba, to jest njihove izmjene i dopune, kojim se planira širiti građevinsko područje.

(4) Sva proširenja građevinskog područja, uključivo i ona preraspodijeljena sukladno članku 46. ovoga Zakona moraju predstavljati prostorne cjeline koje daju mogućnost cjelovitog prostornog i urbanističkog planiranja područja, uključivo svu potrebnu infrastrukturu i javne sadržaje.

(5) U slučaju širenja građevinskih područja na područje šuma i šumskog zemljišta i poljoprivrednog zemljišta, potrebna je prethodna suglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva.

Preraspodjela građevinskih područja

Članak 46.

(1) U postojećim građevinskim područjima, utvrđenim važećim prostornim planovima mogu se vršiti preraspodjele površina iz jednog građevinskog područja u drugo, ili iz jednog dijela građevinskog područja u drugi dio, osim ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(2) Preraspodjelom površina iz stavka 1. ovoga članka moraju se očuvati postojeće i stvoriti nove smislene prostorne cjeline, pri čemu se iz građevinskih područja ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine, niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na aktima za provedbu zahvata u prostoru.

(3) Preraspodjeli površina iz stavka 1. ovoga članka pristupa se na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja.

Zelena infrastruktura u urbanim područjima

Članak 47.

(1) Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu s Programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima koji se donosi na temelju propisa kojim se uređuje područje gradnje.

(2) Postojeće javne i zaštitne zelene te upojne površine unutar građevinskih područja potrebno je maksimalno očuvati i štititi od nove izgradnje ili prenamjene.

(3) Metodologija i smjernice za izradu stručnih rješenja prilikom planiranja zelene infrastrukture u građevinskim područjima odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Građevinska područja moraju se planirati tako da uključuje i upojne površine, a kriteriji i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Planiranje zelene infrastrukture u urbanim područjima provodi se uz usklađivanje s mrežom aktivne mobilnosti tako da se zelene površine koriste i kao sigurni koridori za pješački i biciklistički promet.

GLAVA II.
PLANIRANJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Planiranje izvan građevinskih područja

Članak 48.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru:

1. linijske infrastrukture

2. građevine obrane

3. građevine za nadzor granice

4. građevine poljoprivredne namjene sukladno posebnom propisu iz područja poljoprivrede, osim u strogom i posebnom rezervatu te nacionalnom parku, pri čemu se na tim područjima mogu planirati tradicijske poljoprivredne i stočarske građevine kao što su suhozidi, bunari, staje, spremišta i sl., te elementi poljoprivrednih i stočarskih sustava oblikovani u izniman krajobraz kao što su maslinici, vinogradi i poljodjelski vrtovi, koji se obnavljaju kao sustavi dotrajalih građevina ili nasada, a radi očuvanja povijesnog identiteta prostora i održanja tradicijske poljoprivrede u funkciji očuvanja iznimne prirodne i kulturne vrijednosti krajobraza

5. građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu, lovstvu i akvakulturi

6. planinarski domovi, planinarske kuće, skloništa za planinare, vidikovci, nadstrešnice i slične građevine i zahvati u prostoru za potrebe planinarstva

7. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina

8. istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama

9. reciklažna dvorišta za građevni otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltne baze, betonare i druge građevine u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja

10. igrališta za golf i druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom, osim u strogom i posebnom rezervatu

11. površine robinzonskog smještaja izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parka, na kojima se ne mogu planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu, s maksimalnim smještajnim kapacitetom do 30 gostiju, koji ne predstavljaju trajnu intervenciju u prostoru

12. stambena i pomoćna građevina za vlastite potrebe na jednoj ili više katastarskih čestica na zemljištu u privatnom vlasništvu od 20 ha i više, osim u područjima zaštićenima na temelju posebnih propisa o zaštiti prirode

13. građevina za potrebe seoskog turizma na jednoj ili više katastarskih čestica na zemljištu površine od 2 ha i više koje je prethodno kultivirano, osim u područjima zaštićenima na temelju posebnih propisa o zaštiti prirode

14. rekonstrukcije postojećih građevina

15. građevine posjetiteljske infrastrukture ako je nositelj zahvata javna ustanova koja upravlja tim zaštićenim područjem u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode kao što su informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.

16. mjerni uređaji i prateća infrastruktura za potrebe stručnih i znanstvenih istraživanja

17. uređaji za pročišćavanje otpadnih voda.

(2) Izvan građevinskog područja mogu se planirati ili graditi spomen-obilježja s pripadajućom infrastrukturom.

(3) Iznimno od stavka 1. točke 11. ovoga članka, izvan građevinskog područja na građevinskim česticama na kojima su izgrađene i ozakonjene građevine na temelju posebnog propisa kojim je dozvoljeno ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada nije dozvoljeno postavljati opremu za robinzonski smještaj, kao niti graditi kampove niti poduzimati zahvate koji nisu u skladu s prostornim planom.

(4) Zemljište na jednoj ili više katastarskih čestica za realizaciju zahvata iz stavka 1. točaka 12. i 13. ovoga članka predstavlja gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne može otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, o čemu će nadležni sud u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu upisati zabilježbu. Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na tim katastarskim česticama prije upisa zabilježbe ne utječe na upis te zabilježbe.

(5) Građevinska dozvola za zahvate navedene u stavku 1. točkama 12. i 13. ovoga članka sadrži nalog nadležnom sudu za upis u zemljišnoj knjizi zabilježbe da katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu te ju po njezinoj izvršnosti tijelo koje ju je izdalo dostavlja nadležnom sudu radi upisa zabilježbe.

GLAVA III.
PLANIRANJE POVRŠINA VEĆIH PROSTORNIH OBUHVATA OD ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

POGLAVLJE I.
POVRŠINE NAMIJENJENE PRIUŠTIVOM STANOVANJU

Općenito

Članak 49.

(1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su:

1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene

2. površine unutar građevinskih područja naselja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine ne koriste sukladno planiranoj namjeni

3. površine unutar područja javne i društvene namjene ako se uz stanovanje planira i javna i društvena namjena

4. na površinama posebne namjene unutar ili neposredno uz građevinsko područje naselja

5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama unutar ili neposredno uz građevinsko područje naselja u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja.

(2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka.

(3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju po potrebi uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavaju i prateće sadržaje društvene namjene odnosno površine javne namjene.

(4) Zgrade namijenjene priuštivom stanovanju iz stavka 3. ovoga članka gradi javni investitor prema uvjetima i kriterijima iz propisa kojima se uređuje područje priuštivog stanovanja.

Građenje građevina priuštivog stanovanja

Članak 50.

(1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja mogu se smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole.

(2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2. do 5., i iznimno, u nedostatku površina iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona, na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, a nalazi se u kontaktnom području s postojećim građevinskim područjem naselja u koje je integrirano, građevine priuštivog stanovanja mogu se smjestiti u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladno programima priuštivog stanovanja donesenim na temelju propisa iz područja priuštivog stanovanja.

POGLAVLJE II.
LINIJSKE INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE

Interes Republike Hrvatske

Članak 51.

(1) Linijske infrastrukturne građevine su građevine cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture. Koridori linijske infrastrukture, linijske infrastrukturne građevine, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje linijskih infrastrukturnih građevina te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(2) Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i/ili infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.

Javna infrastruktura

Članak 52.

(1) Javna infrastruktura u pravilu se gradi javnim sredstvima, a čine je građevine prometne, energetske, vodne i elektroničke komunikacijske infrastrukture koje mogu biti od državnog, županijskog i lokalnog značaja.

(2) Planiranje javne infrastrukture u prostornom planu uključuje planiranje nove infrastrukture i rekonstrukciju postojeće infrastrukture te određivanje njezina položaja, objekata i mjera potrebnih za njezinu izgradnju odnosno rekonstrukciju i održavanje.

(3) Trase pojedinih koridora ili trase javne infrastrukture trebaju na najbolji način iskorištavati trase i površine istovrsne ili međusobno kompatibilne infrastrukture i zauzimati što manje površine u prostoru.

(4) Pri planiranju javne infrastrukture, u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja iz ovoga Zakona, javna infrastruktura planira se tako da se:

– raspoloživi prostor koristi racionalno, primarno za rekonstrukciju/proširenje postojeće javne infrastrukture unutar postojećih infrastrukturnih koridora

– položaj/lokacija planiranog infrastrukturnog koridora usklađuje s potrebama i ograničenjima postojećeg i planiranog naselja, kao i s ostalom postojećom i planiranom infrastrukturom

– u najvećoj mogućoj mjeri osigurava sigurnost i protočnost prometa

– ne narušava kvaliteta života ljudi

– u najvećoj mogućoj mjeri očuva povezanost ekosustava

– u najvećoj mogućoj mjeri očuva kvaliteta prirodnog i kulturnog krajobraza i vrijednog obradivog tla

– tvori zatvorena i funkcionalno povezana mreža

– predvide potrebe razvoja na temelju očekivanog porasta broja stanovnika, urbanizacije te gospodarskih i drugih aktivnosti

– osigura prilagodba i otpornost na klimatske promjene

– promiče kružna ekonomija.

Integrirana infrastruktura

Članak 53.

(1) Integrirana infrastruktura zahtijeva određivanje višenamjenskih ili jednonamjenskih koridora linijske infrastrukture, u pravilu u području koridora cestovne i željezničke infrastrukture te usklađenje planiranih trasa određenih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina s trasama drugih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina ili cestovne, željezničke i druge infrastrukture i njihovih pripadajućih građevina kao što su mostovi, tuneli, nadvožnjaci, odmorišta i drugo, u odnosu na smještaj u prostoru i rokove gradnje.

(2) Prilikom izvođenja građevinskih radova na cesti, željezničkoj pruzi ili drugoj linijskoj infrastrukturi, nositelj takvog zahvata koji namjerava poduzeti zahvat u prostoru dužan je, u suradnji s upraviteljima postojećih linijskih infrastrukturnih građevina, osigurati razvoj te organizirati gradnju, premještanje i zaštitu novih linijskih infrastrukturnih građevina u koridoru.

(3) Projekt integrirane infrastrukture mora se provoditi po načelu fleksibilnosti i najmanje štete prilikom zahvata na pojedinim vrstama linijskih infrastrukturnih građevina. Tehnologija gradnje linijskih infrastrukturnih građevina mora omogućavati da se većina zahvata održavanja i rekonstrukcije tih građevina obavlja u revizijskim oknima, bez iskopa javnih i drugih površina.

(4) Planiranjem integrirane infrastrukture mora se osigurati povezan, siguran i učinkovit prijelaz između različitih oblika prometa tako da:

1. infrastrukturni koridori omoguće jednostavno i sigurno povezivanje pješačkog, biciklističkog, javnog i cestovnog prometa te pristup važnim čvorištima mobilnosti

2. prometna rješenja spriječe prostorne i sigurnosne konflikte među korisnicima i potiču prelazak na održive oblike kretanja.

Određivanje koridora linijske infrastrukture

Članak 54.

(1) Koridori linijske infrastrukture, gradnja odnosno postavljanje i razvoj linijskih infrastrukturnih građevina ponajprije se planiraju na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Republike Hrvatske.

(2) Javni interes za određivanje koridora linijske infrastrukture i gradnju te razvoj linijskih infrastrukturnih građevina ima prioritet nad javnim interesom za planiranje drugih zahvata u prostoru, osim zbog opravdanih razloga zaštite nacionalne sigurnosti.

(3) Pri određivanju koridora linijske infrastrukture u prostornim planovima, površine za tu svrhu moraju se primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda planirati tako da se bitno ne umanji kvaliteta života ljudi u područjima naselja uz infrastrukturu, ako je to moguće i ako se time ne ugrožava isplativost izgradnje infrastrukture.

Povezivanje u informacijski sustav

Članak 55.

(1) Podaci o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama, vlasnicima odnosno upraviteljima tih građevina, ovlaštenicima posebnih prava u koridorima te zajedničkom korištenju linijskih infrastrukturnih građevina vode se u informacijskom sustavu.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka vode se kao prostorni podaci, odnosno podaci značajni za prostorno uređenje i trajno praćenje stanja u prostoru i povezuju se u informacijski sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Dostava u informacijski sustav

Članak 56.

(1) Sva javnopravna tijela i trgovačka društva koja posjeduju ili u svojim evidencijama vode podatke o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama te vlasnici odnosno upravitelji tih građevina dužni su omogućiti preuzimanje georeferenciranih podataka u digitalnim formatima u informacijski sustav odnosno kontinuirano ažurirati sve promjene podataka o stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora, koridora, trasa te linijskih infrastrukturnih građevina.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su georeferencirane podatke u digitalnim formatima dostaviti odmah, a ako istima ne raspolažu, dužna su ih izraditi i dostaviti u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Svaka promjena položaja u prostoru i/ili fizičkih dimenzija linijskih infrastrukturnih građevina mora biti dostavljena u informacijski sustav najkasnije u trenutku stavljanja predmetne promjene u uporabu.

POGLAVLJE III.
IGRALIŠTA ZA GOLF, IGRALIŠTA ZA POLO I SKIJALIŠTA KAO ZAHVATI U PROSTORU NA OTVORENOM

Planiranje igrališta za golf, igrališta za polo i skijališta kao zahvata u prostoru na otvorenom

Članak 57.

(1) Igrališta za golf, igrališta za polo i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima:

1. unutar njihova obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta kao što su klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.

2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1 % površine obuhvata zahvata u prostoru, a maksimalna iskoristivost 2 % i

3. više od 50 % površine obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.

(2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovitu uporabu te građevine.

(3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovu kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

(4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovoga članka iznosi 5 % površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka, a u skladu s uvjetima iz članka 65. ovoga Zakona.

GLAVA IV.
ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA

Općenito

Članak 58.

(1) Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi osobito u prostoru ograničenja.

(3) Prikaz granice prostora ograničenja obvezni je sadržaj prostornog plana u ZOP-u.

Planiranje u ZOP-u

Članak 59.

U ZOP-u se prostornim planiranjem mora ostvariti postizanje sljedećih ciljeva:

1. očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika

2. osigurati mjere zaštite okoliša i prirode na kopnu i u moru te osobito područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji

3. planirati cjelovito uređenje i zaštitu prostora na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina

4. sanirati oštećena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine

5. osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju pomorskog dobra

6. prostor pomorskog dobra štititi planiranjem prometne mreže tako da se cestovni promet usmjerava izvan tog prostora

7. očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom ponajprije u funkciji poljoprivrednih djelatnosti te u održivom opsegu rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja i bez gradnje građevina, osim građevina za potrebe sigurnosti plovidbe

8. očuvati prirodne plaže, šume, morska staništa i ostala prirodna priobalna staništa te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije te narušene prirodne ekosustave

9. ograničiti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja

10. onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale

11. ograničiti gradnju izvan građevinskih područja

12. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika

13. planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade s postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima

14. sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja ponajprije pejzažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske namjene i društvene namjene.

Utvrđivanje, širenje i preraspodjela građevinskih područja u prostoru ograničenja

Članak 60.

(1) Građevinska područja u prostoru ograničenja utvrđuju se, šire i preraspoređuju pod uvjetima i na način propisan člancima 44. do 46. ovoga Zakona.

(2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja na temelju posebnog propisa o naseljima, planirati novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.

(3) Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan prostora ograničenja, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali kao što su brodogradilišta i sl.

Zahvati u prostoru ograničenja

Članak 61.

U prostoru ograničenja ne mogu se planirati, niti se može izdavati akt za provedbu sljedećih zahvata u prostoru:

1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina

2. iskorištavanje snage vjetra i sunca za električnu energiju, osim integriranih fotonaponskih panela na zgradama, parkiralištima, a u skladu s prostornim planom, ako njihovo postavljanje ne narušava prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti krajobraza i naselja

3. skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim za potrebe uspostave pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta

4. uzgoj plave ribe, a za ostale marikulture na udaljenosti 200 m od obalne crte građevinskog područja osim u Malostonskom zaljevu

5. zahvate u prostoru za vlastite gospodarske potrebe kao što su spremište za alat, strojevi, poljoprivredna oprema i sl.

6. privezište i luke nautičkog turizma izvan građevinskog područja te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja

7. sidrenje i vez plutajućih objekata namijenjenih stanovanju ili pružanju usluge smještaja

8. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka

9. zahvate kojima se mijenja obalna crta osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora i zahvata u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu

10. zahvate unutar lučkih područja luka nautičkog turizma kojima se planira ili gradi lučka nadgradnja (suprastruktura) smještena na morskom dijelu lučkog područja, osim dizalica i travel-liftova

11. gradnju građevina na udaljenosti manjoj od pet metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja, osim na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevinski pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture

12. gradnju građevina u izdvojenom građevinskom području izvan naselja na udaljenosti manjoj od 100 metara od granice pomorskog dobra odnosno 100 m od obalne crte ako granica pomorskog dobra nije utvrđena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno

13. zahvate na pomorskom dobru, osim onih dozvoljenih člankom 69. ovoga Zakona.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:

1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, za koje se zahvati u prostoru provode na temelju prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode ili drugog prostornog plana područja posebnih obilježja

2. eksploataciju morske soli i solne vode, eksploataciju mora za potrebe vodoopskrbe (desalinizatori te korištenje morske vode za potrebe turističkih zona i medicinskih proizvoda), eksploataciju peloida za balneološke svrhe, istraživanje mineralne i geotermalne vode

3. eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu na površinama određenim prostornim planom

4. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena

5. obradu otpada u postojećim građevinama proizvodne namjene u kojima se otpad koristi kao energent

6. reciklažna dvorišta odnosno skladišta otpada u lučkom području u skladu s obvezama u vezi s gospodarenjem otpadom u lukama propisanim propisom iz područja pomorstva

7. privezište kao izdvojeni samostalni infrastrukturni objekt za potrebe uzgoja marikulture

8. privezište kao izdvojeni samostalni infrastrukturni objekt za potrebe prijevoza turista na nenaseljenim otocima i otočićima

9. pristupna privezišta nužna za održavanje objekata sigurnosti plovidbe

10. gradnju komunalnih infrastrukturnih građevina koje svojim smještajem zahtijevaju takav položaj

11. zahvate u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja propisane u članku 62. ovoga Zakona.

Zahvati u prostoru ograničenja izvan
građevinskog područja

Članak 62.

(1) U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:

1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade izvan nenaseljenih otoka, građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica na zemljištu ukupne površine od najmanje 3 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, uz uvjet da građevna čestica na kojoj se planira gradnja odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe obavljanja poljoprivrede kao osnovne djelatnosti uz mogućnost pružanja i pratećih ugostiteljsko-turističkih usluga, osim usluga smještaja u kampu, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede isključivo domicilnog stanovništva

2. gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe isključivo domicilnog stanovništva, maksimalne površine 20 m² na naseljenim otocima koji se s 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, a na dijelu otoka koji je izvan zaštićenih dijelova prirode i zaštićenih kulturnih vrijednosti, prema sljedećim uvjetima:

a) minimalna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5000 m², a sastoji se od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica

b) minimalna udaljenost građevina od obalne crte iznosi 200 m

c) građevina poljoprivredne namjene ne smije se koristiti protivno odobrenoj namjeni niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona, u protivnom će se ista smatrati bespravno izgrađenom građevinom

3. igrališta za golf na otvorenom izvan građevinskog područja i izvan nenaseljenih otoka, ali se u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte ne može planirati gradnja građevina, osim građevina infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali

4. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)

5. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora od najmanje 1 ha

6. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 61. ovoga Zakona.

(2) Površine i građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne mogu se prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine niti mogu zauzimati više od 1/5 ukupne kopnene površine prostora ograničenja izvan građevinskih područja naselja na području jedinice lokalne samouprave.

(3) Odobrenje za građenje građevina iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima po kriterijima struke kao što su maslina, vinova loza i sl. u površini od najmanje 70 % ukupne površine obuhvata tog zahvata u prostoru.

(4) Unutar obuhvata zahvata iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije moguće graditi druge građevine, postavljati modularno-montažne kućice (pokretne kućice) niti poduzimati druge zahvate koji nisu građenje kao što su postavljanje šatora, opreme za kampiranje i sl.

Otuđivanje zemljišta i građevina u prostoru ograničenja

Članak 63.

(1) Katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u članku 62. stavku 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno, već samo sve zajedno, o čemu će nadležni sud u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu upisati zabilježbu.

(2) Građevinska dozvola za zahvate navedene u članku 62. stavku 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona sadrži nalog nadležnom sudu za upis zabilježbe u zemljišnoj knjizi da katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.

(3) Građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka po njezinoj izvršnosti tijelo koje ju je izdalo dostavlja nadležnom sudu radi upisa zabilježbe.

(4) Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka prije upisa zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na upis te zabilježbe.

(5) Pravni posao sklopljen protivno stavku 1. ovoga članka je ništetan.

(6) Građevinska dozvola iz stavka 2. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom 3. ovoga članka je ništava.

Planiranje ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u

Članak 64.

Za planiranje građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u određuju se sljedeći opći uvjeti:

1. planiraju se u najvećoj mogućoj mjeri kao postojeća građevinska područja, kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja ili kao prenamjena i revitalizacija postojećih izgrađenih struktura koje se više ne koriste sukladno prvobitnoj namjeni

2. moraju se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, tako da svojom arhitekturom i uređenjem okolnih površina pridonose cjelokupnoj kvaliteti prostora

3. građevine je potrebno smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša

4. građevine se planiraju sukladno urbanističkom konceptu i arhitektonskom izrazu s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, slijedeći najnovije stručne, tehničke i znanstvene spoznaje

5. vrsta i kapacitet smještajnih građevina, pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje pojedinog zahvata u prostoru

6. prostorna cjelina širine veće od 500 m neposredno uz obalu, mora unutar svog obuhvata imati najmanje jedan javni kolno-pješački pristup do obale

7. svaka pojedina prostorna cjelina mora imati pristup na javno-prometnu površinu i određen pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svog obuhvata.

Planiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 65.

(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se smještaj kao osnovna namjena ostvaruje u izgrađenim strukturama, planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uključujući i brownfield područja, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:

1. smještajne građevine i prateći sadržaji kao što su sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl. moraju, uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljeni infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara

2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 25 do 100 m od obalne crte je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase i sanitarne čvorove

3. iznimno od točke 2. ovoga stavka, u pojasu do 25 m od obalne crte moguće je uređivati površine plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila

4. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina

5. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30 %, a najveća iskoristivost 80 %

6. najmanje 40 % površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo

7. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti sustavom odvodnje s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja, u skladu s posebnim propisima o vodama.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne dopusti dodatno približavanje građevinskog pravca rekonstruirane građevine obalnoj crti, ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka.

Planiranje površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u

Članak 66.

(1) Unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u, površine ugostiteljsko-turističke namjene planiraju se tako da:

1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20 % građevinskog područja tog naselja

2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu, na udaljenosti većoj od pet metara od granice pomorskog dobra, osim iznimno na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture

3. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 40 %

4. najmanje 40 % površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(2) U građevinskom području naselja u ZOP-u, unutar površina mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj kao što su hotel, pansion, prenoćište i sl., kapaciteta do 80 ležajeva.

Planiranje kampa

Članak 67.

(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema sljedećim općim uvjetima:

1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti

2. smještajne jedinice u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene

3. najmanje 40 % ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo

4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30 % ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju i modularno-montažne kućice (pokretne kućice), neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom

5. najviše 30 % površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine.

(2) U kampu, u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 25 m od obalne crte nije moguće planirati građenje, postavljati modularno-montažne kućice (pokretne kućice) niti poduzimati zahvate u prostoru osim uređenja plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila, a u pojasu od 25 m do 100 m od obalne crte nije moguće planirati građenje, postavljati modularno-montažne kućice (pokretne kućice), niti poduzimati zahvate u prostoru osim otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sanitarnih čvorova, sunčališta, šetnica i otvorenih terasa i površina za smještaj opreme za kampiranje.

(3) U kampu, u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine, postavljati modularno-montažne kućice (pokretne kućice) niti poduzimati zahvate u prostoru osim otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.

Etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina

Članak 68.

(1) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju nije dopušteno etažirati.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na površinama planiranim prostornim planom za ugostiteljsko-turističku namjenu u ugostiteljsko-turističkoj građevini visoke kategorije od pet zvjezdica u kojima minimalno 70 % smještajnih kapaciteta pripada hotelskom smještaju, može se etažirati preostalih 30 % smještajnih kapaciteta u vilama i apartmanima, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotele i prateće sadržaje unutar obuhvata lokacijske dozvole.

(3) Ugostiteljsko-turističke građevine iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina s centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja građevine kao cjeline.

(4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti.

(5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke građevine u kojoj se etažni dio nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela te priznati pravo prvokupa zajedničkog upravitelja etažirane smještajne jedinice.

(6) Vile i apartmani iz stavka 2. ovoga članka nisu namijenjeni za stanovanje.

(7) Ugovor iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati odredbu o trajanju prava korištenja za vlastite potrebe, koje ne može biti dulje od 60 dana u jednoj kalendarskoj godini.

(8) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan.

(9) Na području pomorskog dobra nije dopušteno etažiranje.

Planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra

Članak 69.

(1) Pomorsko dobro je prostor od interesa za Republiku Hrvatsku te uživa njezinu osobitu zaštitu sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

(2) Pomorsko dobro mora ostati dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima, osim na dijelovima koji su dani u koncesiju, na posebnu upotrebu pomorskog dobra, za koje je dano pravo na privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, na kojima je dana luka otvorena za javni promet na upravljanje lučkoj upravi te na vojnim područjima, pri čemu je obvezno osigurati javni pristup pomorskom dobru u najvećoj mogućoj mjeri.

(3) U prostoru pomorskog dobra dopušteno je planiranje i provedba sljedećih zahvata u prostoru u vezi s korištenjem mora:

− šetnica, biciklističkih staza, pješačkih mostova

− odmorišta, zelenih površina i prostora javnog okupljanja

− potpornih i zaštitnih zidova i podzida

− obalnih zidova i rive

− komunalne infrastrukture nužne za sigurno korištenje pomorskog dobra kao što su javna rasvjeta, oborinski i bujični kanali, hidranti i dr.

− infrastrukture za pristup pomorskom dobru osobama smanjene pokretljivosti

− morske plaže i njihova dohrana prirodnim materijalom koji je pod utjecajem morskih struja promijenio položaj

− infrastrukturno opremljenih površina za postavljanje objekata i uređaja za potrebe djelatnosti koje se obavljaju na temelju dozvole na pomorskom dobru

− zahvata u prostoru za namjenu za koju se daje koncesija, a u vezi su s korištenjem mora

− luka sa svim potrebnim infrastrukturnim i suprastrukturnim sadržajima

− aerodroma na vodi, helidroma i sl.

− pomorskih servisa

− benzinskih postaja za pomorski promet

− građevina i zahvata u prostoru za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom

− linijske infrastrukture koja se dijelom ili u cijelosti nalazi na pomorskom dobru i čija je izgradnja uređena posebnim propisom kao što su mostovi, vodovodna, kanalizacijska te energetska infrastruktura i dr.

− građevina za potrebe tijela državne uprave ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti kao što su potrebe obrane, unutarnjih poslova, sigurnosti plovidbe, zaštite od štetnog djelovanja vode, zaštite prirode i okoliša i drugih sličnih potreba

− potapanje pomorskih objekata u moru u turističke svrhe.

(4) Zahvati u prostoru pomorskog dobra za koje ne postoji obveza posebnog planiranja u prostornom planu, a mogu se projektirati odnosno provoditi na svim onim prostorima na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu, vodeći računa o tome da se njima ne ugrozi provedba rješenja iz prostornih planova su:

− spomenici, skulpture, fontane i sl.

− ekološki prihvatljiva nekomercijalna sidra

− igrališta koja služe općoj upotrebi i mogu se demontirati kao što su dječja igrališta, vaterpolska igrališta i sl.

− oprema koja služi općoj uporabi namijenjena rekreaciji i kupanju te s tim povezanim aktivnostima te korisnička infrastruktura na uređenim morskim plažama kao što su sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje, nadzorni tornjevi spasilačke službe i dr.

− privremeno postavljanje pontonskih privezišta na otocima za potrebe ugostiteljskog objekta kojem je moguće pristupiti jedino s mora

− zaštitne ograde i nadstrešnice

− objekti sigurnosti plovidbe

− iskopi u moru radi održavanja plovnih puteva i deponiranje viška iskopa iz mora.

− elektronička komunikacijska infrastruktura u moru.

(5) U prostoru pomorskog dobra nije dopušteno planiranje i provedba zahvata u prostoru:

− novih cestovnih infrastrukturnih građevina namijenjenih prometovanju motornih vozila, osim kada je to zbog opravdanih prostornih i funkcionalnih razloga nužno

− lučke infrastrukture namijenjene pristajanju i vezivanju brodova izvan lučkog područja luke otvorene za javni promet i lučkog područja luke posebne namjene, osim servisnog privezišta i sidrišta kako su definirani Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama

− sunčanih elektrana i vjetroelektrana

− hotela i apartmana unutar lučkih područja, osim u lukama nautičkog turizma s ukupnim brojem postelja koji odgovara broju od 5 % vezova

− drugih građevina i zahvata koji nisu u vezi s morem.

(6) Na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, na kontaktnom području s pomorskim dobrom može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru i prije utvrđivanja granice pomorskog dobra ako se radi o rekonstrukciji postojeće građevine, uz uvjet da se njezin građevinski pravac ne pomiče prema pomorskom dobru.

(8) Planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru mora se provoditi sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa.

Planiranje morskog područja

Članak 70.

(1) Morsko područje planira se:

1. Državnim planom prostornog razvoja

2. Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske

3. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje

4. drugim prostornim planovima područja posebnih obilježja koji obuhvaćaju morsko područje, a čiju izradu odredi državni plan prostornog razvoja

5. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova odnosno općina koje obuhvaćaju morsko područje

6. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.

(2) Zahvati u prostoru i površine od državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

Izrada i donošenje prostornih planova morskog područja

Članak 71.

(1) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir posebnosti morskog područja, namjena i načini korištenja morskog područja, značajne postojeće i buduće djelatnosti te njihov utjecaj na okoliš i sigurnost plovidbe, kao i prirodni resursi, vodeći računa o interakciji kopna i morskog područja te utjecajima klimatskih promjena.

(2) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi osiguranja održivog razvitka i rasta pomorskog sektora, očuvanja ekosustava i promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja morskog područja.

(3) Izrada i donošenje prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje treba pridonositi održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i marikulture, energetskog sektora na morskom području te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(4) U svrhu ostvarivanja ciljeva iz ovoga članka, prostorni planovi koji obuhvaćaju morsko područje sadržavat će zasebne analize, namjene i načine korištenja morskog područja, propisane pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) U morskom području ne smiju se planirati nova istražna i eksploatacijska polja ugljikovodika, gradnja ili postavljanje sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

Suradnja s drugim državama članicama Europske unije

Članak 72.

(1) Republika Hrvatska u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more surađuje s drugim državama članicama Europske unije u toj podregiji.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske.

(3) Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te ostalih prostornih planova čiji obuhvati na moru graniče s morskim područjima susjednih država.

(4) Republika Hrvatska treba nastojati, kada je to moguće, u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja, osim priobalnih voda, surađivati s državama u podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama.

Izvještavanje o prostornim planovima morskog područja

Članak 73.

(1) Ministarstvo je dužno uspostaviti i održavati funkcionalnost poveznice na prostorne planove morskoga područja kroz informacijski sustav kao dio izvještavanja Europske komisije.

(2) Zavod za prostorni razvoj zadužen je za komunikaciju s Europskom komisijom ispred Republike Hrvatske u ispunjavanju obveza prema Direktivi iz članka 2. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

DIO PETI
DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

GLAVA I.
STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

Značenje Strategije

Članak 74.

(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru i dokument prostornog uređenja.

(2) Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogućnostima, izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima kao što su strategije, planovi i programi koji se donose na temelju posebnih propisa, sukladno načelima prostornog uređenja, određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru, polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, kao i prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja te određuje osnovni sustav razvoja državne infrastrukture.

(3) Prostorni planovi, sektorske strategije, programi, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti moraju biti u skladu sa Strategijom.

(4) Mišljenje o sukladnosti pojedine sektorske strategije sa Strategijom daje Ministarstvo.

Sadržaj Strategije

Članak 75.

Strategija sadrži:

1. viziju prostornog razvoja države s ciljevima usklađenim s drugim nacionalnim razvojnim dokumentima i razvojnim ciljevima Europske unije u dugoročnom razdoblju

2. polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta

3. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unaprjeđenja okoliša

4. osnovni sustav razvoja državne infrastrukture

5. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture te zaštitu krajobraza i kulturnih dobara

6. mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske.

Izrada, donošenje i objava Strategije

Članak 76.

(1) Ministarstvo izrađuje Strategiju.

(2) Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije donosi Vlada.

(3) Strategiju donosi Hrvatski sabor.

(4) Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

GLAVA II.
PROSTORNI PLANOVI

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Predmet prostornih planova

Članak 77.

(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja i sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

(2) Prostorni planovi moraju sadržavati kvalitetna i održiva planska rješenja, uz obvezu sagledavanja postojećeg stanja u prostoru, a u postupku njihove izrade i donošenja prema ovom Zakonu osigurati kontinuitet prostornog uređenja, tako da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za izradu novih prostorno-planskih dokumenata.

(3) Prostornim planovima se, sukladno njihovoj razini i obuhvatu, propisuju uvjeti za gradnju građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju, urbanu preobrazbu i urbanu komasaciju ako su potrebne.

(4) Prostorni plan unutar svoga obuhvata propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru od značaja (državnog, područnog (regionalnog) ili lokalnog) ekvivalentnog razini tog prostornog plana, osim na onim područjima za koja taj prostorni plan sukladno ovom Zakonu određuje smjernice za izradu prostornih planova užih područja.

(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se za područja na kojima se pretežito nalaze zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona, za koja se propisuju svi uvjeti provedbe zahvata u prostoru prostornim planom sukladno ovom Zakonu.

(6) Mjere za urbanu preobrazbu propisuju se prostornim planom za izgrađena područje za koja se tim planom planira preobrazba i uvjeti provedbe tih zahvata u prostoru, sukladno ovom Zakonu.

Sadržaj prostornih planova

Članak 78.

(1) Prostorni plan je cjeloviti dokument koji sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze i obrazloženje.

(2) Odredbama za provedbu prostornog plana propisuju se uvjeti za provedbu zahvata u prostoru, smjernice za izradu prostornih planova užih područja u slučajevima propisanim ovim Zakonom te mjere za urbanu sanaciju, preobrazbu i komasaciju gdje su potrebne.

(3) Kartografski prikazi prostornog plana izrađuju se iz izvornika prostornog plana te se sastoje od tematskih karata i na njih vezanih tumača znakova, tj. legendi koji moraju biti usklađeni međusobno, kao i s odredbama za provedbu i obrazloženjem.

(4) Obrazloženje prostornog plana sadrži polazišta (analizu) na temelju kojih se izrađuje prostorni plan, ciljeve prostornog uređenja koji se postižu prostornim planom i obrazloženje cjelovitog stručnog rješenja prostornog plana.

Sadržaj prostornih planova, uredba, nacionalne
smjernice i pravilnik

Članak 79.

(1) Prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu te strateškom odnosno provedbenom karakteru, sadrže razgraničenje prostora/površina u odnosu na namjenu i način korištenja prostora/površina (građevinska područja i površina izvan građevinskog područja), režime korištenja površina/prostora (infrastruktura), smjernice odnosno mjere zaštite okoliša i prirode te kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti te sve druge potrebne dijelove, s ciljem optimalnog i održivog razmještaja stanovanja, gospodarskih i drugih djelatnosti u prostoru, infrastrukturnih koridora i sustava, zaštite prostora, te provedbe zahvata u prostoru u koju svrhu se prostornim planovima propisuju uvjeti i načini uređenja za sve namjene i načine korištenja površina/prostora odnosno zahvata u prostoru kroz prostorne standarde, prostorne pokazatelje, načine opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom, prikaz zona rizika za rizike utvrđene prema procjeni rizika adekvatne razine te područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika adekvatne razine, na temelju kojih se utvrđuju ograničenja i zabrana gradnje i planiraju mjere smanjenja rizika, a u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.

(2) Zahvate u prostoru i površine od državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se ne smatraju građenjem prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja, građevine od državnog značaja i građevine od područnog (regionalnog) značaja određuje Vlada uredbom.

(3) Sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, obvezne prostorne standarde i pojmovnik prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom odnosno pravilnicima.

(4) Sadržaj i struktura prostornih slojeva, mjerila kartografskih prikaza, topološka i druga pravila za validaciju prostornih slojeva prostornog plana te elektronički standard prostornih planova određeni su tehničkim rješenjem modula ePlanovi i ePlanovi Editor.

(5) Nacionalne smjernice Republike Hrvatske izrađuju se po potrebi za pojedine teme iz područja prostornog uređenja kojima se određuju ciljevi, standardi prostornog planiranja i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostora, arhitekture i građenja, a donosi ih ministar.

Mjere ublažavanja radi zaštite okoliša i prirode

Članak 80.

Mjere ublažavanja za provedbu zahvata i gradnju građevina na području određenom propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i prirode te mjere za postizanje ciljeva obnove prirode određuju se na temelju posebnih propisa u postupku izrade tog plana.

Mjere smanjenja rizika

Članak 81.

(1) Područja koja su procjenom rizika od katastrofa, provedenom sukladno posebnim propisima, identificirana i okarakterizirana kao područja vrlo visokog ili visokog rizika i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji odgovarajuće razine pojedinog identificiranog rizika, moraju biti sadržana i odgovarajuće prikazana u prostornom planu, uključujući potrebne strukturne i nestrukturne mjere te smjernice i preporuke za smanjenje rizika, ovisno o razini utvrđenih rizika, radi omogućavanja provedbe zahvata uz propisana ograničenja odnosno zabrane gradnje.

(2) U postupku izrade prostornih planova, ovisno o vrsti identificirane prijetnje i razini utvrđenih rizika, strukturne i nestrukturne mjere odnosno smjernice i preporuke propisuju se na sljedeći način i u skladu sa zahtjevima javnopravnih tijela zaprimljenim u postupku izrade tih prostornih planova:

1. za područja vrlo visokog ili visokog rizika propisuju se strukturne i nestrukturne mjere smanjenja rizika

2. za područja niskog ili vrlo niskog rizika propisuju se smjernice i preporuke.

Pravna priroda prostornih planova

Članak 82.

(1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima prijedloga i prostorno-planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava.

Oblik prostornih planova

Članak 83.

Prostorni planovi izrađuju se i donose u informacijskom sustavu putem modula ePlanovi i ePlanovi editor.

Razine prostornih planova

Članak 84.

(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

(2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja i urbanistički plan uređenja od državnog značaja.

(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja od županijskog značaja.

(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.

Usklađenost prostornih planova

Članak 85.

(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom.

(2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine.

(3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine.

(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, prostornim planom lokalne razine užeg područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih prostornim planom lokalne razine šireg područja, što se ne smatra neusklađenošću između prostornih planova.

(6) Ako se sukladno odredbama ovoga Zakona prostorni plan uređenja općine/grada donosi prije prostornog plana županije, prostorni plan uređenja općine/grada može planirati sve sadržaje i namjene određene ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona uz uvjet usklađenosti s najvećim dopuštenim površinama i kapacitetima određenim važećim prostornim planom županije za sve zahvate u prostoru, namjene i načine korištenja za koje prostornim planom županije nije određen županijski značaj.

Postupak osiguravanja usklađenosti

Članak 86.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova sukladno članku 85. ovoga Zakona.

(2) Ako Ministarstvo utvrdi neusklađenost prostornih planova prema članku 85. stavcima 1. do 4. ovoga Zakona, naredit će rješenjem nadležnoj jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave početak postupka za otklanjanje neusklađenosti u roku od 90 dana.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su od zaprimanja rješenja Ministarstva iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana donijeti odluku o izradi izmjene i dopune neusklađenih prostornih planova u svrhu njihova usklađivanja te ih uskladiti u roku od 180 dana.

(5) Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nakon dobivenog rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne postupi na način propisan u stavku 4. ovoga članka odnosno ako ne ispravi neusklađenost u roku propisanom rješenjem iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će takav neusklađeni prostorni plan obustaviti od primjene, a prilikom izdavanja akata za provedbu zahvata u prostoru primijenit će se odredbe ovoga Zakona i odredbe plana više razine odnosno šireg područja.

(6) Nakon donesene odluke o obustavi od primjene, Ministarstvo u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi podnosi zahtjev Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu zakonitosti prostornog plana ili njegove pojedine odredbe koja nije u skladu s člankom 85. ovoga Zakona.

Financiranje

Članak 87.

(1) Sredstva za izradu stručnih podloga određenih u Izvješću o stanju u prostoru i prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a prostornog plana koji donosi Vlada u državnom proračunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora sukladno ovom Zakonu.

(2) Sredstva za izradu prostornog plana koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu.

(3) Sredstva za izradu urbanističkog i infrastrukturnog projekta državne razine osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna, sredstva za izradu urbanističkog projekta područne (regionalne) razine iz proračuna područne (regionalne) samouprave, a sredstva za izradu urbanističkog projekta lokalne razine iz proračuna jedinica lokalne samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu.

Dostupnost prostornih planova

Članak 88.

(1) Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti, osim u dijelu sadržaja koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi.

(2) Dostupnost javnosti prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja osigurava se putem informacijskog sustava u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

POGLAVLJE II.
NATJEČAJI IZ PODRUČJA ARHITEKTURE I URBANIZMA

Općenito

Članak 89.

(1) Natječaji iz područja arhitekture i urbanizma provode se na zahtjev naručitelja s ciljem osiguranja načela vrsnoće gradnje na području Republike Hrvatske, a koji ne obuhvaćaju zahvate u prostoru i građevine koje projektiraju druge inženjerske struke.

(2) Natječaji iz područja arhitekture i urbanizma mogu biti arhitektonski ili urbanistički.

(3) Natječaj se može provoditi istodobno kao arhitektonsko-ur­banistički.

(4) Kada se natječaj iz područja arhitekture i urbanizma provodi za zahvate u prostoru od značaja za Republiku Hrvatsku, nadležno tijelo za provedbu odnosno koordinaciju provedbe natječaja je Zavod za prostorni razvoj.

(5) Postupak pripreme i provedbe natječaja iz područja arhitekture i urbanizma s rokovima, provoditelja i ostale sudionike natječaja, vrste natječaja, sadržaj natječajne dokumentacije, način ocjenjivanja i rangiranja natječajnih rješenja, uvjete dodjele nagrade i priznanja, troškove i ostale uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.

Urbanistički natječaji

Članak 90.

(1) Urbanistički natječaji propisuju se i provode u stručnom području prostornog i/ili urbanističkog planiranja te krajobraznog uređenja za izradu planskih rješenja kao stručnih podloga za izradu prostornog plana i provode se prije donošenja odluke o izradi prostornog plana.

(2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj urbanističkog natječaja.

(3) Obveza provedbe urbanističkog natječaja propisuje se dokumentom prostornog uređenja.

Arhitektonski natječaji

Članak 91.

(1) Obveza provedbe arhitektonskog natječaja propisuje se prostornim planovima, i to za:

1. zgrade javne i društvene namjene

2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom.

(2) Arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovoga članka može se raspisati samo za poslove projektiranja, krajobraznog uređenja i oblikovanja prostora koji odgovaraju zadaćama arhitektonske struke propisanima zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Natječajno rješenje predstavlja stručno rješenje za izradu projektne dokumentacije u svrhu ishođenja akata za provedbu zahvata u prostoru.

(4) Arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovoga članka nakon kojeg slijedi ishođenje akata za provedbu zahvata u prostoru, ne može se raspisati ako prostornim planom odgovarajuće razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji kao što su kig, kis, visina i dr., osim za zahvate u prostoru javne, društvene i sportsko-rekreacijske namjene.

(5) Ako je obveza arhitektonskog natječaja propisana prostornim planom koji ne sadrži osnovne prostorne pokazatelje iz stavka 4. ovoga članka, ne postoji obveza provedbe arhitektonskog natječaja.

(6) Arhitektonski natječaj nije obvezan za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.

Rokovi i sredstva za provedbu natječaja iz područja arhitekture i urbanizma

Članak 92.

(1) Natječaji za javne naručitelje provode se u postupcima i po kriterijima javne nabave.

(2) Natječaj za ostale naručitelje mora se objaviti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(3) Rok za izradu natječajnih rješenja iznosi do 120 dana ovisno o veličini i složenosti građevine, vrsti natječaja, natječajnom programu i investicijskoj vrijednosti građevine.

(4) Odluka o rezultatima natječaja za naručitelje koji nisu obveznici javne nabave donosi se u roku od najviše 60 dana od dana dostave natječajnih rješenja.

(5) Smatra se da obveze provedbe natječaja iz područja urbanizma i arhitekture nema ako se ne objavi natječaj u roku iz stavka 2. ovoga članka ili ako se ne odabere natječajno rješenje u rokovima iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Sredstva za provedbu natječaja iz područja arhitekture i urbanizma osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, državnog proračuna ili iz sredstava ostalih naručitelja.

(7) Ostalim naručiteljima u čije ime se provodi natječaj iz područja arhitekture i urbanizma tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe natječaja iz područja arhitekture i urbanizma, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina i/ili zahvata u prostoru.

POGLAVLJE III.
PROSTORNI PLANOVI DRŽAVNE RAZINE

Državni plan prostornog razvoja

Članak 93.

(1) Državni plan prostornog razvoja je strateški prostorni plan kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske.

(2) Državni plan prostornog razvoja može se donijeti za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina od državnog značaja.

(3) Odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja može se za stručnog izrađivača dijela Državnog plana prostornog razvoja iz stavka 2. ovoga članka odrediti zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba.

(4) Izrada prostornih planova državne razine i izdavanje akata za njihovu provedbu su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Sadržaj Državnog plana prostornog razvoja

Članak 94.

(1) Državnim planom prostornog razvoja utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.

(2) Državni plan prostornog razvoja sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja, i sustav razvojne državne infrastrukture.

(3) Državni plan prostornog razvoja određuje:

1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi od državnog značaja

2. zemljišta namijenjena šumi i šumsko zemljište od državnog značaja

3. koridore infrastrukture od državnog značaja

4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina

5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina i trajnom zbrinjavanju ugljikova dioksida u geološkim strukturama

6. područja posebne namjene

7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu od državnog značaja

8. površine drugih namjena od državnog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona

9. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja od državnog značaja

10. smjernice za izradu prostornih planova područja posebnih obilježja.

Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 95.

(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su strateški i provedbeni planovi, i to: Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja.

(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja izrađuje se i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obilježja odnosno zahtjeva određenog prostora.

Sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja

Članak 96.

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje organizaciju prostora i razrađuje ciljeve prostornog uređenja područja posebnih obilježja, zaštitu, namjenu i uvjete korištenja prostora, vrste aktivnosti u prostoru i mjere zaštite za iste.

(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja propisuje:

1. mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja

2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja.

(3) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje:

1. temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja prema namjeni, uključujući i građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja ako takvo postoji odnosno površine za razvoj naselja

2. razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem, sustav javne i druge infrastrukture i građevina javne i društvene namjene ako takvih ima

3. mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima

4. mjere za unapređenje i zaštitu okoliša i prirode, kulturnih, krajobraznih i drugih vrijednosti okoliša, mjere prilagodbe i jačanja otpornosti na klimatske promjene i mjere za zaštitu i očuvanje drugih vrijednosti područja.

Urbanistički plan uređenja od državnog značaja

Članak 97.

(1) Urbanistički plan uređenja od državnog značaja donosi se za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja.

(2) Urbanistički plan uređenja od državnog značaja detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina te propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.

(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja od državnog značaja sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.

POGLAVLJE IV.
PROSTORNI PLANOVI PODRUČNE
(REGIONALNE) RAZINE

Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba

Članak 98.

(1) Prostorni plan županije donosi se za područje županije, a Prostorni plan Grada Zagreba donosi se za područje Grada Zagreba.

(2) Prostorni plan županije odnosno Prostorni plan Grada Zagreba, kao i njihove izmjene i dopune, mogu se donositi istodobno s Državnim planom prostornog razvoja na području te županije odnosno Grada Zagreba.

Sadržaj prostornog plana županije

Članak 99.

(1) Prostorni plan županije sastoji se od strateškog i provedbenog dijela.

(2) Strateški dio prostornog plana županije, u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja vezano za gospodarski, društveni i kulturni razvoj, potreba i mogućnosti izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima kao što su strategije, planovi i programi, a sukladno načelima prostornog uređenja, određuje:

1. dugoročne ciljeve prostornog razvoja županije

2. osnovu sustava središnjih naselja od regionalnog značaja

3. planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

4. osnovu sustava prometne i druge infrastrukture od županijskog značaja

5. strateška usmjerenja i strukturu razvoja gospodarskih djelatnosti u prostoru uzimajući u obzir održivost prirode, okoliša i cjelokupnog prostora županije.

(3) Provedbeni dio prostornog plana županije izrađuje se sukladno ciljevima definiranim strateškim dijelom te detaljnije razrađuje i određuje osobito:

1. zahvate u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja od županijskog značaja te površine svih namjena od područnog (regionalnog) značaja

2. površine i zahvate u prostoru od županijskog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2 ovoga Zakona

3. uvjete provedbe zahvata u prostoru od područnog (regionalnog) značaja

4. uvjete provedbe zahvata u prostoru od područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem

5. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja od županijskog značaja unutar građevinskog područja.

Sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba

Članak 100.

(1) Na sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 99. ovoga Zakona.

(2) Prostorni plan Grada Zagreba određuje:

1. osnovnu namjenu površina s podjelom na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja te površine ostalih namjena izvan građevinskih područja

2. koridore infrastrukture značajne za Grad Zagreb

3. obuhvat generalnih urbanističkih planova

4. obuhvat urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana.

(3) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:

1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih od državnog značaja

2. uvjete provedbe zahvata u prostoru od područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem

3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja

4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim za područja za koja se prema ovom Zakonu donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja

5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana

6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana.

Urbanistički plan uređenja od županijskog značaja

Članak 101.

(1) Urbanistički plan uređenja od županijskog značaja donosi se za područje određeno Prostornim planom županije i Prostornim planom Grada Zagreba.

(2) Urbanistički plan uređenja od županijskog značaja detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina te propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.

(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja od županijskog značaja, uz ostale propisane dijelove iz članka 107. ovoga Zakona, sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Odlukom župana nadležnost za izradu i donošenje urbanističkog plana uređenja od županijskog značaja može se povjeriti jedinici lokalne samouprave na čijem je području određen obuhvat tog plana.

POGLAVLJE V.
PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE

Prostorni plan uređenja grada odnosno općine

Članak 102.

(1) Prostorni plan uređenja grada odnosno općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te propisuje uvjete za održivi i uravnoteženi razvoj na području grada odnosno općine.

(2) Prostorni plan uređenja grada odnosno općine donosi se za područje grada odnosno općine.

Sadržaj prostornog plana uređenja grada odnosno općine

Članak 103.

(1) Prostorni plan uređenja grada odnosno općine određuje:

1. podjelu prostora grada odnosno općine na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te površina ostalih namjena izvan građevinskih područja

2. osnovnu namjenu površina unutar građevinskih područja te na razini smjernica, unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja

3. prometnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad odnosno općinu, uključujući i na razini smjernica unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja

4. infrastrukturne koridore, površine i objekte od značaja za grad odnosno općinu, uključujući i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i s njome povezanu opremu te baterijska postrojenja, uključujući i na razini smjernica unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana

5. građevine iz sustava gospodarenja otpadom na području grada odnosno općine i odlagališta viškova iskopa koji predstavljaju mineralnu sirovinu

6. zaštićene dijelove okoliša, prirode, krajobraza te kulturno-povijesne baštine na području grada odnosno općine i zelenu infrastrukturu

7. obuhvat generalnog urbanističkog plana za središnje naselje grada

8. obuhvate urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana.

(2) Prostorni plan uređenja grada odnosno općine propisuje:

1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja

2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata od državnog i županijskog značaja

3. uvjete provedbe za infrastrukturne zahvate značajne za grad odnosno općinu

4. mjere zaštite okoliša te očuvanje prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti na području grada odnosno općine

5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana

6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te mjere i uvjete provedbe zahvata u prostoru do njihova donošenja.

(3) Prostorni plan uređenja grada odnosno općine može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.

Generalni urbanistički plan

Članak 104.

(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada.

(2) Generalni urbanistički plan donosi se za građevinska područja određena Prostornim planom Grada Zagreba i središnjeg naselja velikoga grada određenog posebnim propisom te za građevinska područja naselja drugih gradova ako je tako određeno prostornim planom uređenja toga grada.

(3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja, osim za gradove u prostoru ograničenja, gdje je u obuhvat generalnog urbanističkog plana, definiran prostornim planom uređenja grada, nužno uključiti i kontaktno područje mora.

Sadržaj generalnog urbanističkog plana

Članak 105.

(1) Generalni urbanistički plan određuje:

1. namjenu površina te načine korištenja prostora

2. prometnu i infrastrukturnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad te načine njihova povezivanja na infrastrukturu državne i područne (regionalne) razine

3. građevine, površine i prostore od značaja za razvoj grada i očuvanje njegova identiteta

4. obuhvat urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu.

(2) Generalni urbanistički plan propisuje:

1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata, osim za dijelove za koje se donose urbanistički planovi uređenja sukladno ovom Zakonu

2. mjere zaštite i unapređenja okoliša, zelene infrastrukture, prirodne i kulturno-povijesne baštine

3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do njihova donošenja.

(3) Generalni urbanistički plan može za područja za koja se prema ovom Zakonu donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.

Urbanistički plan uređenja

Članak 106.

(1) Urbanistički plan uređenja detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina unutar građevinskih područja koje nisu s dovoljnom detaljnošću obrađene u prostornim planovima šireg područja.

(2) Urbanistički plan uređenja donosi se za:

1. dijelove građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom

2. postojeće i izgrađene dijelove građevinskih područja za koje se planira urbana preobrazba i/ili urbana sanacija

3. dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

4. dijelove građevinskih područja koji se nalaze na području pomorskog dobra

5. dijelove građevinskih područja na kojima se planira provesti urbana komasacija.

(3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točaka 2. do 5. ovoga članka, zahvati u prostoru na tom području provode se na temelju prijelaznih mjera iz prostornog plana šireg područja, kojima se propisuju uvjeti rekonstrukcije postojeće građevine i građenja nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(4) Izrada urbanističkog plana uređenja nije obvezna za područja iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, za koja su prostornim planom šireg područja propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.

(5) Urbanistički plan uređenja ne može se planirati samo za jedan zahvat u prostoru s jednom primarnom namjenom površina.

Sadržaj urbanističkog plana uređenja

Članak 107.

(1) Urbanističkim planom uređenja propisuju se uvjeti provedbe svih zahvata u prostoru unutar njegova obuhvata.

(2) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, a ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja određuje:

1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline ovisno o njihovoj namjeni i načinu korištenja

2. prikaz građevnih čestica planiranih za građenje odnosno uređenje površina javne namjene

3. regulacijsku liniju, građevinski pravac i/ili obvezni građevinski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi sadrži prostorne prikaze najvećih ostvarivih volumena izgrađenih struktura

4. javnu prometnu i infrastrukturnu mrežu, uključujući i karakteristične presjeke prometnica, javna parkirališta, javne garaže, stajališta za javni prijevoz, pješačke i biciklističke staze, građevine i objekte komunalne infrastrukture i sl.

5. prikaz zelene infrastrukture s podjelom na javne zelene površine, obvezni udio zelenila na privatnim česticama te elemente zelene arhitekture na pojedinim građevinama

6. prikaz zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i građevina te načine i uvjete interpolacije novih građevina unutar postojećih izgrađenih struktura

7. područja planirana za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju te načine rekonstrukcije i nove gradnje s ciljem povećanja kvalitete prostora

8. područja planirana za urbanu komasaciju koja mogu definirati granice građevnih čestica

9. dinamiku realizacije i provođenja zahvata u prostoru, a po potrebi i etapa i/ili faza gradnje pojedinih građevnih cjelina

10. ostale elemente potrebne za utvrđivanje detaljnih uvjeta gradnje građevina i uređenja prostora.

(3) Za područja pomorskog dobra urbanistički planovi uređenja, u odnosu na sadržaj propisan stavkom 2. ovoga članka, moraju sadržavati i detaljna rješenja s položajem i oblikovanjem pojedinih prostornih elemenata, zgrada i drugih građevina, uključujući molove, lukobrane, sunčališta, šetnice i sl.

(4) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, a ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja obvezno sadržava odredbe koje osiguravaju usklađenost novih građevina s postojećom okolnom izgradnjom.

(5) Usklađenost novih građevina s postojećom okolnom izgradnjom iz stavka 3. ovoga članka projektant idejnog i glavnog projekta dokazuje posebnom analizom u okviru ocjene usklađenosti planiranog zahvata u prostoru s prostornim planom.

POGLAVLJE VI.
POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA

Nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana

Članak 108.

(1) Nositelj izrade prostornog plana obavlja administrativne poslove i vodi dokumentaciju u postupku izrade i donošenja prostornog plana, provodi stručnu i javnu raspravu te priprema konačni prijedlog plana za donošenje sukladno ovom Zakonu.

(2) Nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.

(3) Nositelj izrade može kao koordinatora izrade prostornog plana imenovati Zavod za prostorni razvoj, zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba ili zavod za prostorno uređenje grada, kojima se u tom svojstvu povjerava obavljanje jednog ili više poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Koordinator izrade ne može ujedno biti i stručni izrađivač prostornog plana.

Stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana

Članak 109.

(1) Stručni izrađivač prostornog plana izrađuje stručno rješenje prostornog plana te surađuje s nositeljem izrade u stručnim poslovima izrade i donošenja prostornog plana.

(2) Stručni izrađivači prostornih planova su Zavod za prostorni razvoj, zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje grada i pravne i fizičke osobe koje sukladno posebnom zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje mogu obavljati poslove prostornog uređenja.

(3) Stručni izrađivač prostornog plana prije početka njegove izrade imenuje odgovornog voditelja izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: odgovorni voditelj).

(4) Odgovorni voditelj je službenik odnosno zaposlenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje četiri godine radnog staža na poslovima prostornog uređenja.

Odgovorni voditelj i stručnjaci odgovarajućih struka

Članak 110.

(1) Odgovorni voditelj je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana odnosno nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima te da su određene dijelove odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci odgovarajućih struka.

(2) Stručnjaci odgovarajućih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika.

(3) Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, mišljenja ili suglasnosti na prijedlog ili konačni prijedlog tog dokumenta ne smije u svojstvu stručnjaka odgovarajuće struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga tog dokumenta.

Nezakonitosti u izradi prostornog plana

Članak 111.

(1) Odgovorni voditelj dužan je pisanim putem upozoriti nositelja izrade prostornog plana i obavijestiti Ministarstvo o zahtjevu, traženju ili prijedlogu nositelja izrade prostornog plana postavljenom prilikom izrade prostornog plana koji je protivan ovom Zakonu ili drugom propisu te zastati s izradom tog plana do očitovanja Ministarstva.

(2) Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi prostornog plana utvrđenom očitovanjem Ministarstva ne može se dati mišljenje niti suglasnost koji se daju na temelju ovoga Zakona.

Iniciranje izrade prostornog plana

Članak 112.

(1) Izradu prostornog plana lokalne odnosno područne (regionalne) razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.

(2) Javnopravna tijela koja prema posebnim propisima iz njihova djelokruga sudjeluju u prostornom planiranju na području pojedine jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna su jednom godišnje, na početku svake godine do kraja veljače, toj jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti prijedloge i zahtjeve unutar svoje nadležnosti o potrebi izrade prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna, na području te jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili izjavu da nemaju novih zahtjeva u odnosu na prethodnu godinu.

(3) U svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana odnosno njegovih izmjena i dopuna, nadležno stručno upravno tijelo koje obavlja poslove nositelja izrade prostornih planova na svom području može provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kojim će se provjeriti interes šireg raspona dionika o njihovim potrebama te prikupiti prijedlozi, a dužno je jednom godišnje napraviti stručnu analizu zaprimljenih inicijativa iz stavka 1. ovoga članka, kao i prijedloga javnopravnih tijela iz stavka 2. ovoga članka, te o zaključcima iste obavijestiti župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika, kao i predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Strateška procjena utjecaja na okoliš

Članak 113.

(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode (u daljnjem tekstu: strateška procjena) provodi se za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine te generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.

(2) Stratešku procjenu kao i postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja ako je ista provedena za prostorni plan uređenja grada ili prostorni plan uređenja općine.