Zakon o obrani

Glava I.
TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se organiziranje za obranu i ostvarenje obrambene funkcije u Republici Hrvatskoj, obrambene nadležnosti tijela državne vlasti i državne uprave, demokratski nadzor, uporaba i korištenje Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage), upravljanje, rukovođenje i zapovijedanje u Oružanim snagama, obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba te dužnosti i prava državljana u području obrane.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

(1) Temeljna svrha obrane je očuvanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

(2) Obrana Republike Hrvatske može se provoditi samostalno ili kolektivno u skladu s Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonima i sklopljenim međunarodnim ugovorima.

(3) Temeljna svrha obrane iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se i kroz sudjelovanje u izgradnji međunarodnoga mira, sigurnosti i povjerenja te ispunjavanju obveza preuzetih u sklopu kolektivne obrane Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu: NATO) i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.

Članak 3.

Temeljni pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:

1. Obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snaga i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i miru.

2. Nositelji obrambene funkcije su tijela državne vlasti, ministarstva i Oružane snage.

4. Obrambene pripreme su mjere i aktivnosti koje poduzimaju nositelji obrambene funkcije i ostali sudionici u pripremama radi učinkovitog djelovanja u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju.

5. Stanje neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stanje neposredne ugroženosti) je stanje sigurnosnog okruženja Republike Hrvatske u kojem postoje očiti pokazatelji izravnih operativnih priprema oružanih snaga druge države za poduzimanje postupaka i aktivnosti usmjerenih na povredu suvereniteta i neovisnosti te stanje u državi u kojem su zbog oružanoga, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje neovisnost ili teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.

6. Ratno stanje je stanje u državi u kojem su zbog oružanog djelovanja druge države, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja većeg opsega izravno dovedeni u pitanje suverenitet, neovisnost ili teritorijalna cjelovitost.

7. Vojni zapovjednici su vojne osobe koje zapovijedaju zapovjedništvima, stožerima, granama i postrojbama.

8. Ovlast zapovijedanja i nadzora je pravo i odgovornost zapovjednika za izdavanje zapovijedi podređenima i kontrolu njihove provedbe. Ovlast punog zapovijedanja obuhvaća sve aspekte zapovijedanja, nadzora i upravljanja u Oružanim snagama i ona se uvijek zadržava unutar nacionalnih okvira. Dio te ovlasti, koji se isključivo odnosi na operativno i taktičko zapovijedanje i nadzor, može se, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, prenijeti na zapovjednike multinacionalnih snaga.

9. Deklariranje snaga je iskazivanje, u skladu s međunarodnim ugovorima i obvezama, dijelova Oružanih snaga koje se mogu angažirati u multinacionalnim snagama, u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.

10. Pridruživanje multinacionalnim snagama je uključivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture stalnog karaktera.

11. Dodjeljivanje snaga je stavljanje pojedinih postrojbi, namjenski organiziranih dijelova ili pripadnika Oružanih snaga pod zapovijedanje i nadzor multinacionalnim zapovjedništvima s jasno definiranim mandatom, ograničenjima uz prijenos ovlasti zapovijedanja i nadzora.

12. Operacije potpore miru su operacije u kojima se upotrebljavaju diplomatska, civilna i vojna sredstva kako bi se uspostavio ili održao mir te takve operacije mogu uključivati sprječavanje sukoba, uspostavljanje mira, održavanje mira, nametanje mira i izgradnju mira.

13. Pružanje humanitarne pomoći je pružanje pomoći u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških ili ekoloških događaja koji opsegom ili intenzitetom ili neočekivanošću ugroze zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice ukloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela područja na kojem je događaj nastao te pružanje pomoći u slučaju ratnih razaranja i terorizma.

Članak 4.

(1) Temeljni dokumenti na području obrane su: Strategija obrane Republike Hrvatske, Vojna strategija Republike Hrvatske, Strateški pregled obrane, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i Plan obrane Republike Hrvatske.

1. Strategija obrane Republike Hrvatske temeljni je konceptualni dokument kojim se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove te se projektiraju osnove njihova budućeg razvoja.

2. Vojna strategija Republike Hrvatske je konceptualni dokument kojim se razrađuju sposobnosti Oružanih snaga definirane Strategijom obrane Republike Hrvatske te definira struktura Oružanih snaga, načela organizacije i uporabe Oružanih snaga.

3. Strateški pregled obrane je završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strategijskih koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koje proizlaze iz realnosti strategijskog i sigurnosnog okruženja.

4. Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga temeljni je dokument obrambenog planiranja kojim se utvrđuje dugoročna projekcija razvoja potrebnih vojnih sposobnosti i definiraju resursi za njihovu realizaciju.

5. Plan obrane Republike Hrvatske je planski dokument kojim se definira funkcioniranje države i društva u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju.

(2) Godišnje izvješće o obrani je prikaz aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, provedbe obrambenih priprema te strukture obrambenih resursa i ostvarenja ključnih razvojnih projekata i prioriteta.

Glava II.
NADLEŽNOSTI TIJELA DRŽAVNE VLASTI I UPRAVE
U PODRUČJU OBRANE

1. Hrvatski sabor

Članak 5.

(1) Hrvatski sabor odlučuje o ratu i miru te ostvaruje građanski nadzor nad Oružanim snagama.

(2) Hrvatski sabor:

1. donosi Strategiju obrane Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz suglasnost predsjednika Republike Hrvatske

2. odlučuje o visini i strukturi sredstava za financiranje obrane, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

3. usvaja Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

4. usvaja Godišnje izvješće o obrani

5. utvrđuje stanje neposredne ugroženosti, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

6. donosi druge akte u skladu s odredbama Ustava i zakona.

Članak 6.

(1) Odbor za obranu Hrvatskoga sabora raspravlja i zauzima stajališta o:

1. visini i strukturi sredstava za financiranje obrane koje je predložila Vlada Republike Hrvatske

2. izvješćima iz područja obrane koje usvaja Hrvatski sabor

3. o zakonima i drugim aktima iz područja obrane koje donosi Hrvatski sabor.

(2) Odbor iz stavka 1. ovoga članka daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 15.000.000,00 eura prije pokretanja postupka javne nabave.

(3) O provedenim postupcima javne nabave za potrebe obrane za vrijednosti od 5.000.000,00 eura do 15.000.000,00 eura Ministarstvo obrane podnosi izvješće Odboru iz stavka 1. ovoga članka do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu proračunsku godinu.

2. Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik oružanih snaga

Članak 7.

(1) Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike):

1. objavljuje rat i zaključuje mir na temelju odluka Hrvatskoga sabora

2. donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane

3. donosi Plan uporabe Oružanih snaga, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane

4. daje suglasnost na Prijedlog plana obrane Republike Hrvatske

5. donosi Odluku o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

6. donosi Odluku o mobilizaciji Oružanih snaga na prijedlog ministra obrane

7. predstavlja Oružane snage u zemlji i inozemstvu

8. imenuje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i nakon pribavljenog mišljenja Odbora za obranu Hrvatskoga sabora

9. razrješuje dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga izravno ili na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i nakon pribavljenog mišljenja Odbora za obranu Hrvatskoga sabora

10. imenuje i razrješuje dužnosti vojne zapovjednike u Oružanim snagama na ustrojbenim mjestima brigadira/kapetana bojnog broda i generala/admirala na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane

11. imenuje i razrješuje dužnosti vojne izaslanike i vojne predstavnike na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu konzultaciju s ministrom nadležnim za vanjske poslove

12. imenuje i razrješuje djelatne vojne osobe na dužnosti u Kabinetu za obranu i nacionalnu sigurnost Predsjednika Republike

13. donosi opća pravila postupanja u Oružanim snagama, u skladu s posebnim zakonom, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane

14. daje prethodno mišljenje na prijedloge akata iz područja obrane koje donosi Vlada Republike Hrvatske

15. donosi druge akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike donosi zapovijedi, naredbe, smjernice, odluke, pravila i druge akte.

(3) Ministarstvo obrane obavlja stručne poslove za potrebe Predsjednika Republike u vezi s njegovim ovlastima u području obrane.

3. Vlada Republike Hrvatske

Članak 8.

Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) u području obrane:

1. donosi Strateški pregled obrane, na prijedlog ministra obrane

2. podnosi Hrvatskome saboru Godišnje izvješće o obrani

3. donosi Plan obrane Republike Hrvatske

4. donosi odluku o ulasku oružanih snaga država saveznica u Republiku Hrvatsku radi pružanja humanitarne pomoći, uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike

5. donosi druge akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.

4. Vijeće za obranu

Članak 9.

(1) Vijeće za obranu je oblik koordinacije tijela državne vlasti za usklađivanje stavova i donošenje zaključaka i preporuka iz područja obrane.

(2) Vijeće za obranu:

1. razmatra temeljne i strateške dokumente iz područja obrane te strateška pitanja vezana uz razvoj, opremanje i modernizaciju Oružanih snaga, financiranje i sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u inozemstvu

2. razmatra obrambena pitanja koja proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama

3. daje preporuke nadležnim državnim tijelima glede njihovih prijedloga o načinima rješavanja najsloženijih pitanja iz područja obrane.

Članak 10.

Članovi Vijeća za obranu su:

– Predsjednik Republike

– predsjednik Hrvatskoga sabora

– predsjednik Vlade

– ministar nadležan za poslove obrane

– ministar nadležan za vanjske poslove

– ministar nadležan za financije

– načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga

– predsjednik Odbora za obranu Hrvatskoga sabora

– savjetnik Predsjednika Republike nadležan za poslove obrane.

Članak 11.

(1) Sjednicu Vijeća za obranu zajednički sazivaju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

(2) Predsjednik Republike i predsjednik Vlade zajednički određuju područja koja će razmatrati Vijeće za obranu.

(3) Na sjednicu Vijeća za obranu ovisno o dnevnom redu mogu se pozvati i druge osobe o čemu zajednički odlučuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

(4) Ured predsjednika Republike Hrvatske obavlja administrativne poslove za Vijeće za obranu.

5. Ministarstvo obrane

Članak 12.

Ministarstvo obrane kao središnje tijelo državne uprave ima planske, usmjeravajuće, koordinacijske i nadzorne funkcije u obrani te osigurava uvjete za funkcioniranje i djelovanje Oružanih snaga.

Članak 13.

(1) Ministar obrane upravlja radom Ministarstva obrane i odgovoran je za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti u skladu s Ustavom i zakonom.

(2) U Ministarstvu obrane ustrojavaju se:

– Vojnotehnički savjet – savjetodavno tijelo za područje izgradnje, razvoja, opremanja i modernizacije Oružanih snaga,

– Kadrovski savjet – savjetodavno tijelo za područje kadrovske politike.

(3) Članove savjeta iz stavka 2. ovoga članka odlukom određuje ministar obrane.

(4) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane može osnivati i druga stalna ili privremena stručna i savjetodavna tijela.

(5) Za obavljanje poslova iz djelokruga rada Ministarstva obrane ministar obrane donosi odluke, naredbe, smjernice, upute i propise za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim zakonskim i podzakonskim propisima.

Članak 14.

Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:

1. izradu Strategije obrane Republike Hrvatske

2. izradu Strateškog pregleda obrane

3. izradu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga

4. izradu Prijedloga plana obrane Republike Hrvatske

5. izradu Godišnjeg izvješća o obrani

6. definiranje, razvijanje, usklađivanje i provođenje obrambene politike

7. definiranje, razvijanje i usklađivanje vrsta i područja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

8. provedbu i unaprjeđivanje sustava planiranja, programiranja i proračuna

9. usklađivanje planova djelovanja nositelja obrambenih priprema s Planom obrane Republike Hrvatske

10. usklađivanje obrambenih priprema Oružanih snaga s nositeljima obrambenih priprema

11. usklađivanje pružanja potpore Oružanih snaga civilnim institucijama i stanovništvu

12. procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske

13. provođenje obveza državljana Republike Hrvatske u obrani

14. planiranje, upravljanje, nadzor i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova na području obrane

15. planiranje, koordinaciju i provedbu međunarodne obrambene suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske

16. koordinaciju projekata usmjerenih na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije

17. usmjeravanje i koordinaciju priprema i aktivnosti za angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

18. uključivanje i rad u okviru međunarodnih inicijativa, organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora

19. planiranje, usmjeravanje i nadzor vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa

20. planiranje i provedbu personalne politike u Ministarstvu obrane te planiranje i nadzor nad upravljanjem osobljem i profesionalnim razvojem pripadnika Oružanih snaga

21. poslove vezane za stupanje u službu i prestanak službe u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

22. uređenje osnova i osiguranje uvjeta za obrazovnu i znanstvenu djelatnost za potrebe obrane

23. informativnu, psihološku, kulturnu, muzejsku, arhivsku, sportsku, nakladničku i drugu djelatnost

24. planiranje, propisivanje, organizaciju, provedbu i nadzor mjera aktivnosti i standarda sigurnosti informacijskih sustava za potrebe obrane i obranu informatičkog prostora

24.a normativno uređenje i pravila djelovanja te nadzor djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga, ako zakonom nije drukčije propisano

25. planiranje i nadzor komunikacijskih i informacijskih sustava za potrebe obrane

26. upravljanje i provedbu poslova informacijske sigurnosti

27. planiranje, organiziranje i provedbu materijalnog i financijskog poslovanja

28. materijalno zbrinjavanje

29. poslove normizacije i kodifikacije

30. planiranje razvoja vojnih lokacija i obavljanje stručnih poslova pri gradnji posebnih i vježbovnih vojnih građevina

31. planiranje i provedbu geoprostornog osiguranja za potrebe obrane

32. planiranje, organiziranje i nadzor zdravstvene i veterinarske zaštite

33. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u području obrane

34. provedbu inspekcijskog nadzora

35. vođenje službene evidencije o vojnim osobama i državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

36. druge poslove obrane u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima.

Članak 15.

(1) Glavni stožer Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Glavni stožer) je združeno tijelo Oružanih snaga ustrojeno u okviru Ministarstva obrane nadležno za pripremu, zapovijedanje, uporabu i korištenje Oružanih snaga.

(2) Na čelu Glavnog stožera je načelnik Glavnog stožera nadređen stožerima, zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga.

(3) Načelnik Glavnog stožera je glavni vojni savjetnik Predsjedniku Republike i ministru obrane.

(4) Načelnik Glavnog stožera imenuje se na razdoblje od četiri godine i ne može biti ponovno imenovan.

(5) Ustroj Glavnog stožera propisuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

Članak 16.

(1) Glavni stožer u okviru Ministarstva obrane obavlja poslove koji se odnose na:

1. izradu Vojne strategije Republike Hrvatske

2. izradu Plana uporabe Oružanih snaga

3. sudjelovanje u izradi Strategije obrane Republike Hrvatske

4. sudjelovanje u izradi Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga

4.a sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća o obrani

4.b izradu Vojnih prioriteta Oružanih snaga

5. izradu, usvajanje, operacionalizaciju i praćenje primjene doktrinarnih dokumenata

6. izradu općih i posebnih pravila postupanja u Oružanim snagama

7. izradu Odluke o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga

8. izradu ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga

9. sudjelovanje u sustavu planiranja, programiranja i proračuna u elementima koji se odnose na Oružane snage

10. razvoj koncepata i metodologije operativnog planiranja

11. usmjeravanje priprema za provođenje mjera popune, mobilizacije i dostizanje odgovarajućih kategorija i razina spremnosti Oružanih snaga

12. planiranje, organizaciju i provedbu vojne izobrazbe u Oružanim snagama

13. planiranje, organizaciju i provedbu vojne obuke te uvježbavanje Oružanih snaga

14. izgradnju, nadzor i ocjenjivanje borbene spremnosti stožera, zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga

15. predlaganje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga

16. sudjelovanje u planiranju, provedbi i ostvarivanju vojno-vojne suradnje Oružanih snaga s oružanim snagama drugih zemalja i međunarodnim vojnim organizacijama

18. provedbu aktivnosti vezanih uz angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

19. sudjelovanje u projektima usmjerenim na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije

20. pripremu postrojbi i pojedinaca iz sastava Oružanih snaga za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

21. provedbu personalnog upravljanja i profesionalnog razvoja u Oružanim snagama te planiranje i provedbu popune Oružanih snaga

22. planiranje, organizaciju i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova u Oružanim snagama

23. planiranje, organizaciju i provedbu logističke potpore Oružanih snaga

24. predlaganje programa opremanja i modernizacije Oružanih snaga

25. održavanje naoružanja i vojne opreme

26. temeljno održavanje vojnih lokacija i infrastrukture Oružanih snaga

27. provedbu zdravstvene potpore pripadnika Oružanih snaga

28. organiziranje i upravljanje zapovjedno-informacijskim i komunikacijskim sustavom Oružanih snaga

29. provedbu vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa

30. predlaganje i provedbu informativne, kulturne, sportske i izdavačke djelatnosti u Oružanim snagama

31. organizaciju i provedbu zaštite informacijskih sustava i obranu informatičkog prostora Oružanih snaga

31.a planiranje, definiranje, organiziranje, razvoj i nadzor sposobnosti Oružanih snaga za djelovanje u kibernetičkom prostoru

32. sudjelovanje u planiranju, organizaciji i provedbi materijalnog i financijskog poslovanja u Oružanim snagama

33. druge stručne poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za provedbu poslova iz stavka 1. ovoga članka načelnik Glavnog stožera donosi zapovijedi, naloge, smjernice i druge akte.

Glava III.
DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVLJANA U OBRANI

Članak 17.

Državljani Republike Hrvatske imaju dužnosti i prava sudjelovati u obrani na organiziran način u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 18.

Državljani Republike Hrvatske dužnost i prava u obrani ostvaruju kroz:

1. vojnu obvezu

2. služenje u ugovornoj pričuvi

3. radnu obvezu

4. radnu pomoć

5. materijalnu obvezu

6. ostala prava i obveze.

1. Vojna obveza

Članak 19.

(1) Vojna obveza dužnost je svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske i obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i sudjelovanje u obrani na organiziran način.

(2) Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

Članak 20.

(1) Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske prestaje:

– na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena)

– ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, vojna obveza prestaje višim časnicima i generalima/admiralima posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života.

Članak 21.

(1) Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

(2) Muškarac vojni obveznik podliježe novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Žena vojna obveznica ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

(4) Način vođenja evidencije, obrazac vojne iskaznice i način izdavanja, pozivanja, prava i obveze te način izvršavanja vojne obveze pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 21.a

(1) Vojni obveznik u pravilu izvršava vojnu obvezu u Oružanim snagama.

(2) Stupanjem u Oružane snage vojni obveznik postaje vojnom osobom, a status vojne osobe gubi otpustom iz Oružanih snaga.

(3) Vojni obveznik ima status vojne osobe:

– pri dolasku u Oružane snage na putu od mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta u koje se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku na putu od mjesta u kojem je izvršio vojnu obvezu do mjesta prebivališta odnosno boravišta

– ako boravi u inozemstvu pri dolasku u Oružane snage na putu od granice Republike Hrvatske do mjesta u koje se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku na putu od mjesta u kojem je izvršio vojnu obvezu do granice Republike Hrvatske.

Članak 21.b

(1) Državljanin Republike Hrvatske uvodi se u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini kada navrši 18 godina života.

(2) Državljanin Republike Hrvatske koji iz bilo kojih razloga nije uveden u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini u kojoj je navršio 18 godina života uvodi se u vojnu evidenciju do prestanka vojne obveze iz članka 20. ovoga Zakona.

(3) Žena vojna obveznica uvodi se u vojnu evidenciju prilikom dragovoljne prijave na temeljno vojno osposobljavanje.

(4) Evidenciju vojnih obveznika vodi:

– područni odjel za poslove obrane za vojne obveznike s prebivalištem na području njegove nadležnosti

– ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu za vojne obveznike koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Članak 21.c

(1) Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju.

(2) Novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života.

(3) Za novaka koji je regulirao obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu uz prijavu se dostavlja i potvrda nadležnog tijela države u kojoj je regulirao obvezu vojnog osposobljavanja.

(4) Diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske prijavu i dokumentaciju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za vojnu obvezu.

Članak 21.d

(1) Evidencija vojnih obveznika vodi se u pravilu u računalno-informacijskom sustavu, uz jedinstvenu primjenu elektroničke obrade podataka i na propisanim obrascima.

(2) Vođenje vojne evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Vojni obveznik obvezan je nadležni područni odjel za poslove obrane obavijestiti o promjeni podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem, zvanjem i stupnjem obrazovanja, zanimanjem i zaposlenjem te dostaviti dokaz o nastaloj promjeni u roku od 30 dana od nastanka promjene.

(4) Prijava promjene iz stavka 3. ovoga članka može se dostaviti preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem nadležnom područnom odjelu za poslove obrane.

(5) Novak koji se radi uvođenja u vojnu evidenciju prijavi diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske popunjava prijavu s potrebnim podacima.

(6) Ministarstvo obrane putem Ministarstva unutarnjih poslova najmanje jedanput godišnje ažurira evidenciju prebivališta i boravišta vojnih obveznika.

(7) Ako je novak, ročnik ili pričuvnik pravomoćno osuđen, prvostupanjski sud će prijepis pravomoćne osuđujuće presude dostaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u kojem se osuđenik vodi u vojnoj evidenciji.

Članak 21.e

(1) Pozivanje vojnog obveznika na izvršavanje vojne obveze provodi nadležni područni odjel za poslove obrane pojedinačnim i općim pozivom.

(2) Opći poziv objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.

(3) Pojedinačni poziv dostavlja se na adresu prebivališta ili boravišta vojnog obveznika i sadrži podatke o mjestu, vremenu i razlogu pozivanja.

(4) Pojedinačni poziv, osim poziva za mobilizaciju, dostavlja se vojnom obvezniku u pravilu 30 dana prije početka izvršavanja vojne obveze.

(5) Vojni obveznik kojeg nadležni područni odjel za poslove obrane pozove na izvršavanje vojne obveze obvezan je javiti se naznačenom tijelu u mjestu i vremenu navedenom u pojedinačnom ili općem pozivu, sa stvarima i ispravama navedenim u pozivu.

(6) Vojni obveznik koji je zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga spriječen doći na mjesto i u vrijeme određeno u pojedinačnom pozivu obvezan je u roku od tri dana od primitka poziva o tome obavijestiti područni odjel za poslove obrane koji mu je uputio poziv.

(7) Osobu koja je podnijela zahtjev za otpust iz hrvatskog državljanstva ne poziva se na izvršavanje vojne obveze do izvršnosti rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za otpust, osim novaka koji u toj kalendarskoj godini navršava 30 godina života.

Članak 21.f

(1) Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili u civilnu službu odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za vrijeme novačke obveze novak podliježe uvođenju u vojnu evidenciju, zdravstvenom pregledu i psihologijskom ispitivanju, stupanju na temeljno vojno osposobljavanje odnosno u civilnu službu te odazivu na opći ili pojedinačni poziv.

Članak 21.g

(1) Nadležni područni odjel za poslove obrane poziva i upućuje novake na zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje na temelju plana koji donosi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu.

(2) Na zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje ne upućuju se novaci koji boluju od neizlječive bolesti, imaju tjelesne mane ili nedostatke odnosno nesposobni su za vojnu službu.

(3) Zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje vojnih obveznika provodi se u Ministarstvu obrane ili u zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama medicine rada i sporta koje odlukom odredi ministar nadležan za zdravstvo i koju dostavlja Ministarstvu obrane.

(4) Ocjena sposobnosti novaka za vojnu službu može biti:

– sposoban za vojnu službu

– nesposoban za vojnu službu.

(5) Mjerila i postupke za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika pravilnikom propisuje ministar obrane, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

(6) Metodologijske upute za provedbu zdravstvenih pregleda i psihologijskih ispitivanja s popisom bolesti i srodnih zdravstvenih problema donosi ministar nadležan za zdravstvo, uz suglasnost ministra obrane, i objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za zdravstvo i Ministarstva obrane.

Članak 21.h

(1) Ocjenu sposobnosti novaka za vojnu službu nadležni područni odjel za poslove obrane upisuje u vojnu iskaznicu i ostale evidencijske dokumente.

(2) Osobu kojoj je prestala vojna obveza jer je ocijenjena nesposobnom za vojnu službu može se uputiti na revizijski pregled radi provjere sposobnosti za vojnu službu.

(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka koja je na revizijskom pregledu ocijenjena sposobnom za vojnu službu podliježe temeljnom vojnom osposobljavanju do isteka 30 godina života odnosno obvezi služenja u pričuvnom sastavu ako je starija od 30 godina života.

Članak 21.i

(1) Na temeljno vojno osposobljavanje ne upućuje se novak:

– koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili na kaznu zatvora koja nije zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro

– kojem je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznog liječenja od ovisnosti i prisilnog smještaja u zdravstvenoj ustanovi

– protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

(2) Novak iz stavka 1. ovoga članka upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje nakon izdržane kazne zatvora, uvjetnog otpusta, obustave sigurnosne mjere odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do isteka 30 godina života.

Članak 21.j

(1) Obveze temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak:

– koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– koji se na temelju ugovora s Ministarstvom obrane najmanje dvije godine obrazovao za kadeta u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, kojim stječe vojna znanja i vještine

– koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je državljanin bio regulirao obvezu vojnog osposobljavanja

– koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu

– policijski službenik i policijski vježbenik Ministarstva unutarnjih poslova te učenik Programa srednjoškolskog obrazovanja kroz 3. i 4. razred za zanimanje policajac, polaznik Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac i student stručnog prijediplomskog ili stručnog diplomskog studija na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, nakon završenog oblika obrazovanja u Ministarstvu unutarnjih poslova, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja

– službenik pravosudne policije, učenik Programa srednjoškolskog obrazovanja kroz 3. i 4. razred za zanimanje pravosudni policajac, polaznik temeljnog tečaja za službenike pravosudne policije za potrebe ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, nakon završenog oblika obrazovanja u ministarstvu nadležnom za pravosuđe ili Ministarstvu unutarnjih poslova, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja

– zaređeni svećenik, đakon i redovnik koji se zavjetovao te osoba istoga statusa vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Osobe iz stavka 1. podstavaka 2. do 7. ovoga članka zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja podnose nadležnom područnom odjelu za poslove obrane osobno, preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem.

(3) Uz zahtjev za oslobađanje obveze temeljnog vojnog osposobljavanja osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su priložiti dokaz o činjenicama na kojima temelje svoj zahtjev.

(4) Nadležni područni odjel za poslove obrane o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka odlučuje odlukom.

(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti obrazložena i sadržavati sve elemente rješenja propisane zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(6) Protiv odluke iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(7) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 21.k

(1) Novak koji je upisan na visoko učilište u smislu zakona kojim se uređuje visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost odmah nakon upisa, a najkasnije do 31. listopada tekuće godine obvezan je dostaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane potvrdu o upisu u svaku akademsku godinu radi odgode upućivanja na temeljno vojno osposobljavanje, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života.

(2) Novaku se zbog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima može, na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora odnosno nacionalnog sportskog saveza, odgoditi temeljno vojno osposobljavanje najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života.

(3) O zahtjevu za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja odlučuje nadležni područni odjel za poslove obrane odlukom.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka mora biti obrazložena i sadržavati sve elemente rješenja propisane zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(6) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 21.l

(1) Temeljno vojno osposobljavanje može se odgoditi novaku na osobni zahtjev najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(2) Temeljno vojno osposobljavanje može se odgoditi novaku:

– ako u njegovu kućanstvu nema drugog člana koji privređuje, najdulje godinu dana

– ako se zaposlio u svojstvu vježbenika ili se prvi put zaposlio, do završetka vježbeničkog staža odnosno isteka probnog rada

– ako su u njegovu kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života

– ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme na temeljno vojno osposobljavanje upućuju dva člana ili više njih odnosno ako je jedan od njih na temeljnom vojnom osposobljavanju, dok se drugi član kućanstva ne vrati s temeljnog vojnog osposobljavanja

– ako ima određen datum za sklapanje braka, najdulje tri mjeseca

– ako očekuje rođenje djeteta do odlaska na temeljno vojno osposobljavanje odnosno za vrijeme temeljnog vojnog osposobljavanja, najdulje godinu dana

– ako je prije odlaska ili u vrijeme odlaska na temeljno vojno osposobljavanje nastupila smrt u njegovoj užoj obitelji, do idućeg roka za upućivanje

– ako je otvorio obrt ili samostalnu djelatnost, najdulje godinu dana od dana registracije obrta ili djelatnosti.

(3) Zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za temeljno vojno osposobljavanje osobno, preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem.

(4) Uz zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja novak je dužan priložiti:

– dokaz o nezaposlenosti ostalih članova obitelji

– ugovor o radu odnosno rješenje o radnom odnosu odnosno potvrdu nadležnog tijela o prijavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, ako odgodu traži zbog zaposlenja u svojstvu vježbenika

– potvrdu ovlaštenog tijela za socijalnu skrb, ako su u njegovu kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe

– potvrdu matičnog ili vjerskog ureda o određenom datumu za sklapanje braka

– izvadak iz matice umrlih

– potvrdu o registraciji obrta ili djelatnosti

– dokaz o trudnoći bračne ili izvanbračne supruge.

(5) Uz zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja u slučaju da su u isto vrijeme na temeljno vojno osposobljavanje pozvana dva člana istog kućanstva ili više njih odnosno ako se jedan od njih već nalazi na temeljnom vojnom osposobljavanju ne prilažu se dokazi, već to utvrđuje područni odjel za poslove obrane po službenoj dužnosti uvidom u evidenciju o vojnim obveznicima na temeljnom vojnom osposobljavanju.

(6) Odluka o zahtjevu za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja sadrži dan, mjesec i godinu dokad se odgađa temeljno vojno osposobljavanje.

Članak 21.lj

(1) Novak može boraviti u inozemstvu do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života, a nakon toga se u roku od 30 dana mora javiti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane.

(2) Novaka iz stavka 1. ovoga članka područni odjel za poslove obrane upućuje na zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje.

(3) Novaka koji je ocijenjen sposobnim za vojnu službu područni odjel za poslove obrane upućuje na temeljno vojno osposobljavanje do isteka 30 godina života.

Članak 21.m

(1) Novaka se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje u skladu s odlukom ministra obrane i planom upućivanja novaka u Oružane snage koji donosi ministar obrane.

(2) Temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca.

Članak 21.n

(1) Novaka se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života u skladu s brojem novaka koji odlukom određuje ministar obrane na temelju propisanih kriterija.

(2) Kriteriji iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 21.g stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na temeljno vojno osposobljavanje upućuju se i novaci stariji od 19 godina, a najkasnije do isteka 30 godina života, u skladu s brojem novaka i kriterijima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje u skladu s brojem novaka i kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, o čemu odluku donosi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu.

(5) Novak se na temeljno vojno osposobljavanje javlja u Oružane snage u vrijeme naznačeno u pozivu za temeljno vojno osposobljavanje.

(6) Područni odjel za poslove obrane novaku povlači poziv za temeljno vojno osposobljavanje:

– ako mu se odgodi temeljno vojno osposobljavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona

– ako je nesposoban za vojnu službu

– ako dostavi dokaz da je u tekućoj godini upisan na visoko učilište

– ako mu je u međuvremenu odobrena civilna služba.

Članak 21.nj

(1) Temeljno vojno osposobljavanje prekida se:

– ročniku koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– ročniku protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti

– ročniku zbog samovoljnog napuštanja postrojbe.

(2) Odluku o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja, koja nije upravna stvar, donosi zapovjednik samostalne bojne, njemu ravne ili više razine.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u vojnu iskaznicu i druge evidencijske dokumente.

(4) Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja sadrži datum početka i datum prekida temeljnog vojnog osposobljavanja.

(5) Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja donosi se na temelju:

– odluke kojom je ročnik ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– uvjerenja nadležnog suda da je protiv ročnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti

– izvješća vojne policije o nemogućnosti dovođenja ročnika koji zbog samovoljnog napuštanja postrojbe odnosno neopravdanog izostanka izbiva iz postrojbe dulje od pet dana jer je nedostupan.

Članak 21.o

(1) Ročniku se može, na njegov zahtjev, prekinuti temeljno vojno osposobljavanje zbog smrti ili teške bolesti u obitelji odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća, ako je njegova obitelj zbog njegove odsutnosti dovedena u težak položaj, dok postoje razlozi, a najdulje jednu godinu.

(2) Ročniku se može, na osobni zahtjev i na zahtjev ovlaštenog tijela odlukom, prekinuti temeljno vojno osposobljavanje zbog njegova sudjelovanja na svjetskom ili europskom sportskom natjecanju odnosno na Olimpijskim igrama.

(3) Uz zahtjev za prekid temeljnog vojnog osposobljavanja ročnik prilaže:

– potvrdu zdravstvene ustanove o teškoj bolesti u obitelji odnosno izvadak iz matice umrlih o smrti člana obitelji i mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je zbog toga njegova obitelj dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog teškog položaja obitelji

– mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je njegova obitelj zbog katastrofa ili velikih nesreća dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog posljedica katastrofa ili velikih nesreća

– mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je njegova obitelj dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog drugih nesreća u svojoj obitelji.

(4) Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja ročniku donosi se na temelju potvrde ovlaštenog tijela ako je riječ o sportašu koji je ispunio norme za sudjelovanje na svjetskom ili europskom natjecanju odnosno Olimpijskim igrama te se trajanje prekida temeljnog vojnog osposobljavanja određuje prema vremenu utvrđenom za pripreme za natjecanje i natjecanje.

Članak 21.p

(1) Ročnika kod kojeg je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utječe na njegovu sposobnost za vojnu službu nadležni liječnik upućuje na ocjenu sposobnosti za vojnu službu.

(2) Na temelju ocjene o zdravstvenoj nesposobnosti ročnika zapovjednik samostalne bojne, njemu ravne ili više razine donosi odluku o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja te u vojnu iskaznicu upisuje temelj i datum prekida temeljnog vojnog osposobljavanja i otpusta iz Oružanih snaga.

Članak 21.r

(1) Ročnika koji je imao prekid temeljnog vojnog osposobljavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona nadležno zapovjedništvo ili postrojba u kojoj se nalazio na dan odsluženja odnosno prekida temeljnog vojnog osposobljavanja upućuje na dovršenje nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto temeljno vojno osposobljavanje, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ročnik se neće uputiti na dovršenje temeljnog vojnog osposobljavanja ako mu je do kraja temeljnog vojnog osposobljavanja ostalo manje od deset dana.

(3) Ročnik koji je imao prekid temeljnog vojnog osposobljavanja zbog razloga navedenih u ovom Zakonu te nije regulirao obvezu temeljnog vojnog osposobljavanja u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka ponovno postaje novak i podliježe obvezama koje su propisane za novake.

Članak 21.s

U temeljno vojno osposobljavanje ne računa se vrijeme:

– koje ročnik provede na liječenju i bolovanju zbog ozljede ili druge nesposobnosti izazvane u namjeri izbjegavanja vojne obveze

– tijekom kojeg ročnik samovoljno i neopravdano izostane iz postrojbe najmanje 24 sata

– koje ročnik provede u istražnom zatvoru.

Članak 21.t

(1) Ročnika koji je odslužio temeljno vojno osposobljavanje ili kojemu je prekinuto temeljno vojno osposobljavanje iz Oružanih snaga otpušta zapovjedništvo ili postrojba u kojoj se nalazio na dan odsluženja odnosno prekida temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Pri otpustu iz Oružanih snaga ročniku se uručuje vojna iskaznica u koju je upisan temelj i datum otpusta s temeljnog vojnog osposobljavanja.

Članak 21.u

(1) Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti žene državljani Republike Hrvatske koje se prijave dragovoljno u nadležni područni odjel za poslove obrane najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života.

(2) Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i državljani Republike Hrvatske stariji od 30 godina, ako su kandidati za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.

(3) Postupak prijave i evidencije kandidata i upućivanje kandidata na temeljno vojno osposobljavanje te prava i obveze osoba na temeljnom vojnom osposobljavanju propisuje pravilnikom ministar obrane.

Članak 21.v

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje temeljno vojno osposobljavanje i obveza civilne službe ne smatraju se diskriminacijom u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.

Članak 21.z

(1) Tijela državne uprave i druga državna tijela te upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su pri zapošljavanju na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja i oglasa dati prednost nezaposlenoj osobi koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje i razvrstanom pričuvniku koji se poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi, pod jednakim uvjetima.

(2) Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti jednokratno, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom.

(3) Provedbu stavaka 1. i 2. ovoga članka nadzire upravna inspekcija.

(4) Osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju može u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata podnijeti predstavku upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora i upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka predstavke obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.

(5) Upravna inspekcija po provedbi inspekcijskog nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o prijmu u službu.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(7) Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, izvješćuje podnositelja predstavke iz stavka 4. ovoga članka i čelnika tijela o rezultatima provedenog inspekcijskog nadzora.

Članak 22.

Briše se.

Članak 23.

Hrvatski sabor može donijeti odluku o nepozivanju novaka na temeljno vojno osposobljavanje.

Članak 24.

(1) Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti i one su obveznici civilne službe.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka civilnu službu obavljaju tri mjeseca u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.

(3) Obavljanje civilne službe iz stavka 2. ovoga članka počinje danom dolaska novaka u tijelo iz stavka 2. ovoga članka i od dana dolaska u tijelo novak postaje civilni ročnik.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obveznici civilne službe mogu obavljati civilnu službu u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, obavljajući poslove iz njihova samoupravnog djelokruga koji su u funkciji protupožarne i civilne zaštite, zaštite i unaprjeđenja prirodnog okoliša, komunalnoga gospodarstva i održavanja javnih cesta.

(5) Civilna služba iz stavka 4. ovoga članka traje četiri mjeseca.

(6) Osam sati provedenih u obavljanju civilne službe iz stavka 4. ovoga članka računa se kao jedan dan u civilnoj službi te civilni obveznik u pravilu obavlja civilnu službu u mjestu u kojem boravi, a ako to nije moguće, u mjestu koje je što bliže njegovu prebivalištu ili boravištu.

(7) Upućivanje osoba iz stavaka 2. i 4. ovoga članka u civilnu službu određuje se u skladu s kriterijima iz članka 21.n stavka 2. ovoga Zakona te na temelju programa srednjeg obrazovanja koji su završili ili pohađaju i stečenih vještina i kompetencija u području zaštite i spašavanja, protupožarne zaštite i pružanja prve pomoći.

(8) Način obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu i druga pitanja od važnosti za obavljanje civilne službe iz stavka 2. ovoga članka uredbom propisuje Vlada.

(9) Poslove iz stavka 4. ovoga članka koje obavljaju obveznici civilne službe, način obavljanja poslova i druga pitanja od važnosti za obavljanje civilne službe i način financiranja uredbom propisuje Vlada.

(10) Pravila obavljanja civilne službe iz stavka 2. ovoga članka i program osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina i razine spremnosti obveznika civilne službe pravilnikom propisuje ministar nadležan za civilnu zaštitu.

Članak 24.a

(1) Nadležni područni odjel za poslove obrane dužan je novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju upoznati s pravom da na temelju prigovora savjesti može podnijeti zahtjev za civilnu službu.

(2) Zahtjev za civilnu službu nadležnom područnom odjelu za poslove obrane može podnijeti novak nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu, ročnik i pričuvnik.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka novak i ročnik obvezni su priložiti svjedodžbu o završenom srednjoškolskom obrazovanju odnosno potvrdu srednje škole koju pohađaju, ako još nisu završili srednjoškolsko obrazovanje te, ako posjeduju vještine i kompetencije iz članka 24. stavka 7. ovoga Zakona, dokaze kojima to dokazuju.

(4) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nadležni područni odjel za poslove obrane, uz ocjenu sposobnosti iz članka 21.g stavka 4. ovoga Zakona i dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka, dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.

Članak 24.b

(1) Osoba iz članka 24.a stavka 2. ovoga Zakona dužna je u zahtjevu za civilnu službu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu.

(2) Prioritet pri upućivanju na obavljanje civilne službe u tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu može se dati osobama iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona koje su u skladu s kriterijima iz članka 21.n stavka 2. ovoga Zakona ocijenjene boljim ocjenama i osobama koje su na temelju programa srednjeg obrazovanja koje su završile odnosno koje pohađaju stekle znanja od interesa za sustav civilne zaštite ili posjeduju vještine i kompetencije iz članka 24. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje na prijedlog povjerenstva za civilnu službu u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka imenuje ministar nadležan za civilnu zaštitu iz reda državnih službenika tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu.

(5) Pri odlučivanju o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu zatražit će mišljenje nadležnog područnog odjela za poslove obrane koje ga je dužno dostaviti u roku od deset dana.

(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(7) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

(8) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se tijelu u kojem će osoba obavljati civilnu službu, nadležnom područnom odjelu za poslove obrane i novaku.

Članak 24.c

Dužnosti obavljanja civilne službe oslobađa se novak:

– koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu

– koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu u inozemstvu.

Članak 24.d

(1) Na obavljanje civilne službe ne upućuje se novak:

– koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili kaznu zatvora koja nije zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro

– kojem je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznog liječenja od ovisnosti i prisilnog smještaja u zdravstvenoj ustanovi

– protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

(2) Novak iz stavka 1. ovoga članka upućuje se na obavljanje civilne službe nakon izdržane kazne zatvora, uvjetnog otpusta, obustave sigurnosne mjere odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do isteka 30 godina života.

Članak 24.e

O postojanju smetnji iz članka 24.d stavka 1. ovoga Zakona za upućivanje novaka u civilnu službu nadležna tijela iz članka 24.d stavka 1. ovoga Zakona dužna su dostaviti pisanu obavijest tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.

Članak 24.f

Obavljanje civilne službe može se na zahtjev novaka odgoditi najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života:

– ako se zaposlio u svojstvu vježbenika ili se prvi put zaposlio, do završetka vježbeničkog staža odnosno isteka probnog rada

– ako u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje, a prijeko je potrebno obaviti neodgodive poslove koji se bez njegove nazočnosti ne mogu obaviti bez znatne štete za kućanstvo, najdulje godinu dana

– ako su u njegovu kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života

– ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme upućuju na temeljno vojno osposobljavanje ili obavljanje civilne službe dva člana ili više članova odnosno ako je neki od njih već na temeljnom vojnom osposobljavanju ili obavljanju civilne službe, dok se jedan od njih ne vrati s temeljnog vojnog osposobljavanja ili obavljanja civilne službe

– ako ima određen datum za sklapanje braka, najdulje tri mjeseca

– ako očekuje rođenje djeteta do odlaska u civilnu službu odnosno za vrijeme civilne službe, najdulje godinu dana

– ako je otvorio obrt ili samostalnu djelatnost, najdulje godinu dana od dana registracije obrta ili djelatnosti.

Članak 24.g

(1) Novaku se na njegov zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora odnosno nacionalnog sportskog saveza može odgoditi civilna služba najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života, zbog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima.

(2) O zahtjevu za odgodu obavljanja civilne službe iz stavka 1. ovoga članka odlučuje tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(3) U slučaju odbijanja zahtjeva za odgodu obavljanja civilne službe tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.h

(1) Novak upisan na visoko učilište u smislu zakona kojim se uređuje visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost ne upućuje se na obavljanje civilne službe za vrijeme školovanja, najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(2) Novak upisan na visoko učilište dužan je najkasnije do 31. listopada kalendarske godine dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu potvrdu o upisu odnosno o pohađanju visokog učilišta za tekuću akademsku godinu.

(3) Novaka se na osobni zahtjev upućuje na obavljanje civilne službe u utvrđenom razdoblju tako da mu obavljanje civilne službe istekne do početka nastave u idućoj akademskoj godini na visokom učilištu na koje je upisan.

Članak 24.i

Tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu novaku će odbiti zahtjev za civilnu službu:

– ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je podnositelj zahtjeva počinio kazneno djelo uporabom oružja

– ako podnositelj zahtjeva posjeduje oružje, osim osoba koje imaju izdan oružni list za držanje oružja kao uspomene

– ako podnositelj zahtjeva nije naveo traži li civilnu službu zbog vjerskih ili moralnih nazora, a to nije učinio ni u roku u kojem ga je tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu pozvalo da u tom smislu dopuni svoj zahtjev.

Članak 24.j

(1) Novak koji prije upućivanja u civilnu službu pisano izjavi da više ne odbija sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje.

(2) Tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu u tom će slučaju ukinuti rješenje kojim je novaku usvojen zahtjev za civilnu službu, o čemu obavještava nadležni područni odjel za poslove obrane.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.k

(1) Ako je zahtjev za civilnu službu podnio ročnik tijekom temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno pričuvnik nakon uručenja poziva za vojnu službu, tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu dužno je donijeti rješenje u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(2) Ako tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu usvoji zahtjev za civilnu službu, ovlašteni zapovjednik dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka rješenja tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu otpustiti ročnika iz Oružanih snaga.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.l

Obavljanje civilne službe prekida se civilnom ročniku:

– kojeg je nadležno tijelo tijekom obavljanja civilne službe ocijenilo nesposobnim za vojnu službu

– protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela za koja se goni po službenoj dužnosti

– koji samovoljno i neopravdano izostane s civilne službe neprekidno dulje od deset dana, ali ne dulje od 30 dana.

Članak 24.lj

(1) Rješenje o prekidu civilne službe donosi tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(2) Iznimno, obavljanje civilne službe ne prekida se civilnom ročniku koji je pravomoćnom presudom osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili na kaznu zatvora do dvije godine i kojemu do kraja civilne službe nije ostalo više od 30 dana.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.m

(1) Civilnom ročniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu može se jedanput prekinuti civilna služba.

(2) Civilni ročnik kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti civilnu službu zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu prevodi se u pričuvu bez obzira na to koliko je vremena proveo na obavljanju civilne službe.

(3) Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe u skladu s odredbama ovoga Zakona uputit će se na obavljanje civilne službe nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto obavljanje civilne službe, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(4) Civilnom ročniku može se, na osobni zahtjev, prekinuti obavljanje civilne službe zbog smrti ili teške bolesti u obitelji odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća, ako je njegova obitelj dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti, dok postoje ti razlozi, a najdulje jednu godinu.

Članak 24.n

(1) Civilnom ročniku vrhunskom sportašu može se, na njegov zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora odnosno nacionalnog sportskog saveza, prekinuti obavljanje civilne službe zbog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima do završetka natjecanja odnosno prvenstva.

(2) O razlozima za prekid civilne službe civilni ročnik izvješćuje ovlaštenu osobu u tijelu u kojem obavlja civilnu službu, a zahtjev za prekid civilne službe podnosi tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu koje o tome donosi odluku.

(3) U slučaju odbijanja zahtjeva za prekid obavljanja civilne službe tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

(6) Odluku o upućivanju u civilnu službu civilnog ročnika kojem je prekinuto obavljanje civilne službe donosi tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(7) Odlukom iz stavka 6. ovoga članka određuje se vrijeme pristupanja daljnjem obavljanju civilne službe, trajanje civilne službe i tijelo u kojem će se obavljati civilna služba.

(8) Civilnog ročnika kojemu je prekinuto obavljanje civilne službe tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu ne upućuje na obavljanje civilne službe ako mu je do kraja obavljanja civilne službe ostalo manje od 30 dana te se prevodi u pričuvu s danom prekida civilne službe.

Članak 24.nj

(1) U vrijeme obavljanja civilne službe ne ubraja se svaki dan samovoljnog i neopravdanog izostanka s civilne službe i svaki dan u kojem civilni ročnik neopravdano odbija obavljati poslove u tijelu u koje je upućen na obavljanje civilne službe.

(2) Ako osoba bez opravdanog razloga ni osam dana otkad je to morala učiniti ne počne obavljati civilnu službu ili ako neopravdano izostane s civilne službe dulje od osam dana neprekidno, smatra se da je odustala od zahtjeva za civilnu službu.

(3) Tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donijet će rješenje o prestanku civilne službe i obavijestiti o tome nadležni područni odjel za poslove obrane koji će u prvom sljedećem uputnom roku osobu iz stavka 2. ovoga članka uputiti na temeljno vojno osposobljavanje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.o

Civilni ročnik dužan je pravodobno dolaziti u tijelo u kojem obavlja civilnu službu te savjesno obavljati poslove koji su mu povjereni, kao i pridržavati se uputa u radu osobe koja je zadužena za praćenje njegova rada.

Članak 24.p

(1) Civilni ročnik koji civilnu službu obavlja u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu za vrijeme civilne službe ima pravo na neoporezivu novčanu naknadu te na radnu i zaštitnu odjeću, smještaj i prehranu u skladu s uredbom iz članka 24. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Civilni ročnik koji civilnu službu obavlja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ima pravo na neoporezivu novčanu naknadu u skladu s uredbom iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona.

(3) Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.

(4) Civilni ročnik ima pravo na izvanredni dopust u trajanju od pet dana u slučaju sklapanja braka, rođenja djeteta, smrti člana uže obitelji i u drugim opravdanim slučajevima do pet dana.

(5) Odluku o provedbi stavka 4. ovoga članka donosi ovlaštena osoba u tijelu za praćenje rada civilnog ročnika i o tome obavještava tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

Članak 24.r

(1) Evidenciju o obveznicima civilne službe vodi Ministarstvo obrane.

(2) Obveznicima civilne službe iskaznicu civilne službe izdaje tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(3) Iskaznica iz stavka 2. ovoga članka javna je isprava kojom obveznik civilne službe dokazuje obavljanje civilne službe i svoj status dok je u civilnoj službi.

Članak 25.

(1) Pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu.

(2) Razvrstani pričuvnik je vojni obveznik koji je odslužio vojni rok, temeljno vojno osposobljavanje ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te mu je određena vojnostručna specijalnost.

(3) Razvrstanim pričuvnicima, prema potrebama popune Oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u Oružanim snagama te ih se prema utvrđenim planovima poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja.

(4) Osposobljavanje u smislu stavka 3. ovoga članka je održavanje vježbi i drugih aktivnosti utvrđenih ovim Zakonom.

(5) Program osposobljavanja za razvrstane pričuvnike iz stavka 3. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera, uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

(6) Razvrstane pričuvnike na osposobljavanje iz stavka 3. ovoga članka poziva nadležni područni odjel za poslove obrane na temelju zahtjeva Oružanih snaga.

(7) Na osposobljavanje iz stavka 3. ovoga članka ne upućuju se trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 14 godina te osobe koje se skrbe o nemoćnim osobama.

(8) Način određivanja ratnog rasporeda i izdavanja osobne vojne opreme, način čuvanja, održavanja i vraćanja pravilnikom propisuje ministar obrane.

pČlanak 25.a

(1) Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježe:

– vojni obveznik koji je odslužio temeljno vojno osposobljavanje

– vojni obveznik koji je uspješno završio dragovoljno vojno osposobljavanje

– vojni obveznik koji je odslužio vojni rok

– djelatna vojna osoba nakon prestanka službe.

(2) Uz osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježe:

– vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju i stariji od 30 godina života koji nije odslužio temeljno vojno osposobljavanje ili nije završio program dragovoljnog vojnog osposobljavanja

– žena vojna obveznica s navršenih 19 godina života koja ima odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja za obavljanje stručnih i tehničkih poslova u Oružanim snagama i koja je uvedena u vojnu evidenciju kao nerazvrstani pričuvnik

– vojni obveznik koji je na drugi način regulirao vojno osposobljavanje.

(3) Nadležni područni odjel za poslove obrane pričuvnike iz stavka 2. ovoga članka može pozvati na službu u Oružane snage nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu te odgovarajućeg vojnog osposobljavanja.

(4) Pozivanje pričuvnika iz stavka 3. ovoga članka na službu u Oružane snage obavlja se na temelju naredbe ministra obrane.

(5) Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu i ugovorni pričuvnici u skladu s pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 25.b

U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti pričuvnike se poziva u Oružane snage radi mobilizacije.

Članak 25.c

(1) Zapovjedništvo ili postrojba Oružanih snaga podnosi ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za vojnu obvezu izvješće o sudjelovanju pričuvnika na osposobljavanju na propisanom obrascu.

(2) Zapovjedništvo ili postrojba Oružanih snaga dostavlja izvode iz službenih ocjena razvrstanog pričuvnika nadležnom područnom odjelu za poslove obrane, koji izvod ulaže u dosje pričuvnika.

Članak 25.d

(1) Razvrstanog pričuvnika kod kojeg je došlo do promjene zdravstvenog stanja nadležni područni odjel za poslove obrane upućuje odmah, a najkasnije u roku od osam dana nadležnoj liječničkoj komisiji na ocjenu sposobnosti za vojnu službu.

(2) Nadležna liječnička komisija iz stavka 1. ovoga članka donosi odluku o ocjeni sposobnosti razvrstanog pričuvnika na temelju zdravstvene dokumentacije.

(3) Ako zdravstvena dokumentacija nije dostatna za donošenje ocjene sposobnosti za vojnu službu, nadležna liječnička komisija od razvrstanog pričuvnika iz stavka 1. ovoga članka zatražit će dodatnu dokumentaciju.

(4) Nadležna liječnička komisija upisuje ocjenu sposobnosti u vojnu iskaznicu razvrstanog pričuvnika.

(5) U skladu s utvrđenim zdravstvenim stanjem i potrebama Oružanih snaga nadležni područni odjel za poslove obrane može razvrstanom pričuvniku odrediti drugi rod odnosno struku.

Članak 25.e

(1) Razvrstanom pričuvniku može se, na njegov zahtjev, odgoditi osposobljavanje zbog opravdanih obiteljskih i drugih razloga.

(2) Zahtjev za odgodu osposobljavanja podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za osposobljavanje ili kada nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda osposobljavanja.

(3) O zahtjevu za odgodu osposobljavanja odlučuje nadležni područni odjel za poslove obrane odlukom.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka mora biti obrazložena i sadržavati sve elemente rješenja propisane zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(6) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

(7) Odluku iz stavka 3. ovoga članka nadležni područni odjel za poslove obrane dostavlja podnositelju zahtjeva i postrojbi ili zapovjedništvu Oružanih snaga u kojoj podnositelj zahtjeva ima ratni raspored.

Članak 25.f

(1) Osposobljavanje se odgađa razvrstanom pričuvniku:

– ako je bolestan, do idućeg pozivanja nakon ozdravljenja

– ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme pozivaju na osposobljavanje dva člana ili više članova odnosno ako se neki od njih već nalazi na osposobljavanju ili na temeljnom vojnom osposobljavanju, dok se drugi član kućanstva ne vrati s osposobljavanja ili s temeljnog vojnog osposobljavanja

– ako u vrijeme osposobljavanja polaže ispite ili ako bi odlaskom na osposobljavanje bio spriječen završiti akademsku godinu, dok takav razlog postoji

– ako bi zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća kućanstvo bilo dovedeno u težak položaj njegovim odlaskom na osposobljavanje, dok takvo stanje u kućanstvu traje, najdulje godinu dana

– ako je neposredno prije odlaska ili u vrijeme odlaska na osposobljavanje nastupila smrt u njegovu kućanstvu ili obitelji, do idućeg pozivanja na osposobljavanje

– ako koristi rodiljni ili roditeljski dopust, dok takav razlog postoji

– ako ima određen datum za sklapanje braka u vrijeme održavanja osposobljavanja, do idućeg pozivanja na osposobljavanje.

(2) Osposobljavanje koje traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi zbog neodgodivih potreba službe, ako to zatraži tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen, dok takva potreba postoji, najdulje tri mjeseca.

(3) Osposobljavanje koje traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost zbog neodgodivih poslova ili radova, ako u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje, najdulje tri mjeseca.

(4) Uz zahtjev za odgodu osposobljavanja nadležnom područnom odjelu za poslove obrane pričuvnik je dužan priložiti:

– potvrdu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite koja sadrži zdravstvenu dijagnozu i mišljenje o sposobnosti pričuvnika za osposobljavanje, ako se odgoda traži zbog bolesti pričuvnika

– pisani dokaz visokog učilišta o tome da bi pričuvnik odlaskom na osposobljavanje u vrijeme kada je pozvan bio spriječen pristupiti polaganju ispita i ako bi dolaskom na osposobljavanje bio spriječen završiti akademsku godinu, ako se odgoda traži zato što se nalazi na školovanju

– liječnički nalaz o teškoj bolesti ili izvadak iz matice umrlih odnosno mišljenje nadležnog tijela za socijalnu skrb o posljedicama katastrofa ili velikih nesreća, ako se odgoda traži zbog smrti člana obitelji ili kućanstva, zbog teške bolesti člana kućanstva ili štete uzrokovane katastrofom ili velikom nesrećom odnosno drugom nesrećom zbog koje bi kućanstvo pričuvnika bilo dovedeno u težak položaj

– potvrdu ustanove zdravstvenog osiguranja o korištenju rodiljnog ili roditeljskog dopusta za muškarca

– potvrdu matičnog ili vjerskog ureda da pričuvnik ima određen datum za sklapanje braka

– ako poljoprivrednik ili druga osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost traži odgodu osposobljavanja zbog neodgodivih poljoprivrednih radova odnosno gospodarske djelatnosti, uz zahtjev prilaže dokaz da u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za obavljanje poljoprivrednih radova odnosno gospodarske djelatnosti koji bi ga mogao zamijeniti dok traje osposobljavanje.

(5) Uz zahtjev pričuvnika za odgodu osposobljavanja zato što su iz njegova kućanstva u isto vrijeme pozvana na osposobljavanje dva člana ili više članova ili se jedan član već nalazi na osposobljavanju odnosno temeljnom vojnom osposobljavanju kada je na snazi obveza temeljnog vojnog osposobljavanja ne prilažu se dokazi, već nadležni područni odjel za poslove obrane po službenoj dužnosti utvrđuje te činjenice uvidom u evidenciju o vojnim obveznicima pozvanim na osposobljavanje odnosno temeljno vojno osposobljavanje.

(6) Ako odgodu osposobljavanja zbog neodgodivih potreba službe traži tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen, uz zahtjev za odgodu osposobljavanja prilaže se obrazloženje o tome zašto se traži odgoda osposobljavanja.

Članak 25.g

(1) Nadležni područni odjel za poslove obrane neće pozvati na osposobljavanje pričuvnika iz mjesta u kojem se pojavila zarazna bolest, o čemu izvješćuje postrojbu odnosno zapovjedništvo Oružanih snaga koje je podnijelo zahtjev za pozivanje pričuvnika na osposobljavanje.

(2) Podatke o vrsti i širenju zarazne bolesti nadležni područni odjel za poslove obrane pribavlja od nadležne epidemiološke službe.

Članak 25.h

(1) Pričuvnik koji ima ratni raspored i odlazi u inozemstvo na boravak dulji od 90 dana obvezan je prijaviti se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u kojem se vodi u evidenciji vojnih obveznika.

(2) Pričuvniku kojem je dostavljen poziv za izvršavanje vojne obveze nije dopušteno putovanje i odlazak na boravak u inozemstvo za vrijeme izvršenja vojne obveze.

Članak 25.i

(1) Za vrijeme službe u Oružanim snagama radnopravni status pričuvnika koji je u radnom odnosu uređuje se zakonom kojim se uređuju radni odnosi.

(2) Pričuvnik pozvan na službu u Oružane snage ima pravo na novčanu naknadu i na naknadu putnih troškova za vrijeme provedeno u službi u Oružanim snagama.

(3) Visina i način isplate naknada iz stavka 2. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 25.j

(1) Vojni obveznik koji je zbog izvršavanja vojne obveze pozvan na službu u Oružane snage ima pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prijevoza te osiguran smještaj i prehranu.

(2) Vojni obveznik ima pravo na naknadu troškova javnog prijevoza u visini cijene karte najjeftinijeg javnog prijevoza, i to pri dolasku u Oružane snage od mjesta prebivališta ili boravišta do mjesta u kojem se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku od mjesta u kojem je izvršavao vojnu obvezu do mjesta prebivališta ili boravišta.

(3) Vojni obveznik koji je zaposlen, a pozvan je na izvršavanje vojne obveze ima prava i dužnosti iz radnog odnosa u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi.

(4) Pričuvniku koji ostvaruje pravo na mirovinu ili novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina odnosno novčana naknada i dok izvršava vojnu obvezu.

Članak 25.k

(1) Nerazvrstani pričuvnik je vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju, stariji od 30 godina, kojemu nije određena vojnostručna specijalnost.

(2) Nerazvrstani pričuvnik može biti pozvan na službu u Oružane snage nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu i odgovarajućeg vojnog osposobljavanja.

(3) Program vojnog osposobljavanja nerazvrstanih pričuvnika iz stavka 2. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera, uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

Članak 25.l

(1) Vojna iskaznica je javna isprava kojom vojni obveznik dokazuje identitet dok izvršava vojnu obvezu.

(2) Vojnom iskaznicom svoj status dokazuje:

– ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju

– pričuvnik tijekom služenja u pričuvnom sastavu.

(3) Vojnu iskaznicu izdaje nadležni područni odjel za poslove obrane koji vojnog obveznika vodi u evidenciji.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ročnicima i pričuvnicima koji izgube vojnu iskaznicu ili na drugi način ostanu bez nje vojnu iskaznicu izdaje postrojba Oružanih snaga razine samostalne bojne, njoj ravne ili više razine.

(5) Vojna iskaznica izdaje se:

– novaku prilikom pozivanja na temeljno vojno osposobljavanje

– kadetu i stipendistu nakon sklapanja ugovora.

(6) Serija i broj vojne iskaznice upisuju se u očevidnik i osobni karton.

(7) Vojnu iskaznicu potpisuje i ovjerava nadležna osoba Ministarstva obrane, a potpisuje ju i njezin imatelj.

Članak 25.lj

(1) Vojni obveznik koji izgubi vojnu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje obvezan je u roku od osam dana od dana nestanka vojne iskaznice gubitak prijaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane koji ga vodi u evidenciji.

(2) Nadležni područni odjel za poslove obrane iz stavka 1. ovoga članka vojnom obvezniku izdaje novu vojnu iskaznicu.

(3) Podaci o ratnom rasporedu u vojnoj iskaznici klasificirani su podaci.

Članak 25.m

(1) Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik, a tijelo u kojem je civilni ročnik obavio civilnu službu o tome će dostaviti pisanu obavijest Ministarstvu obrane koje donosi odluku o prevođenju civilnog ročnika u pričuvni sastav te o tome obavještava tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(2) Obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu podliježu osobe koje su obavile civilnu službu kao civilni ročnici i osobe koje su na drugi način regulirale vojnu obvezu, a dobile su status civilnog pričuvnika.

(3) Pripadnici pričuvnog sastava iz stavka 1. ovoga članka obveznici su civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima njihove obveze, a u slučaju katastrofa ili velikih nesreća te ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti obavljaju poslove na koje ih rasporede nadležna tijela državne uprave za obranu i civilnu zaštitu.

Članak 25.n

Civilni pričuvnik koji je zaposlen, dok izbiva s posla zbog civilne službe ostvaruje prava na naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa kao i pričuvnik koji izbiva s posla zbog vojne obveze.

Članak 25.nj

(1) Civilnom pričuvniku na njegov zahtjev tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu odgađa civilnu službu:

– u slučaju bolesti, do idućeg pozivanja nakon ozdravljenja

– ako je neposredno prije odlaska ili u vrijeme odlaska u civilnu službu nastupila teška bolest ili smrt člana obitelji odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća odnosno drugih nesreća u obitelji, do idućeg poziva u civilnu službu

– ako bi obitelj bila dovedena u težak položaj njegovim odlaskom u civilnu službu, do idućeg poziva u civilnu službu.

(2) Civilna služba može se iznimno odgoditi zbog potreba službe, ako to zatraži tijelo ili pravna osoba u kojoj je civilni pričuvnik zaposlen, dok takva potreba postoji, a najdulje do jedne godine.

(3) O zahtjevu za odgađanje obavljanja civilne službe odlučuje rješenjem tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 25.o

Novaka, civilnog ročnika i civilnog pričuvnika kod kojega je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utječe na njegovu sposobnost za civilnu službu može na njegov zahtjev i po službenoj dužnosti nadležni područni odjel za poslove obrane uputiti na ocjenu sposobnosti za vojnu službu.

Članak 26.

Briše se.

3. Služenje u ugovornoj pričuvi

Članak 27.

(1) Ministarstvo obrane može s razvrstanim pričuvnikom koji je odslužio vojni rok, temeljno vojno osposobljavanje ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju sklopiti ugovor na temelju kojega ima i druga prava i obveze u vezi sa služenjem u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

(2) Pričuvnik iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati opće i posebne uvjete propisane za prijam u djelatnu vojnu službu, osim uvjeta dobi.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo obrane može s nerazvrstanim pričuvnikom sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 28.

(1) Dužnosti ugovornog pričuvnika su:

– odazivanje na poziv u službu

– osposobljavanje za obavljanje dužnosti u miru do 90 dana godišnje

– sudjelovanje u operacijama potpore miru i drugim aktivnostima u inozemstvu

– druge obveze utvrđene ugovorom.

(2) Pozivanje ugovornih pričuvnika provodi se putem nadležnog područnog odjela za poslove obrane.

(3) Ministar obrane pravilnikom će urediti uvjete i kriterije za izbor te prava i dužnosti ugovornih pričuvnika, postupak sklapanja ugovora, novčane naknade i druge pogodnosti, uvjete raskida ugovora te druga pitanja u vezi sa službom ugovornih pričuvnika.

4. Radna obveza

Članak 29.

(1) Radna obveza je obveza zaposlenika u tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama posebno važnim za obranu.

(2) Vlada u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti može uvesti radnu obvezu za sva ili pojedina tijela i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zaposlenici kojima je uvedena radna obveza imaju obvezu rada na radnim mjestima utvrđenim ratnim sistematizacijama i ne mogu jednostrano prekinuti radni odnos.

(4) Na obveznike radne obveze iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe iz Zakona o radu koje propisuju radno vrijeme, odmore i dopuste.

(5) Obvezi rada izvan radnog vremena u sklopu radne obveze iz stavka 1. ovoga članka ne podliježu trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 10 godina.

Članak 30.

Način vođenja evidencije obveznika radne obveze pravilnikom utvrđuje ministar obrane.

5. Radna pomoć

Članak 31.

(1) Pravnim osobama i državljanima Republike Hrvatske može se uvesti obveza radne pomoći za potrebe izvršenja zadaća nositelja obrambenih funkcija u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti.

(2) Obveza radne pomoći može se uvesti državljanima koji već nisu angažirani na drugim obvezama propisanim ovim Zakonom.

(3) Način izvršenja obveze radne pomoći uredbom propisuje Vlada, na prijedlog ministra obrane.

Članak 32.

Obvezi radne pomoći ne podliježu:

– žene starije od 55 godina

– muškarci stariji od 65 godina

– trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 10 godina.

6. Materijalna obveza

Članak 33.

(1) U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti pravne osobe i državljani Republike Hrvatske imaju materijalnu obvezu.

(2) Na pisani zahtjev nadležnog područnog odjela za poslove obrane, pravne osobe i državljani Republike Hrvatske u okolnostima iz stavka 1. ovoga članka obvezni su Oružanim snagama, tijelima državne vlasti i civilnim nositeljima obrambenih priprema ustupiti na korištenje objekte i materijalna sredstva potrebna za provedbu obrambenih zadaća i obrambenog osposobljavanja.

(3) Popise materijalnih sredstava za potrebe obrane iz stavka 2. ovoga članka vode nadležna tijela državne uprave.

(4) Tijela državne uprave koja vode popis materijalnih sredstava za potrebe obrane dužna su podatke o tome dostavljati Ministarstvu obrane na njegov zahtjev.

(5) Ako na sredstvima iz stavka 2. ovoga članka nastane šteta, oštećeniku pripada naknada za stvarnu štetu u vrijeme njezina nastanka.

(6) Vlada uredbom propisuje vrstu materijalnih sredstava i opreme iz stavka 2. ovoga članka te visinu dnevne naknade koja pripada državljanima i pravnim osobama za ustupljena sredstva.

(7) Vlasniku sredstava iz stavka 2. ovoga članka ne pripada naknada za izmaklu dobit.

Članak 34.

Briše se.

7. Ostala prava i obveze

Članak 35.

(1) Obveznik iz članka 18. ovoga Zakona mora se na poziv nadležnog područnog odjela za poslove obrane javiti na mjesto i u vremenu utvrđenom općim ili pojedinačnim pozivom.

(2) U pozivu iz stavka 1. ovoga članka navodi se upozorenje kojim se poziva obveznika da mu, ako se ne odazove pozivu ili ne opravda svoj izostanak, može biti izrečena novčana kazna propisana ovim Zakonom.

(3) Ako se osoba iz stavka 1. ovoga članka ne odazove pozivu i ne opravda svoj izostanak, nadležni područni odjel za poslove obrane pokrenut će prekršajni postupak.

(4) Kažnjavanje u prekršajnom postupku obveznika iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje ispunjavanje obveza koje obveznik iz stavka 1. ovoga članka ima u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 35.a

(1) Razvrstanom pričuvniku može se, na osobni zahtjev, odgoditi odlazak na službu u Oružane snage.

(2) Zahtjev za odgodu iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od primitka poziva za odlazak na službu.

(3) Uvjete i način ostvarivanja prava na odgodu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ministar obrane propisuje pravilnikom kojim se uređuje izvršavanje vojne obveze.

Članak 36.

(1) Nadležni područni odjeli za poslove obrane vode evidenciju vojnih obveznika.

(2) Za državljane Republike Hrvatske upisane u vojnu evidenciju nadležni područni odjeli za poslove obrane prikupljaju podatke o rođenju, državljanstvu, prebivalištu i boravištu, psiho-tjelesnoj sposobnosti, bračnom stanju, školskoj i stručnoj spremi, zaposlenju, vojnostručnoj osposobljenosti i znanjima i vještinama važnima za obranu te ostale podatke potrebne za određivanje rasporeda.

(3) Ministarstvo obrane prikuplja podatke o kažnjavanju za državljane Republike Hrvatske predviđene za obavljanje posebno važnih dužnosti u sklopu Oružanih snaga.

Članak 37.

Nadležna tijela državne uprave dužna su u roku od 15 dana od dana nastanka promjene nadležni područni odjel za poslove obrane obavijestiti o promjeni imena i prezimena, promjeni adrese prebivališta odnosno boravišta, o prijmu u hrvatsko državljanstvo ili otpustu iz hrvatskoga državljanstva vojnog obveznika.

Članak 38.

(1) Državljani Republike Hrvatske tijekom izvršavanja obveza iz članka 18. ovoga Zakona i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske do izlječenja odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti u slučaju nastanka ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme izvršavanja obveze, a koje su izravna posljedica izvršavanja obveze.

(2) Nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane koja je organizirala aktivnost na kojoj se obveznik iz stavka 1. ovoga članka razbolio ili ozlijedio pokreće postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu.

Glava IV.
ORUŽANE SNAGE

1. Zajedničke odredbe

Članak 39.

(1) Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.

(2) Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonom:

– sudjelovati u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

– pružiti pomoć u obrani državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima

– sudjelovati u združenim nastojanjima Europske unije, u duhu solidarnosti, ako je neka od članica izložena terorističkom napadu ili je postala žrtva prirodne ili ljudskom djelatnošću izazvane katastrofe

– koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa i velikih nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let

(3) Oružane snage provode pripreme za izvršenje zadaća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 40.

(1) Pripadnici Oružanih snaga dužni su se, uvijek i u svim okolnostima, pri izvođenju borbenih i neborbenih djelovanja pridržavati pravila međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava.

(2) Pripadnik Oružanih snaga dužan je odbiti zapovijed kojom se od njega traži postupanje protivno odredbama Ustava i pravilima međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava.

(3) Pripadnici Oružanih snaga izjednačeni su u ostvarivanju prava i dužnosti neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Članak 41.

(1) Oružane snage organizirane su u stožere, zapovjedništva, postrojbe, ustanove i druge ustrojstvene jedinice prema odobrenom mobilizacijskom razvoju i knjigama ustroja Oružanih snaga.

(2) Oružane snage dijele se na grane, rodove, službe, struke i njihove specijalnosti.

(3) Grane Oružanih snaga su Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.

(4) Ministar obrane odlukom propisuje rodove, službe i struke te njihove specijalnosti na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(5) Ministar obrane propisuje mirnodopski i ratni ustroj stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost Predsjednika Republike.

Članak 42.

Grane Oružanih snaga su dijelovi Oružanih snaga u okviru kojih se provode pripreme i opremanje pojedinaca, postrojba i namjenski organiziranih snaga za izvršenje zadaća u određenim geografskim prostorima (kopno, more, zrak) čija je primarna zadaća održavanje potrebne razine borbene spremnosti operativnih postrojba.

Članak 43.

(1) Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.

(2) Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, pričuvnici pozvani na obuku, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje su pristupile temeljnom vojnom osposobljavanju.

(3) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavka 2. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.

Članak 44.

Služba u Oružanim snagama, činovi, promaknuća u činove, imenovanja i razrješenja u službi, prava iz mirovinskog osiguranja, ostala statusna pitanja te prava i obveze pripadnika Oružanih snaga uređuju se posebnim zakonima.

Članak 45.

U Oružanim snagama u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

2. Uporaba oružanih snaga

Članak 46.

(1) O uporabi Oružanih snaga odlučuju Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i ministar obrane u skladu s Ustavom i ovim Zakonom.

(2) Odluke i naredbe o uporabi Oružanih snaga izdaju tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Odluke i naredbe o uporabi Oružanih snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provode se putem zapovijedi načelnika Glavnog stožera.

2.1. Uporaba Oružanih snaga u ratnom stanju

Članak 47.

Predsjednik Republike naređuje uporabu i zapovijeda Oružanim snagama u ratnom stanju te je odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

2.2. Uporaba Oružanih snaga u stanju neposredne ugroženosti

Članak 48.

U slučaju stanja neposredne ugroženosti Predsjednik Republike može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu Oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.

2.3. Prelazak granice i djelovanje Oružanih snaga preko granica Republike Hrvatske

Članak 49.

(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske i djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora koju predlaže Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu Oružanih snaga.

2.4. Upućivanje zahtjeva za pomoć u obrani državama saveznicama

Članak 50.

(1) Odluku o upućivanju zahtjeva za pomoć u obrani državama saveznicama, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike upućuje zahtjev za pomoć u obrani državama saveznicama i dodjeljuje ovlast nadležnom zapovjedniku NATO-a za vođenje operacija na teritoriju Republike Hrvatske.

2.5. Uporaba Oružanih snaga u pružanju pomoći u obrani državama saveznicama

Članak 51.

(1) Oružane snage mogu biti uporabljene za pružanje pomoći državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu s odredbama članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.

(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga nadležnim NATO zapovjedništvima.

(4) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane utvrđuje nacionalna ograničenja uporabe i izuzeća u uporabi.

2.6. Uporaba Oružanih snaga u pružanju pomoći u obrani državama članicama Europske unije

Članak 52.

(1) Oružane snage mogu se uporabiti kao pomoć u obrani državama članicama Europske unije.

(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga nadležnim zapovjedništvima države članice kojoj se upućuje pomoć.

(4) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane utvrđuje nacionalna ograničenja uporabe i izuzeća u uporabi.

2.7. Uporaba Oružanih snaga u skladu s klauzulom o solidarnosti Europske unije

Članak 53.

(1) Oružane snage mogu se upotrijebiti kao pomoć državama članicama Europske unije u slučajevima kada su izložene terorističkom napadu te prirodnim ili ljudskom djelatnošću izazvanim katastrofama.

(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike, u skladu s ugovorenim postupcima u sklopu Europske unije, naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga tijelima Europske unije zaduženim za provedbu operacija pomoći ili nadležnim tijelima države članice kojoj se upućuje pomoć.

(4) Uporaba Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka odvijat će se u skladu s odlukom i pod koordinacijom Vijeća Europske unije.

2.8. Uporaba Oružanih snaga u izgradnji međunarodne sigurnosti

Članak 54.

(1) Postrojbe, namjenski organizirani dijelovi ili pripadnici Oružanih snaga mogu biti uporabljeni u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.

(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike, na način utvrđen Ustavom.

(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka nadležnim međunarodnim zapovjedništvima.

(5) Pripadnike Oružanih snaga u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu upućuje načelnik Glavnog stožera.

(6) Ako se tijekom provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nastupanje okolnosti u kojima su pogoršani sigurnosni uvjeti pripadnika Oružanih snaga, načelnik Glavnog stožera može uvesti dodatna izuzeća u uporabi, o čemu je dužan odmah izvijestiti ministra obrane i Predsjednika Republike.

Članak 54.a

(1) Naredbe iz članka 49. stavka 2., članka 51. stavka 3., članka 52. stavka 3., članka 53. stavka 3. i članka 54. stavka 3. ovoga Zakona Predsjednik Republike donosi na prijedlog ministra obrane.

(2) Prijedloge naredbi iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera.

Članak 55.

(1) U slučaju potrebe za promjenom mandata međunarodnih snaga prilikom provedbe operacija iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona, zbog potrebe za primjenom sile ili prijetnje silom te zbog povećanih sigurnosnih rizika odluku o nastavku ili prestanku sudjelovanja Oružanih snaga može donijeti Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike donosi odluku o povlačenju.

(3) Ako su pripadnici Oružanih snaga u operaciji iz članka 54. ovoga Zakona izloženi pogibelji, Predsjednik Republike samostalno ili na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane može donijeti odluku o njihovu povlačenju.

(4) O odluci iz stavka 3. ovoga članka ministar obrane izvijestit će Hrvatski sabor na prvom sljedećem zasjedanju.

2.9. Uporaba Oružanih snaga u pružanju međunarodne humanitarne pomoći

Članak 56.

(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći drugoj državi na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(2) Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Republici Hrvatskoj na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(3) Prijedlog odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Vladi predlaže ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove.

(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka definira se mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga.

(5) Na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane naređuje upućivanje i uporabu dijelova Oružanih snaga.

(6) Iznimno od stavaka 1. – 5. ovoga članka, Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite na temelju odluke koju jedanput godišnje donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(7) Provedbu odluke, mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga iz stavka 6. ovoga članka radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite definira naredbom ministar obrane i o tome izvješćuje ministra nadležnog za vanjske poslove, Predsjednika Republike i Vladu.

2.10. Uporaba Oružanih snaga u integriranom savezničkom sustavu nadzora i zaštite zračnog prostora

Članak 56.a

(1) Republika Hrvatska dio Oružanih snaga za nadzor i zaštitu zračnog prostora može dodijeliti nadležnim zapovjedništvima u sklopu zajedničkih sustava protuzračne i proturaketne obrane međunarodnih organizacija kojima je pristupila na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Odluku o dodjeljivanju dijelova Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.

(3) Načelnik Glavnog stožera može ovlast operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora nad Oružanim snagama iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na nadležnog savezničkog zapovjednika na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka i uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

Članak 56.b

(1) Dijelovi Oružanih snaga dodijeljeni u zajedničke sustave protuzračne i proturaketne obrane mogu djelovati u zračnom prostoru država saveznica na temelju zapovijedi nadležnog savezničkog zapovjednika u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima s tim državama.

(2) Dijelovi oružanih snaga država saveznica dodijeljeni u zajedničke sustave protuzračne i proturaketne obrane mogu djelovati u hrvatskom zračnom prostoru na temelju zapovijedi nadležnog savezničkog zapovjednika u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima s Republikom Hrvatskom.

(3) Hrvatski sabor daje prethodno odobrenje za djelovanje dijelova snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u sklopu kojeg utvrđuje nacionalnog ovlaštenika koji savezničkom zapovjedniku može odobriti izdavanje zapovijedi za njihovo borbeno djelovanje.

(4) Odluku kojom se daje prethodno odobrenje iz stavka 3. ovoga članka Hrvatski sabor donosi na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

2.11. Uporaba Oružanih snaga u situacijama koje zahtijevaju borbeno djelovanje protiv civilnih zrakoplova

Članak 57.

Uporaba Oružanih snaga u situacijama koje zahtijevaju borbeno djelovanje protiv civilnih zrakoplova koji narušavaju suverenitet Republike Hrvatske i nacionalnu sigurnost uređuje se posebnim zakonom.

3. Korištenje i pomoć oružanih snaga

Članak 58.

(1) O korištenju Oružanih snaga odlučuje Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Odluke o korištenju Oružanih snaga donosi Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Odluke o korištenju Oružanih snaga iz stavka 2. ovoga članka provode se putem zapovijedi načelnika Glavnog stožera.

Članak 59.

(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća.

(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju katastrofa donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.

(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju velikih nesreća donosi ministar obrane na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.

(4) O odlukama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odmah se izvješćuje Predsjednik Republike.

Članak 60.

(1) Prilikom pružanja pomoći u situacijama iz članka 59. ovoga Zakona Oružane snage koordiniraju svoje djelovanje u skladu s planovima, pravilima i procedurama koje utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Dijelovima Oružanih snaga angažiranim u zadaćama iz članka 59. ovoga Zakona zapovijedaju nadležni zapovjednici Oružanih snaga.

(3) Središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje zahtjeve za angažiranje i dodjelu zadaća Oružanim snagama usklađuje s Ministarstvom obrane.

Članak 61.

(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u protupožarnoj zaštiti i traganju i spašavanju ako tijela nadležna za protupožarnu zaštitu odnosno tijela nadležna za traganje i spašavanje ne raspolažu odgovarajućim snagama i sposobnostima, kao i za prijevoz unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let.

(2) Oružane snage kao pomoć u protupožarnoj zaštiti koriste se u skladu s godišnjim planom koji donosi Vlada.

(3) Oružane snage kao pomoć u traganju i spašavanju koriste se na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.

(4) Odluku o korištenju Oružanih snaga u aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.

Članak 62.

(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

(2) Korištenje Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka uređuje se Zakonom o Obalnoj straži Republike Hrvatske.

Članak 62.a

(1) Oružane snage mogu pružati potporu policiji u zaštiti državne granice u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice.

(2) Odluku o pružanju potpore Oružanih snaga policiji iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada, na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

Članak 63.

(1) Oružane snage se mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima za vrijeme trajanja ratnog stanja, u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti.

(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga za vrijeme trajanja ratnog stanja u situacijama iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike.

(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti u situacijama iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike, na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade.

Članak 64.

(1) Oružane snage iznimno mogu pružati pomoć lokalnoj zajednici i institucijama civilnog društva u provedbi humanitarnih projekata i projekata od općeg interesa.

(2) Prilikom provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se narušavati načela slobodnoga tržišnog natjecanja.

(3) Kriterije i uvjete angažiranja Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka te odluku o pružanju pomoći donosi ministar obrane.

4. Doprinos oružanih snaga u izgradnji i razvoju savezničkih sposobnosti i zajedničke sigurnosne i obrambene politike

Članak 65.

(1) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu NATO-a.

(2) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.

(3) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu operacija i misija koje vode Ujedinjeni narodi.

(4) Odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.

(5) Prijedlog odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera.

Članak 66.

(1) Pripadnici Oružanih snaga mogu biti raspoređeni u multinacionalna zapovjedništva ili upravljačke strukture međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Pripadnici Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka mogu biti upućeni u područje operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu radi obavljanja zadaća, postupaka multinacionalnih zapovjedništava ili upravljačkih struktura međunarodnih organizacija, na temelju odluke Hrvatskog sabora.

(3) Odluku o angažiranju pripadnika Oružanih snaga u operacijama i aktivnostima iz stavka 2. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.

Članak 67.

(1) Odluku o deklariranju dijelova Oružanih snaga koje se Republika Hrvatska obvezuje dovesti u stanje spremnosti i raspoloživosti za angažiranje u multinacionalnim snagama i međunarodnim operacijama donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(2) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera donosi plan opremanja, obuke i razvoja spremnosti dijelova Oružanih snaga te odluke kojima određuje postrojbe ili namjenski organizirane dijelove Oružanih snaga koje se podvrgavaju programima opremanja, obuke i spremnosti.