Odluka o donošenju Urbanističkoga plana uređenja "SREDIŠĆE - ZAPAD"

Na temelju članka 26b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94 i 68/98) i članka 21. podstavka 4. Privremenog statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/93), Gradska skupština Grada Zagreba, na 15. sjednici, 9. srpnja 1998., donijela je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkoga plana uređenja "SREDIŠĆE - ZAPAD"

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "SREDIŠĆE -ZAPAD" što ga je Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša izradio 1996. godine.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja "SREDIŠĆE - ZAPAD" (u daljnjem tekstu: Urbanistički plan) donosi se za područje omeđeno:

- na zapadu Avenijom Većeslava Holjevca

- na jugu Avenijom Dubrovnik

- na sjeveru ulicom Bundek

- na istoku istočnim rubom koridora Stonske ulice koji povezuje Aveniju Dubrovnik i ulicu Bundek.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja SREDIŠĆE - ZAPAD 1996." sastoji se od:

A) Tekstualnog obrazloženja, s odredbama za provođenje plana

B) Grafičkih priloga

- Plan namjene prostora u mjerilu 1:2.000

- Plan intervencija u prostoru u mjerilu 1:2.000

Elaborat iz stavka 1. ovoga članka ovjerava se pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske Skupštine Grada Zagreba.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

Članak 4.

Namjena prostora na području Urbanističkoga plana uređenja određena je Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba (u daljnjem tekstu: GUP) kao područje mješovite namjene za koje se primjenjuje oblik intervencije 3b - gradnja na neizgrađenim prostorima.

Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje GUP-om utvrđenu mješovitu namjenu prostora u:

1. prostore za stanovanje i rad

2. prostor za javnu namjenu

3. prostore za promet i komunalnu infrastrukturu

4. zelene površine (parkovne površine)

Prostori mješovite namjene namijenjeni su prvenstveno stanovanju, te za rad koji obuhvaća poslovne, trgovačke, ugostiteljske i obrtničke djelatnosti, osim industrijske proizvodnje i skladištenja.

Parcelacija

Gradnja na postojećoj parcelaciji nije moguća.

Područje obuhvata plana podijeljeno je na kazete u okviru kojih će se provesti nova parcelacija odnosno formiranje novih građevinskih parcela.

U okviru jedne kazete za svaku građevinu može se formirati zasebna građevinska parcela.

Formiranje novih parcela odredit će se programskim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Smještaj građevine na građevinsku parcelu

Smještaj građevina je moguć unutar zona gradnje koje su definirane za svaku kazetu.

Granice zona gradnje se poklapaju s regulacijskim pravcima ulica.

Građevinski pravac novih građevina može se poklapati s regulacijskim pravcem.

Izgrađenost, iskoristivost, etažnost, odnosno visina građevina

Za sve zone gradnje utvrđene su sljedeće najveće vrijednosti:

- izgrađenost

- iskoristivost

- etažnost.

Najveća bruto razvijena površina građevine određena je najvećim koeficijentom iskoristivosti zone gradnje, najvećom izgrađenošću zone gradnje, etažnošću građevine, te obvezom da se garažno-parkirališne potrebe riješe u pravilu na građevinskoj parceli, odnosno unutar kazete.

KAZETE A, C, E, G, J:

Za zone gradnje Al, A2, Cl, E1, G1 i zapadni dio koridora K3 između kazeta A i C najveća dopuštena izgrađenost je 75%.

Najveća katnost za navedene zone gradnje je podrum i tri etaže.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti zone gradnje iznosi 2.

Za zone gradnje A3, C2, E2, G2, J1, J3 najveća dopuštena izgrađenost je 75% do visine podrum i tri etaže, a 50% od četvrte do jedanaest etaža.

Najveća katnost za navedene zone gradnje je podrum i jedanaest etaža, vodeći računa o odredbama Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti navedenih zona gradnje je 5.

KAZETE F2, H2, J2, I3, J4:

Za površine javne namjene najveća dopuštena izgrađenost je 10%.

Najveća katnost je podrum i dvije etaže.

KAZETA B:

Najveća dopuštena izgrađenost zone gradnje je 50%.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti zone gradnje iznosi 1.5.

Najveća visina građevine je podrum i tri etaže.

KAZETA Dl, D2, D3:

Najveća dopuštena izgrađenost zone gradnje je 75%.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti zone gradnje iznosi 2.

Najveća visina građevine je podrum i tri etaže.

KAZETA Fl, Hl, H3:

Najveća dopuštena izgrađenost zone gradnje je 50%.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti zone gradnje iznosi 3.

Najveća visina građevine je podrum i pet etaže.

KAZETA Al, A2, A3, Cl i C2 i dio koridora K3

Osigurana je mogućnost smještaja sustava kino-dvorana u tom prostoru ili drugih programa.

U zonama gradnje kazeta I1, I2, i I3 omogućuje se gradnja Muzeja suvremene umjetnosti.

U zoni gradnje kazete I1 najveća dopuštena izgrađenost je 60%, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti iznosi 3, a najveća visina građevine je podrum i pet etaža.

U zoni gradnje kazete I2 najveća dopuštena izgrađenost je 95%, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti iznosi 5, a najveća visina građevine je podrum i pet etaža.

U zoni gradnje kazete I3 - površina javne namjene, najveća dopuštena izgrađenost je 10%, a najveća visina građevine je podrum i dvije etaže 2. Prostor za javnu namjenu

Na prostoru za javnu namjenu predviđa se gradnja Muzeja suvremene umjetnosti u zoni javne namjene s mogućnosti pratećih i kompatibilnih sadržaja.

Trase prometnica i javni promet

Prostori namijenjeni komunikacijama i infrastrukturi smještaju se u zaseban sustav koridora koji omogućuju povezanost svih kazeta. U području obuhvata plana određeni su karakteristični profili svih prometnih koridora:

Koridor Kl

Koridor Kl treba imati karakteristike linearnoga urbanog parka kako bi osigurao kvalitetnu interakciju s javnim i drugim građevinama visokog stupnja urbaniteta te visokih urbanih standarda.

Koridori K2 i K3

Koridori K2 i K3 moraju zadovoljiti funkcionalne i ambijentalne zahtjeve, u prvome redu dobru povezanost kazeta s ukupnom prometnom mrežom, zadovoljenje smještaja potrebne prometne i ostale infrastrukture te visokog i niskog zelenila.

Koridori K3 su ujedno regulatori oblikovanja uz Aveniju Većeslava Holjevca koji trebaju spriječiti monotoniju uličnog pročelja, a iznimno se to može postići i gradnjom - arhitektonskim oblikovanjem.

Koridor K4 - Stonska ulica

Na istočnom obodu područja obuhvata plana predviđa se produženje postojećeg koridora Stonske ulice u istom karakterističnom poprečnom profilu prema sjeveru do ulice Bundek. Lokalna prometna mreža vezana je na gradsku mrežu preko obodnih prometnica (Avenije Većeslava Holjevca, Avenije Dubrovnik, ulice Bundek i Stonske ulice).

U granicama područja Urbanističkoga plana uređenja ne predviđa se odvijanje javnoga prometa.

Uvjeti za smještaj vozila

Na području obuhvata Urbanističkoga plana uređenja predviđeno je zadovoljavanje parkirališno-garažnih potreba u skladu s normativima GUP-a prema definiranoj namjeni.

Na 1000 m

bruto izgrađene površine, ovisno o vrsti i namjeni građevine, potrebno je osigurati najmanji broj parkirališno-garažnih mjesta za:

- stanovanje 14

- trgovine 40

- druge prostore za rad 20

- restorane i kavane 60

- fakultete i znanstvene ustanove 15.

Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti ne može odrediti prema navedenim vrijednostima, odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za:

- hotele, pansione, motele i sl. na 6 soba,

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 20 sjedala,

- ugostiteljske objekte na 12 sjedećih mjesta.

Parkirališta i garaže za građevine planiraju se, u pravilu, na parceli građevine.

Komunalna infrastruktura

Lokalna mreža komunalne infrastrukture veže se na gradsku komunalnu mrežu u koridoru obodnih prometnica. Položaj vodova lokalne komunalne infrastrukture određen je u karakterističnim poprečnim profilima koridora. Potrebni vodovi dimenzionirat će se prema kvantifikacijskim pokazateljima u fazi izrade idejnih projekata.

Gradnji novih građevina ne može se pristupiti bez mogućnosti priključka na komunalnu infrastrukturu.

Lokacije PRS, TS i drugih objekata komunalne infrastrukture moraju biti u okviru područja kazeta.

U okviru prometnih koridora predviđa se sadnja visokog i niskog zelenila kako je određeno njihovim karakterističnim poprečnim profilima.

U okviru kazeta sve neizgrađene površine moraju biti uređene kao parkovno zelenilo. U okviru tih površina mogu se graditi manji paviljoni javne namjene, BRP do 100 m

te visine, podrum i jedna etaža.

Ukupna izgrađenost javne zelene površine ne smije prijeći 10% te površine.

Članak 5.

Urbanistički plan provest će se uz daljnju razradu prostora:

1. Moguća je etapna realizacija plana - kazetu po kazetu, kao najmanje jedinice programa realizacije.

2. Za gradnju građevina javne namjene potrebno je raspisati arhitektonsko-urbanističke natječaje.

2.1. Za gradnju ostalih građevina, sustava koridora i uređenje prostora na području Urbanističkog plana uređenja, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša izrađuje ili koordinira programske uvjete, koji prethode izdavanju lokacijskih dozvola.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 6.

Nositelj izrade stručnoga prijedloga Urbanističkoga plana uređenja "SREDIŠĆE - ZAPAD" dužan je, nakon donošenja ove odluke, a najkasnije do njenoga stupanja na snagu, u elaborat iz članka 3. ove odluke unijeti prihvaćene primjedbe i prijedloge podnesene tijekom javne rasprave.

Članak 7.

Urbanistički plan uređenja "SREDIŠĆE - ZAPAD" izrađen je u šest primjeraka što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 8.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-01/98-01/20

URBROJ: 251-11-04-98-4

Zagreb, 9. srpnja 1998.

Predsjednik

Gradske skupštine