Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Zakoni
Detalji dokumenta
Objavljen
Stupa na snagu
, 33/89,26/93,29/94,128/99,19/14,32/14,99/14 )
o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Radi osiguranja posebnih uvjeta za trajno očuvanje i obnovu povijesno-kulturnih dobara staroga dubrovačkog grada i otklanjanja štetnih uzroka koji ugrožavaju njegove vrijednosti kao i radi otklanjanja posljedica potresa i zaštite od potresa, stari dubrovački grad, sa svim povijesnim dijelovima, proglašava se, kao povijesno-kulturno dobro, spomeničkom cjelinom.
Područje spomeničke cjeline iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća stari dubrovački grad i njegove povijesne dijelove i to: Danče, Park Gradac, te područje omeđeno Ulicom od Gradca do zgrade bivše Dječje bolnice, Ulicom dr. Ante Starčevića, Ulicom Miha Klaića, Bogišićevom ulicom, Zagrebačkom ulicom, Trogirskom ulicom, Kamenarskom ulicom, Ulicom Gornji Kono, Pute od Križa, Jadranskom turističkom cestom, Ulicom Vicka Lovrina te putem Frana Supila (u daljnjem tekstu: spomenička cjelina).
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obnovu spomeničke cjeline primjenjuju se i na obnovu ljetnikovaca i drugih nepokretnih kulturnih dobara na području IX. seizmičke zone (Rijeka Dubrovačka, Župa Dubrovačka, Konavle, Elafiti te Dubrovačko primorje), obuhvaćeni programima obnove spomeničke cjeline Dubrovnika.
Član 2.
Član 3.
Član 4.
II. PROGRAMI I PLANOVI OBNOVE SPOMENIČKE CJELINE
Član 6.
Obnova spomeničke cjeline provodi se prema programima obnove spomeničke cjeline u skladu s postojećim dokumentima prostornog uređenja i propisima kojima je uređena gradnja građevina.
Programi obnove spomeničke cjeline donose se kao srednjoročni i godišnji programi.
Srednjoročni program obnove spomeničke cjeline donosi se za razdoblje od pet godina.
Član 7.
Godišnji program obnove spomeničke cjeline određuje mjere i aktivnosti u ostvarivanju obnove spomeničke cjeline tijekom godine po pojedinim programima, odnosno projektima, te utvrđuje sredstva potrebna za njihovo izvođenje.
Sastavni dio godišnjeg programa čini financijski plan sredstava za obnovu spomeničke cjeline.
Član 8.
Programe obnove spomeničke cjeline donosi Upravno vijeće Zavoda po prethodno pribavljenoj suglasnosti osnivača Zavoda.
Na prijedloge programa obnove spomeničke cjeline (godišnji i srednjoročni) prije upućivanja na suglasnost osnivačima treba pribaviti suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i upravnog tijela županije nadležnog za poslove zaštite prirode.
Član 9.
Srednjoročni programi obnove spomeničke cjeline sadrže osobito:
– ocjenu stanja spomeničke cjeline,
– ciljeve obnove spomeničke cjeline,
– pregled aktivnosti u obnovi spomeničke cjeline,
– pregled (broj, veličinu, sadašnju namjenu) građevina iz programa obnove,
– prikaz i ocjenu stanja građevina iz programa obnove,
– načelni prikaz potrebnih intervencija i procjenu sredstava za provođenje programa obnove spomeničke cjeline,
– srednjoročni plan praćenja seizmičke aktivnosti na području spomeničke cjeline.
III. ZAVOD ZA OBNOVU DUBROVNIKA
Član 11.
Stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provođenja programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika obavlja Zavod za obnovu Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Zavod).
Zavod se osniva sredstvima koja čine nekretnine na kojima je na dan stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96. i 68/98.) bio upisan kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja Zavod za obnovu Dubrovnika, kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe, te drugim sredstvima (nekretnine, pokretnine, novčana sredstva i prava) koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona čine imovinu Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Osnivači Zavoda su Grad Dubrovnik s udjelom od 55%, Republika Hrvatska s udjelom od 35% i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10%. Međusobni odnosi osnivača i odnosi osnivača sa Zavodom uredit će se posebnim ugovorima.
Osnivačka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada Republike Hrvatske, u ime Grada Dubrovnika gradonačelnik Grada Dubrovnika, a u ime Dubrovačko-neretvanske županije župan Dubrovačko-neretvanske županije.
Član 12.
Zavod je javna ustanova, i na nju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu drugačije uređena.
Sjedište Zavoda je u Dubrovniku, Cvijete Zuzorić 6.
Zavod svoju djelatnost obavlja kao javnu službu.
Zavod u obavljanju svoje djelatnosti ima javne ovlasti propisane ovim Zakonom, a izvršava ih sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.Zavod ima Statut kojim se uređuju pitanja određena ovim Zakonom i Zakonom o ustanovama. Statut Zavoda donosi Upravno vijeće uz prethodnu suglasnost osnivača Zavoda.
Član 13.
Zavod osobito obavlja stručne poslove dokumentiranja, organiziranja prethodnih radova, istraživanja i pripremnih radova te obnove spomeničke cjeline, izradu procjene investicijskih programa, poslove u vezi s ustupanjem radova na obnovi, poslove stručnoga nadzora nad izvođenjem radova sukladno programu obnove, praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava, dinamike i rokova izvođenja radova, usklađivanje rada – koordinaciju sudionika u obnovi spomeničke cjeline, kao i druge poslove određene ovim Zakonom.
Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Zavod obavlja i poslove čuvanja cjelokupne dokumentacije postojećega stanja građevina spomeničke cjeline, a posebno projektne dokumentacije vezane uz obnovu, informacijskoga centra vezano uz praćenje i raščlambu podataka o obnovi, pripreme programa u svrhu prikupljanja sredstava (pronalaženje donacija i drugih investitora), promidžbe projekata, metoda i planova obnove spomeničke cjeline i drugih nepokretnih kulturnih dobara, te potiče znanstveni rad suradnjom sa znanstvenim ustanovama i institucijama vezano uz metode i stručni pristup obnovi.
Poslove iz stavka 1. ovoga članka Zavod može obavljati ako ispunjava uvjete propisane propisima kojima su uređeni prostorno uređenje i gradnja.
Član 14.
Zavod svoju djelatnost ne obavlja s ciljem stjecanja dobiti. Ako Zavod obavljajući svoju djelatnost ostvari dobit, dobit će se upotrijebiti isključivo za obavljanje djelatnosti i razvoj djelatnosti Zavoda u skladu sa statutom Zavoda.
Zavod odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
Osnivači Zavoda odgovaraju za obveze Zavoda solidarno i neograničeno.Gubici Zavoda pokrivaju se iz sredstava Zavoda, a osnivači mogu donijeti odluku da gubitke pokrivaju do postotka svoga osnivačkog udjela.
Zavod ne može stjecati ili otuđivati nekretnine, niti sklapati pravne poslove u vrijednosti preko 265.440,00 eura bez suglasnosti osnivača.
Članak 14a.
Zavodom upravlja Upravno vijeće Zavoda.
Upravno vijeće Zavoda čine predsjednik i šest članova.
Predsjednika i dva člana Upravnog vijeća imenuje i razrješava gradonačelnik Grada Dubrovnika, dva člana imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske te po jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i zaposlenici Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Članak 14b.
Upravno vijeće Zavoda donosi programe obnove spomeničke cjeline, uključujući godišnji financijski plan, nadzire njihovo izvršavanje, donosi godišnji obračun, donosi odluke o raspolaganju imovinom i drugim pravnim poslovima, kada vrijednost prelazi 265.440,00 eura, te obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i statutom Zavoda.
Upravno vijeće donosi odluke većinom glasova svojih članova.
Članak 14c.
Ravnatelja Zavoda imenuje i razrješava predstavničko tijelo Grada Dubrovnika, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za kulturu, a nakon pribavljenog mišljenja župana Dubrovačko-neretvanske županije.Ravnatelja se imenuje na vrijeme od 4 (četiri) godine i može biti ponovno imenovan na istu dužnost.
Za ravnatelja Zavoda može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij i ispunjava ostale uvjete propisane Statutom Zavoda.
Članak 14d.
Ravnatelj Zavoda obavlja poslove koje prema odredbama Zakona o ustanovama obavlja ravnatelj ustanove te druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Zavoda.
Članak 14e.
Zbog specifičnosti i složenosti radova na obnovi spomeničke cjeline, a radi rješavanja stručnih pitanja, Zavod ima Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika.
U Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika Upravno vijeće imenuje stručnjake iz područja zaštite graditeljske baštine, a po jednoga predstavnika imenuju središnja tijela državne uprave nadležna za kulturu, zaštitu okoliša i prirode, graditeljstvo i prostorno uređenje, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera graditeljstva, Društvo konzervatora Hrvatske i Društvo prijatelja dubrovačke starine.
Broj članova Stručno-savjetodavnoga povjerenstva za obnovu Dubrovnika, mandat njegovih članova i druga pitanja vezana uz njegov rad pobliže se uređuju Statutom Zavoda.
Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika može započeti s radom kada je imenovana većina njegovih članova.
Članak 14f.
Statutom Zavoda mogu se odrediti i druga stručna vijeća ili drugi kolegijalni stručni organi Zavoda ili drugi nadzorni i savjetodavni organi, njihov sastav, mandat i njihovi poslovi, te stručni voditelji određenih poslova iz djelokruga Zavoda te uvjeti koje moraju ispunjavati.
Odluke o osnivanju stručnih vijeća ili drugih kolegijalnih stručnih organa Zavoda ili drugih nadzornih savjetodavnih organa donosi Upravno vijeće Zavoda na prijedlog ravnatelja, a odluke o imenovanju i razrješenju stručnih voditelja donosi ravnatelj Zavoda.
IV.
Član 15.
Na prava i obveze vlasnika te ovlaštenika prava i drugog imatelja građevine unutar spomeničke cjeline primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisi iz područja prostornog uređenja i gradnje te drugi propisi.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se u slučajevima kada vlasnik te ovlaštenik prava i drugi imatelj građevine unutar spomeničke cjeline imaju pravo i dužnost obnove građevine unutar spomeničke cjeline.
Član 16.
Vlasnik građevine unutar spomeničke cjeline ima pravo na obnovu građevine i dužnost obnoviti građevinu u smislu članka 2. ovoga Zakona kada je obnova građevine utvrđena godišnjim programom obnove.
Zavod je dužan obavijestiti vlasnike građevina koje su predviđene za obnovu godišnjim programom.
Obavijest iz stavka 2. ovoga članka obvezno se izdaje putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče Zavoda te putem mrežnih stranica Zavoda.
Za pripremu i izvođenje radova obnove utvrđenih godišnjim programom obnove spomeničke cjeline, na cjelini koja se sastoji od više zgrada (blok zgrada), a koje vlasnik dijela bloka nije u mogućnosti izvesti izdvojeno, vlasnik građevine ima pravo na obnovu i dužan je Zavodu omogućiti poduzimanje svih potrebnih aktivnosti obnove (izradu tehničke i druge dokumentacije, provođenje pripremnih istražnih radova i obnovu građevine).
Za pripremu i izvođenje radova obnove utvrđenih godišnjim programom obnove spomeničke cjeline na građevini (zgradi) kao cjelini, vlasnik građevine ima dužnost obnoviti građevinu. Ako vlasnik građevine ne pristupi obnovi građevine, odnosno ne obavijesti Zavod o namjeri radova u roku od tri mjeseca od dana objave godišnjeg programa obnove spomeničke cjeline Zavod može pristupiti izvođenju radova.
Vlasniku koji je odsutan i ne zna mu se boravište, a nema ovlaštenog zastupnika ili je nepoznat, nadležno tijelo iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na prijedlog Zavoda postavit će privremenog skrbnika.
Član 17.
Programom obnove spomeničke cjeline mogu se utvrditi sljedeći radovi:
– radovi seizmičkog ojačanja i prateći konzervatorsko-restauratorski radovi na građevinama u spomeničkoj cjelini zbog direktnih oštećenja uzrokovanih seizmičkim aktivnostima;
– radovi kojima se postiže zaštita i očuvanje bitnih spomeničkih svojstava oštećenih građevina u spomeničkoj cjelini (krov, fasada, kamena plastika, vanjska stolarija) vezano uz sekundarna oštećenja posredno uzrokovana seizmičkim aktivnostima i ratnim djelovanjima.
Programom obnove spomeničke cjeline također se mogu utvrditi radovi obnove komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline.
Član 18.
Kada su godišnjim programom obnove spomeničke cjeline utvrđeni radovi iz članka 17. ovoga Zakona, njihove troškove Zavod financira iz programa obnove spomeničke cjeline.
Član 20.
Kada je godišnjim programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obveza obnove komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline, Zavod ima položaj investitora i snosi troškove radova na njenoj obnovi.
Član 21.
U slučaju otuđenja građevine u koju je Zavod uložio sredstva osobama koje ne pripadaju prvom nasljednom redu vlasnika građevine, vlasnik građevine dužan je prije otuđenja vratiti iznos uloženih sredstava uplatom u korist Zavoda.
Za osiguranje naplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka Zavod stječe zakonsko založno pravo u trajanju od 15 godina kojim osigurava namirenje troškova u visini sredstava kojima je sudjelovao u snošenju troškova obnove građevine.
Zavod ima pravo i obvezu u zemljišnim knjigama upisati zakonsko založno pravo iz stavka 2. ovoga članka na nekretnini u koju su uložena sredstva Zavoda.
Član 22.
Kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova građevine, odnosno poduzimanje svih potrebnih aktivnosti obnove, smatra se da je utvrđen interes Republike Hrvatske za izvođenje radova obnove.
Kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova građevine, vlasnik građevine, Zavod i izvođač radova stječu pravo služnosti prilaza i prijevoza ljudi i tereta, postavljanja naprava ili uređaja koji služe gradnji, ugradnje i rekonstrukcije vodova i uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na zemljištu koje pripada susjednim građevinama ili drugom zemljištu i građevinama na kojima je nužna ovakva služnost da bi se mogli izvoditi radovi i građevina koja se obnavlja privesti uporabi.
Odredba stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline.
Član 25.
Radi osiguranja stručnih uvjeta za obnovu građevina unutar spomeničke cjeline, imatelji stručne dokumentacije, studija podloga i drugih znanstvenih ili stručnih dokumenata koji se odnose na građevine spomeničke cjeline dužni su privremeno predati, odnosno na drugi način omogućiti, Zavodu njihovo korištenje u svrhu izrade programa obnove spomeničke cjeline i drugih nepokretnih kulturnih dobara te izrade potrebne tehničke i druge dokumentacije za obnovu građevina spomeničke cjeline.
Za privremeno korištenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka imatelji nemaju pravo na naknadu.
Član 26.
Prethodni pripremni radovi obnove spomeničke cjeline, pored prethodnih i pripremnih radova prema drugim propisima, obuhvaćaju osobito:
– izradu dokumentacije o postojećem stanju građevina,
– prethodna arhivska, arheološka, konzervatorska istraživanja, seizmološka i ostala istraživanja,
– preventivnu zaštitu nalaza,
– izradu konzervatorskih elaborata, uputa i smjernica za obnovu,
– istraživanje konstruktivnog sistema građevina, uključujući temelje i temeljno tlo,
– izradu tehničke dokumentacije za obnovu u svim fazama prilagođene specifičnostima svakoga spomenika,
– izradu programa obnove s procjenom potrebnih financijskih sredstava po objektima, ukupno ili po fazama.
Član 27.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju stručne poslove u svezi s prostornim uređenjem i projektiranjem obnove spomeničke cjeline dužne su osigurati sudjelovanje nadležnog tijela iz članka 6. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Član 28.
Za svaku građevinsku cjelinu iz programa obnove (građevina, niz, blok) izrađuje se analiza otpornosti postojećega konstruktivnog sistema na potres. Planirani stupanj ojačanja mora zadovoljiti barem postojeću razinu otpornosti konstruktivnoga sistema na potres.
Član 30.
Ako se prilikom obnove, odnosno rekonstrukcije građevine unutar spomeničke cjeline ne mogu ispuniti neki od temeljnih zahtjeva za građevinu, bez narušavanja njezinih bitnih konstruktivnih, arheoloških, umjetničkih, estetskih ili drugih oblikovnih svojstava, građevina će se rekonstruirati prema propisu kojim se uređuje gradnja, a na konstrukciju će se primijeniti članak 28. ovoga Zakona.
VI. SREDSTVA ZA OBNOVU SPOMENIČKE CJELINE
Član 43.
Grad Dubrovnik, Republika Hrvatska i Dubrovačko-neretvanska županija osiguravaju u svojim godišnjim proračunima, razmjerno postotku svojih osnivačkih udjela plaće i materijalna sredstva potrebna za rad Zavoda.
Za programe zaštite kulturnih dobara sredstva osigurava Grad Dubrovnik od ukupnog neto prihoda u visini od najmanje 50% neto prihoda koji Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina uključujući i sljedeće troškove:
– geoloških, geomehaničkih, konstrukcijskih i drugih istraživanja koja prethode sanaciji građevina i prostora unutar spomeničke cjeline,
– seizmičkog ojačanja građevina unutar spomeničke cjeline,
– izgradnje i saniranja komunalne infrastrukture spomeničke cjeline,
– izrade studija, programa, projekata, tehničke i druge stručne dokumentacije u fazi pripreme.
Sredstva iz stavka 2. ovoga članka Grad Dubrovnik doznačuje na račun Zavoda po zahtjevu za isplatu i pravdanju utrošenih sredstava, a sve u skladu s odredbama Zakona o proračunu.
Ako se ostvari višak sredstava na način da sva sredstva nisu utrošena za ugovorene stavke godišnjega programa, ona se prenose u sljedeću godinu. U tom će slučaju u sljedećoj godini Grad Dubrovnik uplatiti sredstava na račun Zavoda, sukladno ovome Zakonu, umanjena za iznos prenesenih sredstava.
Ostali će osnivači osigurati sredstva za rad Zavoda i obavljanje njegove djelatnosti ako sredstva koja Grad Dubrovnik osigurava po osnovi prodaje ulaznica značajno podbace iz objektivnih razloga na koje se nije moglo utjecati.
Prilikom donošenja godišnjega programa obnove osnivači su dužni zaključiti ugovor o međusobnim odnosima osnivača, kao i osnivača sa Zavodom, a tijekom godine može se prema potrebi sklopiti dodatak tom ugovoru.
Član 44.
Pored sredstava iz članka 43. ovoga Zakona, sredstva za ostvarenje programa obnove spomeničke cjeline osiguravaju se od:
1. sredstava vlasnika ili korisnika građevina na području spomeničke cjeline,
2. zaklada, legata i fundacija osnovanih za očuvanje i obnovu staroga dubrovačkog grada u zemlji i inozemstvu, te sponzorstva, darovanja i drugih potpora,
3. sredstava jedinica lokalne samouprave područja IX. seizmičke zone Dubrovačko-neretvanske županije,
4. drugih sredstava utvrđenih zakonom ili drugim propisima.
VII.
Član 60.
Upravni i inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona te stručni nadzor nad radom Zavoda obavljaju središnja tijela državne uprave nadležna za graditeljstvo i prostorno uređenje te kulturu, svako u okviru svojega djelokruga.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 67.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ravnatelj upravne organizacije Zavod za obnovu Dubrovnika postaje i privremeni ravnatelj Javne ustanove Zavod za obnovu Dubrovnika ovlašten da pod nadzorom osnivača obavi pripreme za početak rada javne ustanove, a posebno podnese prijavu za njen upis u sudski registar.
Danom upisa u sudski registar počinje s radom javna ustanova Zavod za obnovu Dubrovnika, a prestaje s radom Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan Zakonom o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (Narodne novine«, br. 21/86., 33/89. i 26/93.), kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe.
Javna ustanova Zavod za obnovu Dubrovnika danom upisa u sudski registar kao pravni sljednik upravne organizacije Zavod za obnovu Dubrovnika i preuzima njena prava i obveze, sredstva i zaposlenike.
Član 68.
Upravno vijeće Zavoda donijet će Statut Zavoda u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Upravno vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda donijet će akte koje donose prema odredbama ovoga Zakona, Zakona o ustanovama i odredbama drugih zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Statuta Zavoda.
Član 69.
Zavod je obvezan zatražiti utvrđenje vlasništva i upis svog vlasništva u zemljišnim knjigama za sve građevine i druge nekretnine koje su pribavljene sredstvima za obnovu ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, odnosno koje će biti pribavljene sredstvima za obnovu spomeničke cjeline Dubrovnika.
Član 70.
Odredbe Statuta Zavoda za obnovu Dubrovnika, osnovanog kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe, i odredbe njegovih drugih općih akata, ako nisu suprotne odredbama ovoga Zakona i Zakona o ustanovama, primjenjivat će se do donošenja Statuta javne ustanove Zavod za obnovu Dubrovnika i njenih općih akata.
Član 72.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim novinama«.
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.