Zakoni
Detalji dokumenta
Donesen
Objavljen
Stupa na snagu



HRVATSKI SABOR
2471
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Proglašavam Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. listopada 2011. godine.
Klasa: 011-01/11-01/187
Urbroj: 71-05-03/1-11-2
Zagreb, 26. listopada 2011.
Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.
ZAKON
O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 2.
U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:
– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),
– pripadnici hrvatske nacionalne manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska nacionalna manjina),
– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo).
Članak 3.
Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom i bez hrvatskog državljanstva.
Članak 4.
Hrvati izvan Republike Hrvatske su ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda.
Članak 5.
S ciljem promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i aktima strateškog planiranja preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.
Članak 6.
Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska zauzima se za provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska se zalaže za priznanje i unapređenje položaja hrvatske nacionalne manjine u državama u kojima žive.
Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Republika Hrvatska putem diplomatskih misija i konzularnih ureda prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u državama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, sukladno međunarodnim i nacionalnim propisima, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.
Republika Hrvatska vlastitim zakonodavstvom poduzima mjere i aktivnosti za jačanje položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske.
Članak 7.
Republika Hrvatska zauzima se za očuvanje i jačanje položaja i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz učenje jezika, kulturu, obrazovanje, znanost, gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu politiku i sport.
Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i integraciju hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim propisima Republike Hrvatska iz područja odgoja, obrazovanja i znanosti, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, rada i zapošljavanja, ali i druga prava sukladno posebnim propisima.
Članak 8.
Republika Hrvatska omogućava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske.
Članak 9.
Republika Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici Hrvatskoj, tako i one izvan Republike Hrvatske, u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, sportskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.
Članak 10.
Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Članak 11.
Vlada Republike Hrvatske dodjeljuje posebna priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljnije propisati kriterije za dodjelu priznanja, nazive i predlagatelje priznanja.
II. NOSITELJI ODNOSA I SURADNJE
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 12.
Provedba aktivnosti, projekata i mjera iz ovoga Zakona u nadležnosti je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) i Ministarstva demografije i useljeništva, kao i drugih tijela državne uprave, sukladno djelokrugu propisanom posebnim zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Članak 13.
Nadležnost Ureda je:
– koordinacija aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,
– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,
– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,
– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Članak 14.
U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine te hrvatskog iseljeništva.
Članak 15.
Ured priprema godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru.
Ostali nositelji odnosa i suradnje
Članak 16.
Ostali nositelji odnosa i suradnje su:
– Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– tijela državne uprave nadležna za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,
– Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora,
– Hrvatska matica iseljenika i
– Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– druga tijela, institucije i organizacije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili je njihova djelatnost od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 17.
Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet).
Savjet je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 18.
Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju.
Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.
Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Članak 19.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u pojedinoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:
– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,
– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,
– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.
Članak 20.
Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:
– tri iz Srbije,
– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,
– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.
Članak 21.
Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:
– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,
– četiri iz Australije,
– tri iz Kanade,
– po dva iz Argentine i Čilea,
– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Republike Južne Afrike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,
– jedan skupno za Dansku i Norvešku,
– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,
– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,
– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.
Članak 22.
Članovi Savjeta po položaju su:
– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,
– dužnosnici u tijelima državne uprave nadležnim za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,
– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
– predstavnik akademske zajednice,
– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,
– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,
– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),
– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,
– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,
– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,
– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,
– predstavnik Matice hrvatske,
– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,
– predstavnik znanstvenih institucija,
– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Članak 23.
Članove Savjeta, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.
Članak 24.
Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta uredit će se poslovnikom, koji donosi Savjet.
Nadležna tijela državne uprave
Članak 30.
Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.
Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za useljeništvo, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Ministarstvom demografije i useljeništva.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 31.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona.
U obavljanju poslova vezanih za useljeništvo Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske surađuje s Ministarstvom demografije i useljeništva.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva državnog tajnika Ureda i ministra nadležnog za demografiju i useljeništvo.
Hrvatska matica iseljenika
Članak 32.
Hrvatska matica iseljenika svojim djelovanjem usmjerena je na očuvanje i razvoj hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Osnivanje, status i poslovi Hrvatske matice iseljenika uređuje se Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika.
Osnivač Hrvatske matice iseljenika je Republika Hrvatska.
Osnivačka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Ured.
Statut Hrvatske matice iseljenika donosi se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Članak 32.a
Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Savjet mladih) s ciljem jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama hrvatskog iseljeništva, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatske zajednice diljem svijeta, promoviranja kulturnih, obrazovnih i poslovnih mogućnosti u Hrvatskoj te osnaživanja za povratak u Hrvatsku.
Savjet mladih čine predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: imenovani predstavnici) te predstavnici državnih tijela i organizacija te udruga (dalje u tekstu: predstavnici po položaju).
Imenovani predstavnici istaknuti su pojedinci koji su snažno angažirani na promicanju hrvatskog identiteta i jačanju povezanosti s Republikom Hrvatskom.
Članovi Savjeta mladih po položaju su predstavnici tijela državne uprave, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Predsjednik i potpredsjednici Savjeta mladih sudjeluju i u radu Savjeta.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet mladih predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu mladih određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:
– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,
– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,
– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.
Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:
– tri iz Srbije,
– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,
– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.
Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:
– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,
– četiri iz Australije,
– tri iz Kanade,
– po dva iz Argentine i Čilea,
– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Republike Južne Afrike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,
– jedan skupno za Dansku i Norvešku,
– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,
– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,
– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.
Članovi Savjeta mladih po položaju su:
– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,
– predstavnici tijela državne uprave nadležnih za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,
– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
– predstavnik akademske zajednice,
– predstavnik Agencije za mobilnost i programe Europske unije,
– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,
– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,
– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),
– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,
– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,
– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,
– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,
– predstavnik Matice hrvatske,
– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,
– predstavnik znanstvenih institucija,
– predstavnik Savjeta mladih Republike Hrvatske,
– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Članove Savjeta mladih, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.
Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta mladih uredit će se poslovnikom, koji donosi Savjet mladih.
III. ZAŠTITA PRAVA I INTERESA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE TE JAČANJE NJIHOVIH ZAJEDNICA
Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta
Članak 33.
Republika Hrvatska omogućuje Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje hrvatskoga jezika.
Republika Hrvatska omogućuje pohađanje hrvatske nastave pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.
Republika Hrvatska omogućuje korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, sa svrhom unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu.
Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na donošenje posebnih upisnih kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove učenika i studenata hrvatskoga podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove.
Republika Hrvatska omogućava obavljanje studentskih poslova studentima Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Prava na obavljanje studentskih poslova studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju obavljanje studentskih poslova.
Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije te druge organizacije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika, studenata i mladih Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Državni tajnik Ureda donijet će pravilnik o stipendiranju studenata iz stavka 5. ovoga članka.
Informiranje i povezivanje
Članak 34.
Republika Hrvatska informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te pružanjem informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.
Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima, što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.
Članak 35.
Republika Hrvatska potiče gospodarske aktivnosti Hrvata u susjednim i okolnim zemljama s ciljem očuvanja, opstanka i razvoja njihovih zajednica.
Primitak u hrvatsko državljanstvo
Članak 36.
Sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu, ubrzat će se primitak u hrvatsko državljanstvo Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske
Članak 44.
Republika Hrvatska osigurava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske kroz njihovu zastupljenost u Hrvatskom saboru i u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 45.
U provedbi vanjske politike Republika Hrvatska vodi brigu da diplomatsko-konzularna predstavništva rade na ostvarivanju ciljeva propisanih ovim Zakonom.
Ured je putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove povezan i surađuje s diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske, s ciljem obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.
IV. RAZVOJ SURADNJE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 46.
Republika Hrvatska surađuje sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) i pruža im potporu u svrhu očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te razvija kulturnu, obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, sportsku i drugu suradnju.
S ciljem boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladih hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa te obavljanja studentskih poslova.
Kulturna suradnja
Članak 47.
Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva, potiče:
– suradnju udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske s udrugama i kulturnim institucijama izvan Republike Hrvatske,
– međusobnu suradnju hrvatskih udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske u svijetu,
– razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom,
– predstavljanje i promidžbu umjetničkog i kulturnog stvaralaštva nastalih u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj te umjetničke i kulturne baštine Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske,
– jačanje postojećih i poticanje uspostave novih hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s hrvatskim zajednicama.
Obrazovna i znanstvena suradnja
Članak 48.
Republika Hrvatska povezuje svoje obrazovne i znanstvene institucije i pojedince s hrvatskim udrugama, institucijama i pojedincima izvan Republike Hrvatske, a sve s ciljem obostrane suradnje i ujedinjavanja hrvatskog ljudskog, profesionalnog, znanstvenog i stručnog potencijala u domovini i svijetu.
Znanstveno-istraživački rad o Hrvatima izvan Republike Hrvatske
Članak 49.
Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva.
Sportska suradnja
Članak 50.
Republika Hrvatska potiče i pomaže organiziranje sportskih natjecanja i susreta Hrvata izvan Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj i njihovim sredinama, te promidžbu istih u medijima.
Republika Hrvatska prati mlade nadarene i vrhunske sportaše Hrvate izvan Republike Hrvatske i potiče njihovo uključivanje u hrvatske klubove i nacionalne vrste.
Članak 51.
U svrhu praćenja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured od nadležnih tijela državne uprave prikuplja podatke i vodi evidencije o:
– školama i sveučilištima na kojima se predaje hrvatski jezik i kultura,
– udrugama, institucijama i istaknutim kulturnim djelatnicima i umjetnicima hrvatskog podrijetla,
– znanstvenicima i istraživačima hrvatskog podrijetla,
– stručnjacima raznih profesija hrvatskog podrijetla,
– lobistima za hrvatske interese,
– političarima i parlamentarnim predstavnicima hrvatskog podrijetla,
– sportskim udrugama, klubovima i istaknutim sportskim djelatnicima i sportašima hrvatskog podrijetla.
Nadležna tijela državne uprave dužna su Uredu i ministarstvu nadležnom za demografiju i useljeništvo dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Gospodarska suradnja
Članak 52.
Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unaprjeđuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te potiče ulaganja u Republiku Hrvatsku.
Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.
Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla potiče projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.
Članak 53.
Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim državama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz zajedničke programe i pomoć u korištenju fondova Europske unije.
Članak 54.
Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku.
U suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini osigurava se financiranje programa potpore i razvoja obiteljskih gospodarstava i obrta, malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Republika Hrvatska osigurava financiranje programa kojima se pridonosi socijalnom i održivom razvoju, stvaranju preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini te programa kojima se potiče demografska revitalizacija i podiže kvaliteta života kroz razvoj lokalnih zajednica.
Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući način odnose se i na pripadnike hrvatske nacionalne manjine.
Članak 55.
Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i razvoja gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske prikuplja podatke o:
– novčanim doznakama Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– vanjskotrgovinskim bilancama s državama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu i ministarstvu nadležnom za demografiju i useljeništvo dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
V. POTICANJE POVRATKA I USELJAVANJA PRIPADNIKA HRVATSKOG ISELJENIŠTVA U REPUBLIKU HRVATSKU
Članak 56.
Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.
Unaprjeđenje poticajnog okruženja
Članak 56.a
Vlada Republike Hrvatske provodi mjere i pruža podršku razvojnim planovima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem unapređenja poticajnih uvjeta za povratak, useljavanje i integraciju pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Vlada Republike Hrvatske razvija poticajne uvjete za transfer znanja, investiranja i primjenjivanja tehnološkog, inovacijskog i drugog stečenog kapitala pripadnika hrvatskog iseljeništva koji se prenosi useljavanjem u Republiku Hrvatsku.
Reguliranje boravka useljenika i povratnika pripadnika hrvatskog iseljeništava bez hrvatskog državljanstva
Članak 56.b
Republika Hrvatska omogućava useljenicima i povratnicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva reguliranje boravka u Republici Hrvatskoj pod povoljnijim uvjetima sukladno posebnom propisu uz prilaganje potvrde ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo.
Reguliranje boravka
Članak 56.c
U svrhu reguliranja privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili reguliranja stalnog boravka ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo može izdati potvrdu hrvatskom iseljeniku, članu obitelji hrvatskog iseljenika, potomku hrvatskog iseljenika ili članu obitelji potomka hrvatskog iseljenika.
U smislu odredbi ovoga Zakona članovima obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner i maloljetno dijete.
Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i korisniku mjera, programa i projekata koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.
Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati s rokom važenja do dvije godine.
Potvrda iz stavka 1. ovoga članaka ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo sukladno posebnom propisu.
Podnošenje zahtjeva za izdavanjem potvrde
za reguliranje boravka
Članak 56.d
O zahtjevu za izdavanjem potvrde iz članka 56.c stavka 1. ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo.
Protiv odluke o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Uvjeti za izdavanje potvrde u svrhu reguliranja boravka
Članak 56.e
Uz zahtjev za izdavanjem potvrde za reguliranje privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva prilaže se valjana putna isprava, potvrda o prijavi kratkotrajnog boravka u Republici Hrvatskoj, izvadak iz matice rođenih, životopis, dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu te druga dokumentacija kojom se dokazuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva, preporuka diplomatske misije / konzularnog ureda Republike Hrvatske, udruga i institucija hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.
Korisnici mjera, programa i projekata osim dokaza iz stavka 1. ovoga članka prilažu i dokaz o korištenju mjere, programa i projekta koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.
Uz zahtjev za izdavanjem potvrde u svrhu reguliranja stalnog boravka prilaže se valjana strana putna isprava, dokaz o reguliranom privremenom boravku u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva zadnje tri godine u Republici Hrvatskoj i važeća biometrijska dozvola boravka. U rok neprekidnog boravka od tri godine uračunava se i vrijeme odobrenih privremenih boravaka iz humanitarnih razloga uz potvrdu tijela državne uprave nadležnog za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske odnosno ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo sukladno zakonu kojim se uređuje boravak stranaca u Republici Hrvatskoj.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o načinu izdavanja potvrde za reguliranje boravka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka i ispravama koje se prilažu zahtjevu.
Prava s odobrenim boravkom u Republici Hrvatskoj
Članak 56.f
Na temelju odobrenog privremenog boravka u svrhu useljeništva i povratka hrvatskog iseljeništva odnosno stalnog boravka uz potvrdu ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo ostvaruje se pravo na rad i samozapošljavanje, pravo na programe obrazovanja, obrazovanje i studiranje, kao i druga prava sukladno posebnim propisima.
Savjetodavna potpora
Članak 56.g
Povratnicima i useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva pruža se savjetodavna potpora u rješavanju statusnih pitanja u području reguliranja boravka i primitka u hrvatsko državljanstvo.
Specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti
Članak 56.h
Republika Hrvatska pruža podršku razvoju i provodi specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva za uključivanje u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska omogućuje i provodi program stipendiranja za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva radi učenja hrvatskoga jezika.
Republika Hrvatska omogućuje dostupnost informacija i savjetodavnu potporu useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva u prvim koracima njihove integracije u Republiku Hrvatsku.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi specijaliziranih integracijskih mjera i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi programa stipendiranja učenja hrvatskog jezika iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.
Privlačenje znanstvenika
Članak 62.
Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela razvija programe financiranja znanstvenih projekata, u cilju privlačenja znanstvenika hrvatskog podrijetla iz svijeta.
Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela uspostavlja stalni program »virtualnog mentorstva« između studenata i znanstvenika iz Republike Hrvatske sa studentima, znanstvenicima i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu s ciljem transfera posebnih znanja i iskustava.
Zapošljavanje u skladu s potrebama tržišta rada
Članak 63.
Ministarstvo nadležno za rad odnosno ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje provodi projekte zapošljavanja povratnika, useljenika i pripadnika hrvatskoga iseljeništva.
Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj te u suradnji s drugim tijelima javne vlasti provodi edukacije i radionice za povratnike, useljenike i pripadnike hrvatskoga iseljeništva.
Olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba
Članak 64.
Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnoj sigurnosti stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 66.
Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, središnjih tijela državne uprave prema propisanom djelokrugu i ureda državne uprave u županijama.
Članak 67.
Tijela državne uprave koja u svojoj nadležnosti imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske prilagodit će svoj ustroj, djelovanje i razinu poslova odredbama ovoga Zakona.
Članak 68.
Vlada Republike Hrvatske imenovat će državnog tajnika Ureda u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ureda najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja državnog tajnika.
Državni tajnik Ureda dužan je donijeti pravilnik o unutarnjem redu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 69.
Vlada Republike Hrvatske i predstojnik Ureda donijet će provedbene propise za koje su ovlašteni odredbama ovoga Zakona, najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Do stupanja na snagu zakona iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska matica iseljenika djeluje sukladno Zakonu o Hrvatskoj matici iseljenika (»Narodne novine«, br. 59/90.).
Članak 70.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavlja obavljati poslove iz svog djelokruga, koje preuzima Ured sukladno ovom Zakonu, do stupanja na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda.
Stupanjem na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda, Ured preuzima od Ministarstva vanjskih i europskih poslova opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva osigurana za plaće i druga prava iz radnog odnosa, kao i druga financijska sredstva u odgovarajućem dijelu preuzetih poslova sukladno ovom Zakonu.
Stupanjem na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda, Ured preuzima državne službenike i namještenike Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji su zatečeni na obavljanju preuzetih poslova sukladno ovom Zakonu.
Državni službenici i namještenici zatečeni na obavljanju preuzetih poslova nastavljaju s radom u Uredu i zadržavaju stečena diplomatska zvanja i status.
Po potrebi posla, državni službenici i namještenici Ureda mogu biti upućeni na rad u diplomatsko-konzularna predstavništva, na poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i druge poslove u skladu s njihovim kompetencijama, što će se urediti sporazumom između Ureda i ministarstva nadležnog za vanjske poslove.
Državni službenici i namještenici iz stavka 3. ovoga članka nastavljaju s radom i zadržavaju plaće prema dosadašnjim propisima do donošenja rješenja o rasporedu na radno mjesto sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Ureda.
Članak 71.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.