Zakon o reguliranju tereta uknjiženih na nekretninama koje su prešle u vlasništvo države na temelju zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji i Osnovnog zakona o postupanju s ekspropriranim i konfisciranim

Član 1.

Neisplaćeni dio novčanih dugova uknjiženih na nekretninama (zemljištima i šumskim posjedima), koje su na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji i Osnovnog zakona o postupanju sa ekspropriranim i konfisciranim šumskim posjedima u cijelosti oduzete od vlasnika i prešle u vlasništvo države, preuzima država do visine vrijednosti oduzete nekretnine.

Ako je samo dio opterećene nekretnine oduzet vlasniku, neisplaćeni dio novčanih dugova uknjiženih na toj nekretnini preuzima država razmjerno vrijednosti oduzetog dijela nekretnine i to do visine njegove vrijednosti.

Član 2.

Osobama u čiju je korist uknjiženo pravo plodouživanja na oduzetoj nekretnini država će dati jednokratnu naknadu po propisima ovog zakona.

Isto tako država će isplatiti, po propisima ovog zakona, u jednokratnom iznosu dugove sa povratnim plaćanjima (uzdržavanja, rente).

Način utvrđivanja ovog iznosa, kao i naknade za plodouživanje, propisat će Vlada FNRJ na prijedlog Ministra financija FNRJ.

Član 3.

Na dug, odnosno dio duga koji ovim zakonom preuzima država, otpisat će se kamati zaračunati poslije 6. travnja 1941.

Član 4.

Tereti uknjiženi na oduzetoj nekretnini, izuzev prava služnosti, brišu se.

Kotarski sudovi izvršit će uknjižbu ovog brisanja po službenoj dužnosti.

Član 5.

Po dugovima uknjiženim na nekretnini od koje je dio oduzet i prešao u vlasništvo države, vlasnik ostaje zadužen razmjerno vrijednosti dijela te nekretnine koji mu je ostao u vlasništvu.

Kotarski sudovi izvršit će po službenoj dužnosti u zemljišnim (intabulacionim, zastavnim) knjigama uknjižbu odgovarajućeg smanjenja duga na dijelu nekretnine koji je ostao vlasniku.

Član 6.

Za utvrđivanje visine uknjiženih dugova, naknade za plodouživanje i jednokratnog iznosa po dugovima sa povratnim plaćanjima, za procjenu vrijednosti nekretnine opterećene uknjiženim dugovima od koje je dio oduzet i prešao u vlasništvo države, kao i za podjelu ovih dugova na državu i vlasnika, nadležan je kotarski sud;

Procjena obuhvaća kako oduzeti dio nekretnine tako i dio koji ostaje vlasniku.

Podjela uknjiženih dugova vrši se na temelju procjene vrijednosti nekretnine.

Protiv odluke kotarskog suda ima mjesta žalbi okružnom sudu u roku od 15 dana po uručenju odluke.

Član 7.

Zahtjev po stavci prvoj prethodnog člana mogu podnijeti uknjiženi vjerovnički vlasnik, odnosno plodouživalac, u roku od šest mjeseci po stupanju na snagu ovog zakona.

Ako se ovaj zahtjev ne podnese u navedenom roku, obaveza države po ovom prestaje.

Član 8.

Ako je vjerovnik državno kreditno poduzeće, ono će izvršiti otpis svoje tražbine razmjerno vrijednosti oduzetog dijela opterećene nekretnine.

Ostalim vjerovnicima država će izvršiti isplatu preuzetog duga u državnim obveznicama.

Član 9.

Vlada FNRJ propisat će uredbom potanje odredbe o ovim obveznicama.

Na uknjižbe u zemljišnim knjigama izvršene po ovom zakonu ne plaća se taksa.

Član 10.

Ovlašćuje se ministar financija FNRJ da donosi potanja uputstva za provedbu ovog zakona.

(Odredbom čl. 2. tač. 3. Uredbe o prenošenju poslova u nadležnost saveznih i republičkih organa uprave (Sl. list FNRJ, br. 18/58 od 7. V. 1958.) u nadležnost Državnog sekretarijata za financije prelaze poslovi:

- propisivanje načina utvrđivanja iznosa naknade za uživanje, kao i iznosa naknade za dugove s povratnim plaćanjima uzdržavanja, rente i sl.

- donošenja bližih propisa o obveznicima za isplatu preuzetog duga vjerovnicima iz stava 2. ovog zakona.

Član 11.

Ovaj je zakon stupa na snagu danom objavljivanja u »Službenom listu Federativne narodne Republike Jugoslavije«.