Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

DIO PRVI
UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, katastar infrastrukture, registar zgrada, registar prostornih jedinica, registar geografskih imena, nadležnost nad poslovima državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica, registra geografskih imena te obavljanje tih poslova, poslovi Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima koji se uređuju ovim Zakonom.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom te na druge geodetske poslove ako se oni obavljaju u okviru hidrografskih izmjera, komasacija i drugih sličnih postupaka.

Članak 2.

Poslovi državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23. 5. 2014.).

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

a) geografsko ime je ime kojim se imenuju pojave i objekti na planetu Zemlji

b) građevna čestica je katastarska čestica koja je određena na temelju akata donesenih u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja

c) Hrvatski topografski informacijski sustav (CROTIS – CROatian Topographic Information System) je model topografskih podataka koji se koristi za izradu temeljne topografske baze

d) izvoditelj je osoba koja ima suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe osnivanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti

e) mrežni operator je operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina i nafte, električne energije, uključujući javnu rasvjetu i toplinske energije te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustava odvodnje, kao i upravitelj fizičke infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa

f) način uporabe zgrada je podatak o zgradama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zgrada za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona

g) način uporabe zemljišta je podatak o katastarskim česticama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zemljišta u gospodarskom smislu za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona

h) oglasna ploča Državne geodetske uprave je oglasna ploča koja se vodi u elektroničkom obliku (e-oglasna ploča) za postupanja iz ovoga Zakona

i) posebni pravni režimi su statusi uspostavljeni na katastarskim česticama odnosno nekretninama, a koji su od osobitog kulturnog, arheološkog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu

j) temeljna topografska baza (TTB) je osnovna objektno-orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka Hrvatskog topografskog informacijskog sustava (CROTIS), primarno nastala topološkom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja

k) upravitelji infrastrukture su fizičke ili pravne osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu djelatnost vezano za infrastrukturu propisanu ovim Zakonom

l) upravitelji nekretnina su tijela državne uprave i druga tijela kao i pravne osobe koje na temelju zakona upravljaju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno nositelji vlasti na općim dobrima

m) vrsta uporabe zemljišta predstavlja skup načina uporabe zemljišta koja imaju bitne zajedničke karakteristike kako je to propisano ovim Zakonom

n) vrsta uporabe zgrada predstavlja skup načina uporabe zgrada koje imaju bitne zajedničke karakteristike kako je to propisano ovim Zakonom i

o) zgrada trajnog karaktera je svaka zgrada izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom na način i od materijala kojima se osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja te kojoj svrha korištenja nije privremena.

(2) Ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju značenje određeno zakonom kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti, područje nacionalne infrastrukture prostornih podataka, prostorno uređenje, gradnja te pomorsko dobro i morske luke.

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 6.

(1) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena javni su ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka daju se na uvid, a isprave, ispisi i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

(3) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena (izvod ili prijepis posjedovnog lista, izvadak iz baze zemljišnih podataka, izvod iz katastarskog plana, izvod iz registra zgrada, izvod iz plana infrastrukture i potvrde) izdani u analognom i digitalnom obliku i koji imaju snagu javne isprave smiju se upotrijebiti samo u svrhu za koju su izdani.

(4) Podaci iz stavka 1. ovoga članka usklađeni su s propisima kojima je uređena nacionalna infrastruktura prostornih podataka.

Članak 7.

(1) Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova.

(2) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena temelj su za vođenje i drugih službenih evidencija u vezi s prostorom koji se vode prema ovome Zakonu i drugim propisima.

(3) Zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova dužni su područnim uredima za katastar odnosno tijelu nadležnom za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj provedbi u zemljišnoj knjizi.

(4) Državna tijela dužna su područnim uredima za katastar odnosno uredu Grada Zagreba dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj pravomoćnosti.

Članak 8.

(1) Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjih programa (u daljnjem tekstu: Program).

(2) Višegodišnji i godišnji Program iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina Vladi Republike Hrvatske predlaže Državna geodetska uprava, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Višegodišnji i godišnji Program iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina u svrhu evidentiranja pomorskog dobra Vladi Republike Hrvatske predlaže Državna geodetska uprava, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove mora.

(4) Programom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u prvome redu područja na kojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, topografska izmjera i izradba državnih karata, izmjera i označivanje državne granice na kopnu, izradba katastra nekretnina, provedba katastarskih izmjera, izradba registra zgrada i katastra infrastrukture, područja na kojima će se obaviti homogenizacija katastarskih planova, poslovi registra prostornih jedinica, registra geografskih imena, izvori financiranja za provedbu Programa te rokovi za izvršenja planiranih aktivnosti.

(5) Višegodišnje programe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi Hrvatski sabor.

(6) Godišnje programe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi odlukom Vlada Republike Hrvatske.

(7) Višegodišnji programi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(8) Za provedbu Programa iz stavka 2. ovoga članka glavni ravnatelj Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: glavni ravnatelj) i ministar nadležan za poslove pravosuđa sporazumno osnivaju zajedničko povjerenstvo.

(9) Za provedbu Programa iz stavka 3. ovoga članka glavni ravnatelj i ministar nadležan za poslove mora sporazumno osnivaju zajedničko povjerenstvo.

(10) Sredstva potrebna za izvršenje Programa osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske te iz drugih izvora.

(11) Sredstva potrebna za izvršenje Programa mogu se osigurati iz sredstava donacija, sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba te drugih izvora.

(12) Sredstva iz stavka 11. ovoga članka osiguravaju se na temelju sporazuma sklopljenih između Državne geodetske uprave i subjekata iz stavka 11. ovoga članka.

(13) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odlukom predstavničkog tijela u financiranje poslova katastra nekretnina uključiti pravne i fizičke osobe koje su nositelji prava na nekretninama na području obavljanja tih poslova.

(14) Od obveze financiranja poslova iz stavka 13. ovoga članka izuzete su pravne i fizičke osobe nositelji prava na nekretninama koji su nekretninu evidentirali na temelju Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 16/07., 152/08., 124/10., 56/13., 121/16. i 9/17.) ili ovoga Zakona.

(15) Od obveze financiranja poslova iz stavka 13. ovoga članka izuzeta je Republika Hrvatska kao nositelj prava na nekretninama kada su sredstva za financiranje poslova katastra nekretnina osigurana u državnom proračunu.

(16) Odlukom iz stavka 13. ovoga članka odredit će se visina sredstava koju trebaju osigurati nositelji prava za pojedinu nekretninu.

(17) Ukupan iznos sredstava iz stavka 16. ovoga članka ne može biti veći od iznosa koji osigurava pojedina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe obavljanja poslova iz Programa iz stavka 2. ovoga članka.

DIO DRUGI
DRŽAVNA IZMJERA

Članak 9.

Državna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (terestričke, fizikalne, matematičke, astronomske, metode satelitske geodezije, daljinskog istraživanja i dr.).

Članak 10.

Poslovi državne izmjere obuhvaćaju:

1. osnovne geodetske radove

2. topografsku izmjeru i izradbu državnih karata i

3. izmjeru, označivanje i vođenje evidencije o državnoj granici na kopnu.

POGLAVLJE I.
OSNOVNI GEODETSKI RADOVI

Članak 11.

Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje i praćenje geodetskog referentnog sustava Republike Hrvatske te nadzor nad njim.

Članak 12.

(1) Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske određen je službenim geodetskim datumima i koordinatnim sustavima (položajnim, visinskim i gravimetrijskim) i ravninskim kartografskim projekcijama.

(2) Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih referentnih sustava i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave.

Članak 13.

(1) Osnovni geodetski radovi su:

– uspostavljanje, održavanje i neprekidna kontrola polja stalnih točaka geodetske osnove koja čine osnovu službenoga geodetskog referentnog sustava jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanoga s njima te određivanje odnosa (parametara transformacije) između službenoga geodetskog referentnog sustava i drugih (povijesnih) referentnih sustava

– postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove koji obuhvaćaju radove satelitske, terestričke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i geomagnetske izmjere najviše točnosti

– određivanje parametara Zemljina polja sile teže i

– uspostavljanje i održavanje Hrvatskog pozicijskog sustava za satelitsko pozicioniranje (CROPOS) za potrebe državne izmjere, katastra zemljišta, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, navigacije i ostalih prostorno-informacijskih sustava.

(2) Rezultat osnovnih geodetskih radova su trodimenzionalne koordinate (položajne i visina), ubrzanje sile teže i magnetska deklinacija stalnih točaka geodetske osnove na koje se oslanjaju sve ostale izmjere i radovi.

(3) Položajne koordinate, visina i ubrzanje sile teže stalnih točaka geodetske osnove određuju se i iskazuju u službenim referentnim sustavima Republike Hrvatske.

(4) Rezultati osnovnih geodetskih radova s ostalim osnovnim podacima i opisima položaja stalnih točaka geodetske osnove pohranjuju se i održavaju u bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove koju vodi Državna geodetska uprava.

(5) Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova iz stavka 1. ovoga članka donosi glavni ravnatelj.

POGLAVLJE II.
TOPOGRAFSKA IZMJERA I IZRADBA DRŽAVNIH KARATA

Članak 14.

(1) Topografska izmjera je geodetska izmjera prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine, koji se pridružuju pripadajućoj objektnoj cjelini (naselja, prometnice, vode, vegetacija, reljef i područja), prostorno ih se geometrijski jednoznačno određuje, atributima kvantitativno i kvalitativno opisuje te imenuje radi izrade topografskih baza podataka i topografskih karata.

(2) Službena državna karta je kodirana slika prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine iz stavka 1. ovoga članka, koja se izrađuje za cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Članak 15.

(1) Državna geodetska uprava nadležna je za topografsku izmjeru i izradbu službenih državnih karata.

(2) Podaci topografske izmjere pohranjuju se u temeljnu topografsku bazu (u daljnjem tekstu: TTB) koja je strukturirana sukladno modelu podatka Hrvatskog topografskog informacijskog sustava (CROTIS).

(3) Temeljnu topografsku bazu vodi i održava Državna geodetska uprava.

(4) Iz podataka TTB-a Državna geodetska uprava uspostavlja topografske i kartografske baze podataka.

(5) Topografske i kartografske baze podataka iz stavaka 2. i 4. ovoga članka osnova su za izradbu i održavanje službenih državnih karata.

Članak 16.

(1) Državna geodetska uprava nadležna je za izradbu službenih državnih karata:

– Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1 : 5000 ili 1 : 10.000

– digitalnih ortofotokarata (DOF) u mjerilima 1 : 2000, 1 : 5000 i sitnijem

– detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1 : 25.000 do 1 : 250.000 i

– preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1 : 300.000 i sitnijem.

(2) Na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava izrađuje za posebne potrebe tematske karte odgovarajućih mjerila.

(3) Službene tematske i druge karte izrađuju se na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 17.

(1) Način prikupljanja, obrađivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, način vođenja i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka te način izrade službenih državnih karata odgovarajućih mjerila propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

(2) Način prikazivanja sadržaja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

POGLAVLJE III.
IZMJERA, OZNAČIVANJE I VOĐENJE EVIDENCIJE O DRŽAVNOJ GRANICI NA KOPNU

Članak 18.

(1) Za poslove označivanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice na kopnu te vođenje evidencije o državnoj granici nadležna je Državna geodetska uprava.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s ovim Zakonom, propisima kojima se uređuje nadzor državne granice te sukladno međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila sa susjednim državama.

(3) Poslovi označivanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice obavljaju se uz prethodnu najavu ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove.

Članak 19.

(1) Podaci o određivanju i označivanju granične crte te podaci o obliku, veličini i položaju graničnih oznaka sadržaj su dokumenata o državnoj granici izrađenih sukladno međunarodnim ugovorima i unose se u evidenciju o državnoj granici.

(2) Dokumenti o granici izrađuju se prema podacima izmjere državne granice.

Članak 20.

(1) Državna geodetska uprava vodi evidenciju o državnoj granici.

(2) Koordinate točaka granične crte u evidenciji o državnoj granici određuju se i vode u službenom geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske, a pritom se u obzir uzimaju odredbe međunarodnih ugovora.

(3) Sadržaj i način vođenja evidencije o državnoj granici propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

DIO TREĆI
KATASTAR NEKRETNINA

Članak 21.

(1) Katastar nekretnina je evidencija koja sadrži podatke o česticama zemljine površine i zgradama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka osniva se i vodi na način propisan ovim Zakonom.

Članak 22.

Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju:

1. određivanje katastarskih prostornih jedinica

2. katastarsku izmjeru

3. izradbu i održavanje katastarskih operata katastra nekretnina

4. održavanje katastra zemljišta i njegovo postupno prilagođavanje katastru nekretnina i

5. prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u Bazu zemljišnih podataka (u daljnjem tekstu: BZP).

POGLAVLJE I.
ODREĐIVANJE KATASTARSKIH PROSTORNIH JEDINICA

Članak 23.

(1) Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica.

(2) Katastarska čestica dio je područja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.

Članak 24.

Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matičnog broja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru i broja katastarske čestice.

Članak 25.

(1) Granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

(2) Unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra.

(3) Katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

(4) Granice katastarskih čestica određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama.

Članak 26.

(1) Položaj lomnih točaka granica katastarskih čestica određuje se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica te zgrada određuje se područjem povjerenja za horizontalne koordinate uz 95 % vjerojatnosti standardom položajne točnosti do 0,1 m.

Članak 27.

Katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku.

Članak 28.

Katastarska općina i katastarsko područje na moru su prostorne jedinice za koje se izrađuje katastarski operat.

Članak 29.

(1) Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja).

(2) Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani razlozi (mala odnosno velika naselja).

(3) Katastarsko područje na moru obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more, isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru i dio kopna koji je i u režimu pomorskog dobra.

Članak 30.

(1) Područje, granice i ime katastarske općine određuje odlukom glavnog ravnatelja.

(2) Područje, granice i ime katastarskog područja na moru određuje odlukom glavnog ravnatelja, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove mora.

(3) Odluku iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava dostavlja na znanje ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa i nadležnom općinskom sudu.

(4) Odluku iz stavka 2. ovoga članka Državna geodetska uprava dostavlja na znanje ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa i nadležnom općinskom sudu te ministarstvu nadležnom za poslove mora.

POGLAVLJE II.
KATASTARSKA IZMJERA

Članak 31.

Katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta, izrade katastarskog operata katastra nekretnina te obnove/osnivanja i dopune zemljišne knjige.

Članak 32.

Briše se.

Članak 33.

(1) Katastarska izmjera provodi se za cijelu katastarsku općinu ili za njezin dio.

(2) Unutar katastarske općine ili njezina dijela koji je obuhvaćen katastarskom izmjerom mogu se odrediti područja (zone) prioriteta.

(3) Ako se katastarska izmjera provodi za dio katastarske općine odnosno područja prioriteta, taj dio mora biti točno opisan, među ostalim i navođenjem katastarskih čestica na kojima se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi.

Članak 34.

(1) Katastarske izmjere provode se u skladu s Programom iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Katastarska izmjera pokreće se javnom objavom odluke o katastarskoj izmjeri koju donosi glavni ravnatelj.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i drugim javnim glasilima te mrežnim stranicama Državne geodetske uprave čime se omogućuje da se s njom upoznaju sve osobe na području na kojemu se provodi katastarska izmjera

Članak 35.

Poslovi katastarske izmjere obuhvaćaju:

1. prikupljanje i obradu podataka o nekretninama

2. izradu elaborata katastarske izmjere

3. predočavanje podataka o nekretninama iz elaborata katastarske izmjere i

4. pregled i potvrđivanje elaborata katastarske izmjere.

Članak 36.

U okviru katastarske izmjere prikupljaju se i obrađuju podaci o:

1. međama i drugim granicama katastarske čestice

2. adresi katastarske čestice

3. načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova

4. površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način

5. posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici

6. zgradama i

7. osobama iz članka 45. ovoga Zakona.

Članak 37.

U okviru katastarske izmjere katastarskoj čestici odredit će se broj.

Članak 38.

(1) Podacima o međama i drugim granicama opisuje se položaj i oblik katastarske čestice.

(2) Podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju se u postupku katastarske izmjere uz sudjelovanje osoba iz članka 45. ovoga Zakona.

(3) Adresom katastarske čestice iskazuje se položaj katastarske čestice tako da se iskaže njezina pripadnost rudini, ulici, trgu ili drugom geografskom imenu.

(4) Podaci o ulicama i trgovima preuzimaju se iz registra prostornih jedinica.

(5) Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o načinu uporabe određen pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Površine katastarskih čestica te površine njihovih dijelova koji se upotrebljavaju na različite načine su površine u službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, a iskazuju se u kvadratnim metrima.

(7) Podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici iskazuju se pridruživanjem podatka o posebnom pravnom režimu katastarskoj čestici.

(8) Za zgrade se prikupljaju i obrađuju podaci o njihovu položaju, obliku, načinu njihove uporabe i kućnim brojevima.

(9) U okviru katastarske izmjere za zgradu koja se evidentira može se priložiti odgovarajući akt o uporabi, o čemu se obavještava nadležni sud sukladno propisu kojim se uređuje gradnja.

(10) U okviru katastarske izmjere prikupljaju se i drugi podaci o zgradama sukladno ovome Zakonu.

(11) Podaci o drugim građevinama izgrađenim na katastarskoj čestici iskazuju se jednim od načina uporabe zemljišta propisanih pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(12) Podaci o osobama na katastarskim česticama su ime i prezime odnosno naziv, adresa i osobni identifikacijski broj (OIB).

Članak 39.

(1) Vrste uporabe zemljišta mogu biti sljedeće:

– poljoprivredno zemljište

– šumsko zemljište

– unutarnje vode

– površine mora

– prirodno neplodno zemljište i

– zemljište privedeno svrsi.

(2) Načine uporabe unutar pojedine vrste uporabe iz stavka 1. ovoga članka propisuje glavni ravnatelj pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje.

Članak 40.

(1) Za katastarsku česticu ili za njezin dio iskazat će se stvarni način uporabe.

(2) Površinske kriterije vezano uz iskazivanje pojedinog načina uporabe kao zasebnog načina uporabe na dijelu katastarske čestice propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 41.

(1) Podaci o području posebnog pravnog režima evidentiraju se na temelju službenih dokumenata kojima su određena područja pod posebnim pravnim režimom, a koje je dostavilo tijelo nadležno za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima.

(2) Ako se u okviru provedbe katastarske izmjere utvrdi da na području na kojem se provodi katastarska izmjera nije određena granica pomorskog dobra, zatražit će se putem županijskog povjerenstva za utvrđivanje granice pomorskog dobra te ministarstva nadležnog za poslove mora da se pristupi određivanju granice pomorskog dobra.

(3) Katastarskoj čestici pridružuje se podatak o posebnim pravnim režimima koje propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Katastarska čestica ili njezin dio koji se nalazi u području za koje je uspostavljen poseban pravni režim označuje se u katastarskom operatu.

Članak 42.

(1) Zgrade se evidentiraju na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Zgrade se evidentiraju u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja.

(3) Zgrade se evidentiraju i prikazuju kao zasebne ako tvore zasebnu uporabnu cjelinu.

(4) U slučaju dvojbe je li riječ o jednoj ili više zgrada odlučujuća je građevinska dozvola odnosno drugi akt na temelju kojeg je zgrada izgrađena.

(5) Zgrade se evidentiraju i prikazuju ako su trajnog karaktera.

Članak 43.

(1) Položaj i oblik zgrade prikazuju se na katastarskom planu u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Kućni brojevi iskazuju se na temelju podataka prikupljenih na terenu i u skladu s podacima registra prostornih jedinica tako da se za zgradu kojoj je određen kućni broj ili brojevi prikažu ti brojevi te njihova pripadnost naselju, ulici, trgu i sl.

(3) Tlocrtne površine zgrada iskazuju se u kvadratnim metrima i u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 44.

(1) Vrste uporabe zgrada mogu biti sljedeće:

– stambene i mješovite

– za povremeni boravak

– javne i društvene

– gospodarske

– pomoćne

– ruševine i

– podzemne zgrade.

(2) Načine uporabe zgrada u okviru pojedine vrste uporabe iz stavka 1. ovoga članka propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Osim načina uporabe propisanih pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona, zgradi se može pridružiti i podatak o drugom načinu uporabe ako je evidentiranje toga načina uporabe propisano posebnim zakonom.

Članak 45.

Osobe upisane u katastarski operat, zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava, osobe koje su upravitelji nekretnina i druge osobe koje imaju pravni interes sudjeluju u postupcima katastarske izmjere i izrade katastarskog operata katastra nekretnina.

Članak 46.

(1) Osobe iz članka 45. ovoga Zakona na području na kojemu se provodi katastarska izmjera dužne su na dan koji je određen pozivom iz stavka 2. ovoga članka pokazati lomne točke granica zemljišta za koja će se osnovati katastarske čestice sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Poziv na obilježavanje granica zemljišta dostavlja se osobama iz članka 45. ovoga Zakona u skladu s člankom 73.a ovoga Zakona.

(3) Za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te za opća i javna dobra, poziv iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom tijelu sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno pravnoj osobi koja na temelju posebnih zakona upravlja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno općim i javnim dobrima.

(4) U postupku obilježavanja lomnih točaka granica zemljišta izvoditelj osigurava stručnu pomoć i trajne međne oznake.

(5) Obilježavanje lomnih točaka granica zemljišta trajnim međnim oznakama u okviru ugovorenih poslova obavlja izvoditelj.

(6) Dokazi o obavljenoj dostavi poziva iz stavka 2. ovoga članka prilažu se elaboratu katastarske izmjere.

Članak 46.a

(1) U postupku obilježavanja granica zemljišta izvoditelj izrađuje popis katastarskih čestica u kojem osobe koje su pokazale lomne točke granica zemljišta, a koje je izvoditelj obilježio i prikazao na skici izmjere, potpisom iskazuju suglasnost s obilježenim granicama zemljišta.

(2) Ako neka od osoba nije suglasna s obilježenim granicama zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, takva granica označuje se spornom.

Članak 46.b

(1) Za sve katastarske čestice obuhvaćene katastarskom izmjerom izvoditelj izrađuje i potpisuje zapisnike o obilježavanju u kojima se iskazuju podaci o osobama koje su pozvane na obilježavanje odnosno o osobama koje su se odazvale/nisu odazvale na obilježavanje, činjenice o utvrđenim i obilježenim granicama zemljišta, činjenice o preuzimanju granica zemljišta u slučajevima iz članka 47. ovoga Zakona te činjenice o granicama zemljišta koje se označavaju spornim.

(2) Za osobe koje su se odazvale i pristupile obilježavanju prikupljaju se podaci, i to: ime i prezime odnosno naziv, adresa i osobni identifikacijski broj (OIB), broj osobne iskaznice i naziv policijske uprave koja je izdala osobnu iskaznicu, kao i utvrđene činjenice o svojstvu osobe u odnosu na osobe upisane u katastarski operat, zemljišnu knjigu, kartone zemljišta te pologe isprava odnosno svojstvo osobe koja ima interes u postupcima katastarske izmjere.

(3) Za osobe koje se nisu odazvale i nisu pristupile obilježavanju u zapisniku iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se podaci o osobama kako su navedeni u evidencijama iz članka 45. ovoga Zakona.

Članak 47.

Ako se osobe iz članka 45. ovoga Zakona nisu odazvale pozivu na obilježavanje, izvoditelj će za potrebe iskazivanja katastarskih čestica u elaboratu katastarske izmjere:

1. kao granice zemljišta preuzeti obilježene granice susjednih zemljišta u postupku obilježavanja iz članka 46. ovoga Zakona, a ako isto nije moguće

2. preuzeti podatke o lomnim točkama međa i drugih granica katastarskih čestica iz postojećeg katastarskog operata uz prethodno odobrenje osobe za provedbu tehničkog nadzora nad poslovima katastarske izmjere te nadležnog područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba.

Članak 47.a

Položajne koordinate obilježenih lomnih točaka granica katastarskih čestica određuju se na način propisan člankom 26. ovoga Zakona.

Članak 48.

Tijela nadležna za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima dužna su područnim uredima za katastar odnosno uredu Grada Zagreba dostaviti dokumente kojima su posebni pravni režimi uspostavljeni u roku koji je određen odlukom iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 48.a

Digitalni ortofotoplan za potrebe katastarske izmjere izrađuje se na temelju podataka snimanja iz zraka kojim se osigurava prostorna veličina slikovnog elementa na terenu (GSD) ≤ 5 cm.

Članak 49.

(1) Na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri izrađuje se elaborat katastarske izmjere.

(2) Elaborat katastarske izmjere uz ostale dijelove obvezno sadrži katastarski plan, preglednu katastarsku kartu i popisne listove.

(3) Za potrebe predočavanja elaborata katastarske izmjere u zaseban popisni list svrstava se katastarska čestica utvrđena katastarskom izmjerom te predstavlja zasebnu nekretninu.

(4) Popisni list koji se koristi za potrebe predočavanja sadrži podatke o identifikaciji katastarskih čestica iz elaborata katastarske izmjere prema prethodnoj katastarskoj izmjeri (K identifikacija) i identifikaciji katastarskih čestica iz elaborata katastarske izmjere prema zemljišnoknjižnom stanju (Z identifikacija), podatke o katastarskim česticama određenim katastarskom izmjerom, podatke iz drugog odjeljka posjedovnice (list AII) zemljišnoknjižnog uloška prema identifikaciji katastarskih čestica iz elaborata katastarske izmjere prema zemljišnoknjižnom stanju (Z identifikacija), podatke o osobama za koje se predlaže upis u nacrt zemljišnoknjižnog uloška, podatke teretovnice (list C) zemljišnoknjižnog uloška prema identifikaciji katastarskih čestica iz elaborata katastarske izmjere prema zemljišnoknjižnom stanju (Z identifikacija).

(5) O izrađenom elaboratu katastarske izmjere izvoditelj obavještava Državnu geodetsku upravu.

Članak 50.

(1) Početak predočavanja objavljuje se u javnim glasilima te na mrežnim stranicama Državne geodetske uprave.

(2) O početku predočavanja obavještava se ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i nadležni općinski sud 30 dana prije početka predočavanja.

(3) Poziv na predočavanje dostavlja se osobama iz članka 45. ovoga Zakona te osobama iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona u skladu s člankom 73.a ovoga Zakona.

(4) Za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te za opća i javna dobra, poziv iz stavka 3. ovoga članka uputit će se nadležnom državnom odvjetništvu kao zastupniku po zakonu i upraviteljima nekretnina koje su u vlasništvu Republike Hrvatske.

(5) Dokazi o obavljenoj dostavi poziva iz stavka 3. ovoga članka prilažu se elaboratu katastarske izmjere.

Članak 50.a

(1) U postupku predočavanja elaborata katastarske izmjere za sve katastarske čestice obuhvaćene katastarskom izmjerom izvoditelj utvrđuje činjenice važne za osnivanje katastarske čestice iskazane u popisnim listovima te na katastarskom planu odnosno za izradu nacrta zemljišnoknjižnog uloška, o čemu se vodi zapisnik o predočavanju.

(2) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka sadrži bitne izjave nazočnih osoba, podatke o ispravama na temelju kojih se upis osoba obavlja u zemljišne knjige odnosno aktima o tome može li se zgrada rabiti u skladu s propisima kojima se uređuje gradnja, koje su stranke priložile na predočavanju.

(3) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka potpisuje izvoditelj i nazočne osobe, a ako netko uskrati svoj potpis, u zapisniku će se navesti razlozi.

(4) Popisni list prilog je zapisniku o predočavanju.

Članak 50.b

(1) U postupku predočavanja elaborata katastarske izmjere nazočne osobe potvrđuju da su im podaci o katastarskim česticama predočeni te potpisuju izjavu kojom potvrđuju da su suglasne s predočenim podacima o katastarskim česticama u popisnom listu i izvodu iz katastarskog plana s koordinatama katastarske čestice, kao i da su upoznate s posljedicama neprilaganja akata iz članka 50.a stavka 2. ovoga Zakona sukladno propisima kojima se uređuje gradnja.

(2) Kada nazočna osoba nije suglasna s predočenim podacima o katastarskim česticama, može iskazati s kojim podacima nije suglasna, o čemu izvoditelj sastavlja bilješku i obavlja terenski očevid.

(3) Nakon obavljenog terenskog očevida iz stavka 2. ovoga članka, podaci o katastarskim česticama ponovo se predočavaju.

(4) Ako nazočna osoba po provedenom postupku iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ponovo nije suglasna s predočenim podacima i odbija potpisati izjavu iz stavka 1. ovoga članka, bilješka iz stavka 2. ovoga članka smatra se prigovorom koji se dostavlja u nadležni katastarski ured.

(5) O prigovoru iz stavka 4. ovoga članka rješenjem odlučuje nadležni katastarski ured.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka dopuštena je žalba koja se podnosi Državnoj geodetskoj upravi.

(7) Žalba protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(8) Ako nazočna osoba odbija potpisati izjavu iz stavka 1. ovoga članka, ne navodeći s kojim od predočenih podataka nije suglasna, predočeni podaci o katastarskim česticama temelj su za izradu katastarskog operata.

(9) Ako se uredno pozvane osobe ne odazovu na predočavanje, a katastarska čestica je obilježena u postupku obilježavanja granica zemljišta, prikupljeni podaci o tim katastarskim česticama temelj su za izradu katastarskog operata.

(10) Ako se uredno pozvane osobe ne odazovu na predočavanje, a podaci o katastarskim česticama su u elaboratu katastarske izmjere iskazani na način propisan člankom 47. ovoga Zakona, podaci o tim katastarskim česticama temelj su za izradu katastarskog operata.

Članak 50.c

(1) U postupku predočavanja elaborata katastarske izmjere predočavaju se i podaci iz drugog odjeljka posjedovnice (list A II) zemljišnoknjižnog uloška prema identifikaciji katastarskih čestica iz elaborata katastarske izmjere prema zemljišnoknjižnom stanju (Z identifikacija), podaci o osobama za koje se predlaže upis u nacrt zemljišnoknjižnog uloška i podaci teretovnice (list C) zemljišnoknjižnog uloška prema identifikaciji katastarskih čestica iz elaborata katastarske izmjere prema zemljišnoknjižnom stanju (Z identifikacija).

(2) U postupku predočavanja elaborata katastarske izmjere podaci o osobama u popisnom listu mogu se izmijeniti ili nadopuniti na temelju izjava i isprava iz članka 50.a stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U postupku predočavanja elaborata nazočne osobe potvrđuju da su im podaci iz stavka 1. ovoga članka predočeni te potpisuju izjavu kojom potvrđuju da su suglasne s predočenim podacima.

Članak 50.d

Osobe iz članka 45. ovoga Zakona svoja prava mogu štititi u postupcima pred nadležnim područnim uredom za katastar odnosno uredom Grada Zagreba nakon otvaranja katastarskog operata.

Članak 51.

(1) Elaborat katastarske izmjere potvrđuje se u Središnjem uredu Državne geodetske uprave u okviru obavljanja poslova propisanih člankom 159. ovoga Zakona.

(2) U okviru potvrđivanja elaborata katastarske izmjere utvrđuje se da je elaborat izrađen u skladu s propisima o katastarskoj izmjeri, da ima propisani oblik i potrebne sastavne dijelove te da se može koristiti za potrebe izrade katastarskog operata katastra nekretnina.

(3) O potvrđenom elaboratu katastarske izmjere iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava obavještava ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i nadležni općinski sud, a za katastarske općine koje se nalaze uz more, odnosno obuhvaćaju pomorsko dobro i ministarstvo nadležno za poslove mora u roku od 30 dana od potvrđivanja elaborata katastarske izmjere.

(4) Nakon potvrđivanja elaborata katastarske izmjere iz stavka 1. ovoga članka, geodetski elaborati koji se izrađuju za potrebe održavanja postojećeg katastarskog operata moraju sadržavati i sastavne dijelove potrebne za održavanje elaborata katastarske izmjere.

Članak 52.

(1) Nadzor nad provedbom katastarskih izmjera provodi geodetska inspekcija odnosno državni službenik kojeg ovlasti glavni ravnatelj.

(2) Tehnički nadzor nad provedbom katastarskih izmjera mogu obavljati osobe koje imaju suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe osnivanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti.

Članak 53.

Način prikupljanja i obrade podataka te poslove koji se provode u okviru katastarske izmjere propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

POGLAVLJE III.
IZRADA I ODRŽAVANJE KATASTARSKOG OPERATA KATASTRA NEKRETNINA

ODJELJAK 1.
Izrada katastarskog operata

Članak 54.

Na temelju potvrđenog elaborata katastarske izmjere i podataka iz obnovljene/osnovane odnosno dopunjene zemljišne knjige izrađuje se katastarski operat katastra nekretnina.

Članak 55.

Briše se.

Članak 56.

(1) Katastarski operat katastra nekretnina otvara se danom otvaranja zemljišne knjige.

(2) Odluku o otvaranju katastarskog operata katastra nekretnina donosi glavni ravnatelj na temelju obavijesti nadležnog općinskog suda o danu otvaranja zemljišne knjige za katastarsku općinu ili njezin dio.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave te na drugi odgovarajući način.

(4) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se i na e-Oglasnoj ploči nadležnog općinskog suda.

(5) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka postojeći katastarski operat za cijelu katastarsku općinu ili dio katastarske općine obuhvaćen katastarskom izmjerom stavlja se izvan snage i pohranjuje u nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba.

(6) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka katastarski podaci vode se i održavaju u BZP-u.

Članak 56.a

(1) Kada se otvori katastarski operat, Državna geodetska uprava objavljuje oglas na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave, e-Oglasnoj ploči nadležnog općinskog suda, nadležnog katastarskog ureda, jedinice lokalne samouprave ili na drugi odgovarajući način da se otvara postupak javnog uvida u podatke otvorenog katastarskog operata.

(2) Oglas iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se istodobno kada i oglas nadležnog suda o otvaranju ispravnog postupka propisanog zakonom kojim se uređuje vođenje zemljišnih knjiga.

(3) Oglas iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatak:

– da je otvoren katastarski operat za određenu katastarsku općinu ili njezin dio te mjesto i način uvida u njega

– da se postojeći katastarski operat za cijelu katastarsku općinu ili dio katastarske općine obuhvaćen katastarskom izmjerom stavlja izvan snage

– da će od dana otvaranja katastarskog operata samo upisi u njega proizvoditi one pravne učinke u vezi s promjenama na podacima o katastarskim česticama

– da je otvoren javni uvid u podatke otvorenog katastarskog operata, pa se sve osobe koje smatraju da bi trebalo u taj katastarski operat upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis, pozivaju da dostave katastarskom uredu odnosno uredu Grada Zagreb svoje prigovore na postojeće upise u određenom roku za javni uvid u podatke otvorenog katastarskog operata i

– da se, dok ne istekne oglasom određeni rok za prigovore, ne smatra da su upisi u katastarski operat istiniti i potpuni.

(4) Rok za javni uvid u podatke otvorenog katastarskog operata ne može biti kraći od mjesec dana niti duži od tri mjeseca, računajući od dana objave oglasa na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave.

(5) U oglasu će se upozoriti na moguće posljedice propuštanja podnošenja prigovora odnosno nepravodobnog podnošenja prigovora, a u tom postupku povrat u prijašnje stanje nije dopušten.

Članak 56.b

(1) Otvaranje javnog uvida u podatke otvorenog katastarskog operata zabilježit će se u otvorenom katastarskom operatu katastra nekretnina.

(2) Dok rok iz članka 56.a stavka 4. ovoga Zakona ne istekne, na svim izvadcima i preslikama podataka i drugim ispravama koje nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba izdaje na osnovi podataka iz otvorenoga katastarskog operata glede kojeg taj rok teče, učinit će se to vidljivim, uz točnu oznaku zadnjega kalendarskoga dana toga roka.

(3) Pri javnom uvidu u podatke otvorenoga katastarskog operata može se uložiti prigovor na podatke o katastarskim česticama u roku iz članka 56.a stavka 4. ovoga Zakona te će se isti učiniti vidljivim u katastarskom operatu katastra nekretnina.

(4) Prigovor iz stavka 3. ovoga članka smatra se zahtjevom za promjenu podataka o katastarskim česticama u katastarskom operatu katastra nekretnina.

(5) Na temelju prigovora iz stavka 3. ovoga članka izvoditelj po potrebi obavlja terenski očevid.

(6) Ako je na temelju obavljenog terenskog očevida potrebno promijeniti podatke sadržane u otvorenom katastarskom operatu, izvoditelj izrađuje geodetski elaborat.

(7) Na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata iz stavka 6. ovoga članka i rješenja nadležnog područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba provodi se promjena na katastarskoj čestici u otvorenom katastarskom operatu.

(8) Neosnovane prigovore rješenjem odbija područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba.

(9) Protiv rješenja iz stavaka 7. i 8. ovoga članka dopuštena je žalba, koja se podnosi Državnoj geodetskoj upravi.

(10) Žalba protiv rješenja iz stavaka 7. i 8. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 56.c

Danom isteka roka iz članka 56.a stavka 4. ovoga Zakona za katastarsku općinu ili njezin dio katastarski operat se stavlja u službenu uporabu.

Članak 57.

(1) Katastarski operat za katastarsko područje na moru izrađuje se na temelju podataka o određivanju granice pomorskog dobra i podataka o koncesijama na pomorskom dobru.

(2) Katastarske čestice koje tvore nekretnine na morskoj obali dane u koncesiju, a koje obuhvaćaju pomorsko dobro na kopnu i na moru vode se i u okviru katastarskih općina.

Članak 58.

(1) Katastarski operat katastra nekretnina sadrži podatke o katastarskim česticama, zgradama, područjima posebnih pravnih režima na zemljinoj površini te podatke o osobama.

(2) Podaci o osobama upisanim u katastarski operat katastra nekretnina nisu izvorni katastarski podaci, nego podaci zemljišne knjige koji se u katastarski operat katastra nekretnina preuzimaju iz osnovane, obnovljene ili dopunjene zemljišne knjige.

Članak 59.

(1) Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:

– katastarski plan

– stalne točke geodetske osnove

– digitalni ortofotoplan i

– zbirka geodetskih elaborata te geodetskih projekata.

(2) Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:

– popisi (katastarskih čestica, koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, zgrada, područja posebnih pravnih režima i adresa katastarskih čestica)

– posjedovni listovi i

– pomoćni popisi (popis kućnih brojeva, popis osoba upisanih u posjedovne listove i popis promjena).

ODJELJAK 2.
Katastarski plan

Članak 60.

(1) Katastarski plan katastra nekretnina skupni je grafički prikaz katastarskih podataka i vodi se u elektroničkom obliku.

(2) Katastarski plan katastra nekretnina obvezno sadrži podatke o:

a) brojevima katastarskih čestica

b) međama i drugim granicama katastarskih čestica

c) granicama načina uporabe dijelova katastarskih čestica

d) adresama katastarskih čestica i

e) zgradama (položaj, oblik, način uporabe i kućni broj).

(3) Za zgrade se u okviru katastarskog plana, kao atributi, vode podaci o broju zgrade.

(4) Katastarski plan izrađuje se u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom kartografskom projekcijom sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona.

(5) Katastarski plan katastra nekretnina izrađuje se sukladno tehničkim specifikacijama za njegovu izradu koje su sastavni dio pravilnika iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 61.

(1) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige vode se kao atributi katastarskog plana.

(2) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige jesu:

– broj katastarske čestice

– adresa katastarske čestice

– način uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova

– podaci o zgradama i

– površina katastarske čestice i površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način.

Članak 62.

(1) Unošenje podataka u katastarski operat o nekretninama koje se koriste za djelatne potrebe obrane uredit će sporazumom ministar nadležan za poslove obrane i glavni ravnatelj.

(2) Sadržaj i oblik katastarskog operata iz članka 59. ovoga Zakona propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

ODJELJAK 3.
Održavanje katastarskog operata katastra nekretnina

Članak 63.

(1) Održavanje katastarskog operata katastra nekretnina je prikupljanje, obrada i provedba nastalih promjena na katastarskim česticama koje utječu na podatke katastarskog operata katastra nekretnina, a nastale nakon otvaranja odnosno stavljanja u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina sukladno ovome Zakonu.

(2) Postupak provođenja promjena iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.

Članak 64.

(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

(2) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina, kada su postupci evidentiranja katastarskih čestica određeni propisima kojima se uređuju javne i nerazvrstane ceste, komunalno gospodarstvo, vodne građevine i korita prirodnih površinskih voda, željeznička infrastruktura te procijenjeno i neprocijenjeno građevinsko zemljište, osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu, na temelju iskaza promjena iz potvrđenoga geodetskog elaborata, nakon što područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba zaprimi rješenje o upisu u zemljišnu knjigu.

(3) Za izradbu geodetskih elaborata kojima se osnivaju nove katastarske čestice u katastru nekretnina mjerodavni su podaci sadržani u katastarskom operatu, a tko tvrdi da oni nisu točni, treba to dokazati.

(4) Koordinate lomnih točaka međa i drugih granica iskazanih u katastarskom operatu katastra nekretnina mogu se mijenjati kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.

(5) Koordinate lomnih točaka međa i drugih granica iskazanih u katastarskom operatu katastra nekretnina mogu se mijenjati kada se nova katastarska čestica osniva u postupcima evidentiranja katastarskih čestica određenih propisima kojima se uređuju javne i nerazvrstane ceste, komunalno gospodarstvo, vodne građevine i korita prirodnih površinskih voda, željeznička infrastruktura te procijenjeno i neprocijenjeno građevinsko zemljište na temelju iskaza promjena iz potvrđenoga geodetskog elaborata.

Članak 65.

(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina evidentiranje i promjenu podataka o zgradama u katastarskom operatu provodi područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(2) Stranka elaboratu može priložiti i odgovarajući akt o uporabi.

(3) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu kao način uporabe zemljišta »izgrađeno zemljište« područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba evidentira u katastarski operat na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(4) Stranka elaboratu može priložiti i odgovarajući akt o uporabi.

(5) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu, a za koje se utvrdi da ne postoje na katastarskoj čestici brisat će se iz katastarskog operata na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(6) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina evidentiranje i promjena podataka o drugim građevinama provodi se u katastarskom operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku, kojim će se izvršiti evidentiranje ili promjena podataka o načinu uporabe katastarske čestice.

Članak 66.

U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina promjena podataka o načinu uporabe katastarske čestice provodi se u katastarskom operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

Članak 66.a

(1) Podaci o načinu uporabe katastarske čestice koji se prikupljaju u okviru izrade geodetskih elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Podaci o načinu uporabe zgrada koji se prikupljaju u okviru izrade geodetskih elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Posebni pravni režimi koji se pridružuju pojedinoj katastarskoj čestici u okviru izrade geodetskog elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 67.

Evidentiranje posebnih pravnih režima na katastarskim česticama i osnivanje ili promjena područja posebnih pravnih režima provodi se u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina, na temelju službenih dokumenata kojima su ta područja određena, a koje je dostavilo tijelo nadležno za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima.

Članak 68.

Potvrde o koordinatama izdane iz popisa koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica osnovanih sukladno odredbama ovoga Zakona javne su isprave.

Članak 69.

(1) Osobe upisane u katastarski operat prema prijašnjim propisima, vlasnici, suvlasnici, ovlaštenici, upravitelji javnih dobara te nositelji stvarnih prava, kao i osobe koje su u posjedu katastarske čestice, a nisu upisane ni u katastarski operat ni u zemljišnu knjigu, dužne su u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na katastarskim česticama koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra nekretnina.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina.

(3) Geodetske elaborate izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti.

Članak 70.

(1) U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra nekretnina, u skladu s podacima iz članka 58. stavka 2. ovoga Zakona, za predmetne i susjedne katastarske čestice te osobe koje imaju pravni interes pozivaju se na obilježavanje granica katastarskih čestica dostavom poziva u skladu s člankom 73.a ovoga Zakona te su dužne pokazati granice katastarskih čestica.

(2) Za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te za opća i javna dobra, poziv iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se nadležnom tijelu sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno pravnoj osobi koja na temelju posebnih zakona upravlja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno općim i javnim dobrima.

(3) Dokaz o obavljenoj dostavi poziva iz stavka 1. ovoga članka prilaže se geodetskom elaboratu.

(4) Kada su postupci evidentiranja katastarskih čestica određeni propisima kojima se uređuju javne i nerazvrstane ceste, komunalno gospodarstvo, vodne građevine i korita prirodnih površinskih voda, željeznička infrastruktura te procijenjeno i neprocijenjeno građevinsko zemljište, osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti, osim pozivanja na način propisan stavkom 1. ovoga članka, objavljuju obavijest o obavljanju poslova izrade geodetskog elaborata te obavljanju terenskih radnji i provedbi terenskih mjerenja u lokalnom glasilu.

(5) Obilježavanje granica katastarskih čestica trajnim međnim oznakama obavljaju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti.

(6) U postupku obilježavanja lomnih točaka granica zemljišta osoba koja ima suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina, sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti, osigurava stručnu pomoć i trajne međne oznake.

(7) U okviru određivanja položaja lomnih točaka granica katastarskih čestica za potrebe izrade geodetskog elaborata utvrđuje se odstupa li položaj obilježenih lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica u odnosu na one evidentirane u katastarskom operatu više od standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.

(8) Ako se utvrdi da je položaj lomnih točaka iz stavka 7. ovoga članka u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona, zadržat će se već evidentirane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, a izmjerom će se odrediti koordinate samo novih lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje će se osnovati sukladno odredbama ovoga Zakona.

(9) Ako se osobe na susjednim katastarskim česticama koje su uredno pozvane ne odazovu na obilježavanje granica katastarskih čestica ili ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje su pokazane i obilježene od strane osoba koje su se odazvale na obilježavanje u okviru izrade geodetskog elaborata, dok će se za prikaz preostalih granica katastarskih čestica, koje nisu bile predmet postupka, koristiti metoda prilagodbe prikaza okolnih katastarskih čestica na temelju obavljenih terenskih mjerenja identičnih točaka i utvrđenih identičnih linija.

(10) U postupku obilježavanja granica katastarskih čestica osoba koja ima suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina, sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti, izrađuje izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju u kojem se utvrđuje da su osobe koje su pokazale lomne točke granica katastarskih čestica, a koje su obilježene i prikazane na skici izmjere, iskazale suglasnost da se tako obilježene lomne točke granica katastarskih čestica koriste za potrebe izrade geodetskog elaborata.

(11) Izvješće iz stavka 10. ovoga članka potpisuje osoba koja ima suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti i sve osobe koje su se odazvale na poziv iz stavka 1. ovoga članka.

(12) Za osobe koje su se odazvale na poziv iz stavka 1. ovoga članka, u izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica, iskazuju se podaci o osobama, i to: ime i prezime odnosno naziv, adresa i osobni identifikacijski broj (OIB), broj osobne iskaznice i naziv policijske uprave koja je izdala osobnu iskaznicu, kao i utvrđene činjenice o svojstvu osobe u odnosu na osobe upisane u katastarski operat katastra nekretnina odnosno svojstvo osoba koje imaju pravni interes u postupcima izrade geodetskog elaborata, a za katastarski operat katastra zemljišta u odnosu na osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, zemljišnu knjigu, pologe isprava ili kartone zemljišta.

(13) U izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica iz stavka 10. ovoga članka upisuju se i podaci o osobama koje se nisu odazvale na obilježavanje na temelju podataka iz evidencija iz stavka 1. ovoga članka.

(14) Granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se nespornim ako u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja elaborata nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

(15) Ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 14. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje i ne potvrđuje.

Članak 70.a

Osobe iz članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona svoja prava mogu štititi u postupcima za provedbu promjene podataka o katastarskoj čestici u katastarskom operatu pred nadležnim područnim uredom za katastar odnosno uredom Grada Zagreba.

Članak 70.b

Položajne koordinate obilježenih lomnih točaka granica katastarskih čestica određuju se na način propisan člankom 26. ovoga Zakona.

Članak 71.

(1) Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastarskog operata.

(2) Zahtjev za pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata podnose osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastarskog operata sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti.

(3) Nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba obavlja terenski očevid što uključuje i potrebna kontrolna terenska mjerenja kada se u okviru pregleda i potvrđivanja geodetskog elaborata ocijeni da stanje podataka iskazanih u geodetskom elaboratu zahtijeva dodatne provjere.

(4) Područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba dužan je u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva za pregled i potvrđivanje elaborata isti pregledati i potvrditi ili zaključkom pozvati osobu iz stavka 2. ovoga članka na uklanjanje utvrđenih nedostataka te odrediti rok za njihovo uklanjanje.

(5) Zaključkom iz stavka 4. ovoga članka osoba iz stavka 2. ovoga članka upozorit će se na posljedice koje će nastupiti u slučaju nepostupanja po zaključku odnosno u slučaju propuštanja roka za uklanjanje utvrđenih nedostataka.

(6) Rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 60 dana.

(7) Ako osoba iz stavka 2. ovoga članka ne postupi po zaključku iz stavka 4. ovoga članka ili u ostavljenom roku ne vrati elaborat na ponovni pregled i potvrđivanje, zahtjev iz stavka 2. ovoga članka odbit će se rješenjem, o čemu se obavještava i naručitelj izradbe elaborata.

(8) Kada se terenskim očevidom i potrebnim terenskim mjerenjima utvrde nedostaci koji utječu na točnost podataka iskazanih u izrađenom elaboratu, katastarski ured izrađuje zapisnik o terenskom očevidu u kojem se iskazuju utvrđeni nedostaci te se zahtjev iz stavka 2. ovoga članka odbija rješenjem o čemu se obavještava naručitelj izradbe elaborata te geodetska inspekcija Državne geodetske uprave i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije.

(9) Protiv rješenja iz stavaka 7. i 8. ovoga članka kojim se odbija potvrđivanje elaborata ovlaštena osoba koja je izradila elaborat može izjaviti žalbu Državnoj geodetskoj upravi.

ODJELJAK 4.
Provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina

Članak 72.

(1) Zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina može podnijeti:

a) vlasnik ili ovlaštenik

b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.

(2) Pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu.

(3) Dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra se:

a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja

b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja

c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta

d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu, osim kada je zahtjev podnesen za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

(4) Potpis vlasnika nekretnine odnosno nositelja prava građenja na predugovoru ili ugovoru odnosno suglasnosti iz stavka 3. točke c) ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika, osim kada suglasnost izdaje Republika Hrvatska.

(5) Dokazom pravnog interesa za provođenje promjena smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje.

(6) Smatra se da pravni interes za provođenje promjena postoji u slučaju kada je interes Republike Hrvatske za zahvat u prostoru utvrđen odredbama zakona kojima se određuju zahvati u prostoru.

Članak 73.

Način održavanja katastarskog operata iz članka 58. ovoga Zakona propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

ODJELJAK 5.

Dostava

Članak 73.a

(1) Pismena u postupcima katastarske izmjere i izrade geodetskih elaborata dostavljaju se na adrese za koje je utvrđeno da se dostava može izvršiti.

(2) Kad osobna dostava nije obvezna, a osoba kojoj se pismeno iz stavka 1. ovoga članka dostavlja ne zatekne se na adresi iz pismena, dostavljač će ostaviti pismeno kod punoljetne osobe zatečene na adresi ili u kućni kovčežić ili pretinac, a u tom se slučaju na pošiljci i dostavnici naznačuje dan i način dostave.

(3) Dostava se smatra obavljenom danom uručenja naslovljenoj osobi, ostavljanjem pismena punoljetnoj osobi zatečenoj na adresi odnosno danom ostavljanja pismena u kućnom kovčežiću ili pretincu.

(4) Kad dostavljač prilikom pokušaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uopće nije moguće uručiti naslovljenoj osobi (npr. nepoznat, odselio, umro i sl.), pismeno će vratiti pošiljatelju, uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije moguće dostaviti.

(5) Pismena za koja je razvidno da se dostava ne može izvršiti te pismena iz stavka 4. ovoga članka objavit će se na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave.

(6) Smatrat će se da je dostava obavljena osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču Državne geodetske uprave.

(7) Oglasna ploča Državne geodetske uprave vodi se elektronički.

POGLAVLJE IV.
ODRŽAVANJE KATASTRA ZEMLJIŠTA I NJEGOVO POSTUPNO PRILAGOĐAVANJE KATASTRU NEKRETNINA

Članak 74.

Do izrade katastra nekretnina po pojedinim katastarskim općinama odnosno do započinjanja prevođenja iz članka 102. ovoga Zakona katastarskih čestica u BZP za neku katastarsku općinu, katastar zemljišta održavat će se tako da se prikupljaju, obrađuju i provode promjene na katastarskim česticama kako je to propisano za održavanje te provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina.

Članak 75.

Katastarski operat katastra zemljišta sastoji se od:

– geodetsko-tehničkog dijela i

– popisno-knjižnog dijela.

Članak 76.

(1) Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra zemljišta čine:

– katastarski plan

– stalne točke geodetske osnove i

– zbirka geodetskih elaborata te geodetskih projekata.

(2) Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra zemljišta čine:

– popisi (katastarskih čestica, koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica utvrđenih prema pravilima katastra nekretnina za osnivanje katastarskih čestica)

– posjedovni listovi i

– pomoćni popisi (popis osoba upisanih u posjedovne listove i popis promjena).

Članak 77.

(1) Katastarski plan je skupni grafički prikaz katastarskih čestica, zgrada i nazivlja.

(2) Katastarski plan vodi se i održava u elektroničkom obliku u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom kartografskom projekcijom sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 78.

Položaj lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica na katastarskim planovima koji su izvorno izrađeni u Koordinatnom sustavu poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije (u daljnjem tekstu: HTRS96/TM) u postupcima daljnjeg održavanja katastarskog plana određuju se iz podataka mjerenja u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 79.

Položaji lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica na katastarskim planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere ili u Hrvatskom državnom koordinatnom sustavu Gauss-Krügerovoj projekciji (u daljnjem tekstu: HDKS/GK) i prevedenim u digitalni oblik određeni su koordinatama dobivenim vektorizacijom odnosno homogenizacijom postojećih katastarskih planova te ih je u postupcima daljnjeg održavanja katastarskog plana potrebno odrediti iz podataka mjerenja u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 80.

(1) U svrhu daljnjeg održavanja i poboljšanja kvalitete katastarskih planova iz članka 79. ovoga Zakona provodi se postupak homogenizacije.

(2) Homogenizacija je tehnički postupak kojim se provodi položajno poboljšanje katastarskih planova te ispravljanje unutrašnjih nehomogenosti katastarskog plana, a koji nema utjecaja na podatke iskazane u popisno-knjižnom dijelu katastarskog operata.

(3) Homogenizirani katastarski plan stavlja se u uporabu odlukom glavnog ravnatelja.

Članak 81.

(1) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige vode se kao atributi katastarskog plana.

(2) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige jesu:

– broj katastarske čestice

– adresa katastarske čestice

– način uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova

– podaci o zgradama i

– površina katastarske čestice i površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način.

Članak 82.

Briše se.

ODJELJAK 1.
Održavanje katastarskog operata katastra zemljišta

Članak 83.

Briše se.

Članak 84.

(1) U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozivaju se na obilježavanje granica katastarskih čestica dostavom poziva u skladu s člankom 73.a ovoga Zakona te su dužne pokazati granice katastarskih čestica.

(2) Za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te za opća i javna dobra, poziv iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se nadležnom tijelu sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno pravnoj osobi koja na temelju posebnih zakona upravlja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno općim i javnim dobrima.

(3) Kada su postupci evidentiranja katastarskih čestica određeni propisima kojima se uređuju javne i nerazvrstane ceste, komunalno gospodarstvo, vodne građevine i korita prirodnih površinskih voda, željeznička infrastruktura te procijenjeno i neprocijenjeno građevinsko zemljište, osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti, osim pozivanja na način propisan stavkom 1. ovoga članka, objavljuju obavijest o obavljanju poslova izrade geodetskog elaborata te obavljanju terenskih radnji i provedbi terenskih mjerenja u lokalnom glasilu.

(4) Geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi provode se u katastarskom operatu nakon što te isprave budu sastavljene odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi.

Članak 85.

Briše se.

Članak 86.

Briše se.

Članak 87.

Briše se.

Članak 88.

Briše se.

Članak 89.

Briše se.

Članak 90.

Briše se.

Članak 91.

(1) Geodetske elaborate izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno propisima kojima se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti.

(2) Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u BZP.

Članak 92.

Briše se.

Članak 93.

(1) Ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m² u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.

(2) Ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m² u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.

(3) Ispravljanje razlika većih od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka moguće je samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata.

ODJELJAK 2.
Provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta

Članak 94.

Briše se.

Članak 95.

(1) Promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana.

(2) Prijavni list i kopija katastarskog plana, koji su sastavni dio geodetskih elaborata za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, dostavljaju se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda putem stranaka.

Članak 96.

Sadržaj i oblik elaborata koji se izrađuju kao tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu te način njihove izrade, pregledavanja i potvrđivanja propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

Članak 97.

(1) Upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta u neupravnom postupku na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ako se utvrdi da svi pravni prednici upisani u neki posjedovni list odgovaraju svim pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu.

(2) Upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku neposrednim rješavanjem kada stranka podnese zahtjev kojem je priložen izvadak iz zemljišne knjige ili po službenoj dužnosti ako se postupajući po obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, a u skladu sa zemljišnoknjižnim izvatkom koji se pribavlja po službenoj dužnosti.

(3) Uz upis ovlaštenika u posjedovnom se listu označuje i vrsta ovlaštenja (koncesija, plodouživanje, zakup, upravljanje).

Članak 98.

U katastarskim općinama za koje ne postoje zemljišne knjige upis izvanknjižnog vlasnika u posjedovne listove izvršit će se na temelju kupoprodajnog ugovora ili druge odgovarajuće isprave, pod uvjetom da je dokazan pravni slijed do osobe upisane u posjedovni list, na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar donesenog u upravnom postupku.

Članak 99.

Način održavanja katastra zemljišta u prijelaznome razdoblju i način njegova postupnog prilagođivanja katastru nekretnina propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 73. ovoga Zakona.

POGLAVLJE V.
PREVOĐENJE KATASTARSKIH ČESTICA KATASTRA ZEMLJIŠTA U BZP

Članak 100.

Briše se.

Članak 101.

Katastarske čestice katastra zemljišta mogu se prevesti u BZP ako su ostvareni sljedeći preduvjeti:

– izrađen katastarski plan u digitalnom obliku

– provedena homogenizacija katastarskog plana i

– uspoređen digitalni katastarski plan s knjižnim dijelom katastarskog operata katastra zemljišta i izrađeni popisi razlika.

Članak 102.

Za katastarske općine za koje su ispunjeni preduvjeti iz članka 101. ovoga Zakona glavni ravnatelj će odlukom odrediti početak prevođenja katastarskih čestica katastra zemljišta u BZP.

Članak 103.

Briše se.

Članak 104.

Ako je donesena odluka iz članka 102. ovoga Zakona, područni uredi za katastar odnosno ured Grada Zagreba po službenoj će dužnosti, kad je to potrebno, izraditi geodetski elaborat u svrhu pripisivanja i otpisivanja dijelova katastarskih općina u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama.

Članak 105.

(1) Kad se katastarske čestice prevode iz katastra zemljišta u BZP, posjedovni list u koji se upisuju katastarske čestice prevedene u BZP označit će se istim brojem kojim je označen zemljišnoknjižni uložak.

(2) U svrhu izbjegavanja dvostrukih brojeva posjedovnih listova u katastarskom operatu, posjedovni list koji postoji pod istim rednim brojem kojim je označen i zemljišnoknjižni uložak dobiva oznaku »KZ«.

(3) Kada se sve katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka prevedu iz katastra zemljišta u BZP te upišu u odgovarajuće posjedovne listove s oznakama zemljišnoknjižnih uložaka, takvi posjedovni listovi se ukidaju.

Članak 106.

Briše se.

Članak 107.

Briše se.

Članak 108.

Briše se.

Članak 109.

(1) Ako se katastarske čestice katastra zemljišta prevode u BZP, na promjenu površine katastarskih čestica odgovarajuće se primjenjuju kriteriji iz članka 93. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Razlike veće od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka moguće su samo pri ispravljanju grubih pogrešaka.

Članak 110.

(1) Ako se katastarske čestice katastra zemljišta prevode u BZP te je potrebno provesti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom, katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se, na temelju odgovarajućeg potvrđenoga geodetskog elaborata i odgovarajućeg rješenja nadležnog suda, nakon što katastarske čestice budu upisane u odgovarajući zemljišnoknjižni uložak.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka katastarske čestice katastra nekretnina upisuju se u odgovarajući posjedovni list na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, po službenoj dužnosti i bez donošenja upravnog rješenja.

Članak 111.

Danom stupanja na snagu odluke iz članka 102. ovoga Zakona steći će se uvjeti da se katastarske čestice katastra zemljišta prevedu u BZP.

Članak 112.

Podaci o katastarskim česticama katastra zemljišta prevedeni u BZP mijenjaju se u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se propisuje održavanje te provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina.

Članak 113.

Briše se.

POGLAVLJE VI.
ZAJEDNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRA

Članak 114.

(1) Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (u daljnjem tekstu: ZIS) je informacijski sustav u kojem se podaci zemljišnih knjiga i katastra pohranjuju, održavaju i čuvaju, a sastoji se od podataka pohranjenih u BZP-u, podataka zemljišne knjige, podataka katastra zemljišta i podataka katastra nekretnina.

(2) Katastar nekretnina je evidencija koja se osniva i vodi na način propisan člancima 21. – 112. ovoga Zakona.

(3) BZP se sastoji od katastarskih podataka o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, adresi katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

(4) U BZP-u tijela nadležna za katastar nadležna su za katastarske podatke, a općinski sudovi nadležni su za podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

(5) Područni uredi za katastar odnosno ured Grada Zagreba te druga tijela i osobe propisane posebnim zakonom izdaju izvatke iz BZP-a i ostvaruju uvid u sve podatke o zemljištima pohranjene u BZP-u.

Članak 115.

Opseg, način rada i rokovi obavljanja poslova u ZIS-u u okviru nadležnosti Državne geodetske uprave i ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, kao i koordinacija, upravljanje, način odlučivanja, udomljavanje i održavanje te planiranje i financiranje ZIS-a uređuju sporazumno glavni ravnatelj i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

DIO ČETVRTI
REGISTAR ZGRADA

Članak 116.

Registar zgrada je evidencija o zgradama koju osniva, vodi i održava Državna geodetska uprava.