Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja Remetinec – Lanište – Blato

Na temelju članka 26.b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98 i 61/00) i članka 36. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99) Gradska skupština Grada Zagreba, na 3. sjednici, 28. rujna 2001., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Remetinec - Lanište - Blato

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Remetinec - Lanište - Blato (u nastavku teksta: Plan), što ga je 1999. izradio Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za organizaciju građenja uz koordinaciju Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen Jadranskom avenijom na sjeveru, Remetinečkom cestom na jugoistoku, Karlovačkom cestom na jugu i jugozapadu te katastarskim česticama broj 1593 i 1592/1, k.o. Blato na zapadu.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 100 ha.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanističkog plana uređenja Remetinec - Lanište - Blato 1999., sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze:

1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000

2. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000

5. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2000

Plan iz stavka 1. ovoga članka ovjerava se pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba te je sastavni dio ove odluke.

III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

Članak 4.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Uvjeti određivanja i razgraničavanja javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina gospodarskih i društvenih djelatnosti, stambenih građevina, te zelenih površina vidljivi su iz kartografskog prikaza plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi u zonama poslovne namjene (K) i mješovite namjene (M).

Prostori gospodarskih djelatnosti mogu se graditi u građevinama javne i društvene namjene (D), stambene namjene (S) i mješovite namjene (M).

Zone poslovne namjene K_a, K_b, K_c, K_d, K_e i K_f

U poslovnim zonama moguće je graditi uredske, proizvodne, trgovačke, zanatske, ugostiteljske, prometne, manje komunalne građevine te športske površine i druge prateće sadržaje.

Skladišta se mogu graditi samo kao prateći sadržaji.

Moguća je gradnja jedne ili više slobodnostojećih građevina na svakoj parceli.

Moguća je gradnja jednog stana na svakoj parceli kao pratećeg sadržaja gospodarske djelatnosti.

Najmanja površina građevinske parcele je 2000 m2.

Najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je tri metra. Iznimno u poslovnim zonama K_c, K_d K_a i K_f najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca Jadranske avenije može biti 24 metra, a najveća udaljenost 60 metara, dok u zonama K_a i K_b građevni pravac može biti identičan regulacijskom pravcu.

Najveći i najmanji broj nadzemnih etaža i koeficijent izgrađenosti parcele dani su u iskazu prostornih pokazatelja koji je sastavni dio ove odluke.

U poslovnim zonama K_c i K_d u koridorima magistralne infrastrukture moguća je gradnja u skladu s točkom 5.4. ovog članka.

Najmanje 20% svake građevinske parcele mora biti propusne tlo, uređeno visokim ili niskim zelenilom.

Građevina se mora temeljiti bar 50 cm iznad najviše kote podzemne vode.

Parkirališne potrebe rješavaju se uz obodne prometnice gdje je to planom omogućeno dok se ostatak mora smjestiti dijelom u građevinama (garaže) a dijelom na parkiralištima na parceli. Najmanji broj parkirališnih mjesta treba odrediti prema srednjem normativu Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (u daljem tekstu GUP).

Zone mješovite namjene M_a, M_b, M_c, M_d, M_e, M_f, M_g, M_h, M_i i M_j

U zonama mješovite namjene moguće je uz stambene građevine graditi i građevine gospodarskih djelatnosti, kao i stambeno-poslovne građevine.

Mogu se graditi slobodnostojeće, poluugrađene građevine te građevine u nizu. Najmanja površina građevinske parcele za izgradnju nove građevine iznosi:

a) za zone M_a, M_c, M_d, M_e, M_f i M_g - 500 m²

b) za zone M_h, M_i i M_j (2e - zona dogradnje starih sela)

- za slobodnostojeće objekte 350 m2 s tim da širina građevinske parcele ne može biti manja od 12 m mjerena na mjestu građevinske linije objekta,

- za dvojne objekte, odnosno poluugrađene objekte 220 m² s time da širina građevinske parcele ne može biti manja od 10 m mjerena na mjestu građevinske linije objekta,

- za gradnju objekata u nizu, odnosno ugrađenih objekata 132 m² s time da širina građevinske parcele ne može biti manja od 6 m na mjestu građevinske linije objekta.

c) za zonu M_b - 1000 m².

Najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca je tri metra. Iznimno u zonama uz Remetinečku i Karlovačku (Prvu paralelnu) ulicu najmanja udaljenost od regulacijskog pravca navedenih ulica je pet metara.

Najveći i najmanji broj nadzemnih etaža i koeficijent izgrađenosti parcele dani su u iskazu prostornih pokazatelja koji su sastavni dio ove odluke.

U zonama mješovite namjene M_e, M_f i M_i u koridorima magistralne infrastrukture moguća je gradnja u skladu s točkom 5.4. ovog članka.

Najmanje 20% svake građevinske parcele mora biti propusno tlo, uređeno visokim ili niskim zelenilom.

Građevina se mora temeljiti bar 50 cm iznad najviše kote podzemne vode.

Parkirališne potrebe rješavaju se uz obodne prometnice gdje je to planom omogućeno dok se ostatak mora smjestiti u građevinama (garaže) ili parkiralištima na parceli. Najmanji broj parkirališnih mjesta treba odrediti prema srednjem normativu Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi u zonama javne namjene D_a, D_b, D_c i D_d.

U zoni D_a mogu se graditi građevine za potrebe školstva s pratećim sadržajima kao što su učenički domovi te zatvoreni i otvoreni športski sadržaji. Mogu se graditi i građevine i prostori za natjecateljske športove i dječji vrtić.

U zoni D_b mogu se graditi građevine namijenjene za kulturu, upravu i samoupravu te zdravstvenu zaštitu.

U zoni D_c moguće je pored hotela graditi građevine koje svojom namjenom upotpunjuju hotelsku namjenu.

U zoni D_d moguće je pored dječjeg vrtića graditi i župnu crkvu.

U svim je zonama moguće formirati više građevinskih parcela.

Moguće je graditi slobodnostojeće građevine.

Najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca je 5 metara. Taj prostor treba zasaditi zaštitnim visokim zelenilom. Iznimka su građevni pravci u zoni Da prema Jadranskoj aveniji i Remetinečkoj cesti gdje je njihova najmanja udaljenost 24 metra od regulacijskih pravaca navedenih ulica.

Prostorni pokazatelji za dimenzioniranje pojedinih zona dani su u iskazu prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina, koji je sastavni dio ove odluke.

Prije građenja pojedinih građevina za svaku zonu treba izraditi cjelovito urbanističko rješenje za koje će program dati Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Najmanje 30% svake građevinske parcele mora biti propusno tlo uređeno visokim ili niskim zelenilom.

Parkirališne potrebe rješavaju se uz obodne ulice gdje je to planom omogućeno, dok se ostatak mora smjestiti na parceli. Najmanji broj parkirališnih mjesta treba odrediti prema srednjem normativu GUP-a.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Stambene građevine mogu se graditi u zonama stambene namjene (S) te zonama mješovite namjene (M).

Stambeni prostori mogu se graditi u zonama mješovite namjene u stambeno-poslovnim građevinama.

Zone stambene namjene S_a, S_b, S_c, S_d i S_e

U stambenim zonama S_a, S_b, S_c i S_d moguća je gradnja stambenog bloka na jednoj ili više građevinskih parcela.

U stambenoj zoni Sc moguća je gradnja stambenih građevina na jednoj ili više parcela (slobodnostojeći, poluugrađeni ili u nizu).

Građevinski pravac može biti identičan regulacijskom pravcu.

U prizemljima građevina mogu se planirati uslužni, trgovački ili društveni sadržaji, koji povećavaju standard stanovanja.

Najveći i najmanji broj nadzemnih etaža i koeficijent izgrađenosti parcele dani su u iskazu prostornih pokazatelja koji je sastavni dio ove odluke.

Najmanje 20% svake građevinske parcele mora biti propusno tlo, uređeno visokim ili niskim zelenilom.

Građevina se mora temeljiti bar 50 cm iznad najviše kote podzemne vode.

Parkirališne potrebe rješavaju se uz obodne prometnice gdje je to planom omogućeno dok se ostatak mora smjestiti u građevinama (garaže) ili parkiralištima na parceli. Najmanji broj parkirališnih mjesta treba odrediti prema srednjem normativu GUP-a.

Stambene građevine u zonama mješovite namjene (M)

Stambene se građevine u zonama mješovite namjene mogu graditi po istim parametrima kao i građevine gospodarskih djelatnosti (točka 2. ovog članka).

Stambene građevine na potezima urbaniteta moraju imati poslovno prizemlje, koje namjenom i oblikovanjem naglašava urbani karakter ulice.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Prometna će se mreža graditi u koridorima koji su osigurani ovim planom. Jedno od mogućih rješenja prikazano je u kartografskom prikazu: 2. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000.

Osim planiranih ulica moguća je u pojedinim zonama i interpolacija nižeg reda ulica. Trasu takovih ulica moguće je odrediti lokacijskom dozvolom uz uvjet da najmanja širina koridora bude 9 metara.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Javna će se parkirališta graditi u koridorima planiranih prometnica. Jedno od mogućih rješenja prikazano je u kartografskom prikazu: 2. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Osim koridora ulične mreže moguća je u zoni javne namjene oznake Da izgradnja centralnog trga.

Na ulazu u naselje Remetinečki gaj moguća je izgradnja trga sa tržnicom uz očuvanje prirodnih i ambijentalnih vrijednosti prostora.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Telekomunikacijska mreža gradit će se u koridorima prometnica. Jedno od mogućih rješenja prikazano je u kartografskom prikazu: 5. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2000.

Lociranje pratećih sadržaja moguće je u izdvojenim građevinama ili u prostorima većih građevina, u zonama javne, poslovne, mješovite ili stambene namjene.

Trasa mreže, odnosno položaj pratećih građevina odredit će se, u skladu s mogućnostima na terenu, u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Komunalna infrastrukturna mreža vodoopskrbe, odvodnje, elektroenergetike i plina gradit će se u koridorima prometnica. Jedno od mogućih rješenja prikazano je u kartografskom prikazu: 5. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2000.

Lociranje pratećih građevina kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično moguće je u zonama javne, poslovne, mješovite ili stambene namjene, te parku.

Trase infrastrukturnih mreža, odnosno položaj pratećih građevina odredit će se, u skladu s mogućnostima na terenu, u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

5.4. Uvjeti gradnje u koridorima magistralne infrastrukture

5.4.1. zone K_c, M_e i M_f

U koridoru magistralne infrastrukture nalaze se sljedeće komunalne instalacije:

- postojeći visokotlačni plinovod VT NO 600

- postojeći magistralni vodovod 0 700

- postojeći dalekovod - zračni kanal 110 kV

Širina koridora označena je na kartografskom prikazu 3. Komunalna infrastrukturna mreža mj. 1:2000.

U koridoru magistralne infrastrukture dopuštena je izgradnja građevina visokogradnje uz sljedeće uvjete:

a) udaljenost nove građevine visokogradnje od osi pojedine komunalne instalacije:

- postojeći visokotlačni plinovod VT NO 600 - 30 m

- postojeći magistralni vodovod 0 700 - 10 m

- dalekovod - zračni kanal 110 kV - 17,5 m

- planirana trasa vrelovoda - 1,5 m.

b) suglasnost nadležnih trgovačkih društava na očekivani zahvat u prostoru (položaj građevine i uređenje okoliša na građevnoj čestici) u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

5.4.2. Planirani kolektor za Sveučilišnu bolnicu Zagreb - zone K_d i M_i

- širina koridora planiranog kolektora 0 300/210 iznosi obostrano 40 m od osi kolektora.

- Trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja u postupku ishođenja lokacijske dozvole za planirani zahvat u prostoru utvrđuje mogućnosti izgradnje unutar koridora planiranog kolektora.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

U obuhvatu Plana predviđeno je uređenje središnjeg parka (Z) južno od hotela i.

U središnjem parku moguća je izgradnja manjih građevina javne namjene, manjih komunalnih objekata, paviljona, trafostanica, javnih zahoda, biciklističkih staza, građevina za sklanjanje od nevremena te sličnih sadržaja u funkciji parka.

Najveća visina takovih građevina je jedna etaža.

Najveći ukupni koeficijent izgrađenosti parka je 10%.

Oblikovanje građevina mora biti usklađeno s parkom.

Prije građenja pojedinih građevina za park treba izraditi cjelovito urbanističko rješenje.

Program za gradnju unutar parka dat će Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Prirodnu i ambijentalnu vrijednost predstavljaju parkovna površina u južnom dijelu naselja Remetinečki gaj (D_b) centralni park (Z) i prostor oko škole (D_a) te ih je potrebno sačuvati i revitalizirati.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Na prostoru Plana moguć je nastanak samo komunalnog otpada.

Na svakoj se parceli mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevinskoj čestici.

Kontejneri, posude i mreže za izdvojeno sakupljanje korisnog otpada bit će smješteni na automobilom dostupna i uočljiva, ali ne dominantna mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Mjere za sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš provest će se:

- gradnjom komunalne infrastrukturne mreže,

- zaštitom postojećih rezervnih vodocrpilišta B₁ i B₂ te postojećeg pomoćnog bunara crpilišta Remetinec B₃, gradnjom građevina s temeljima najmanje 50 cm iznad najvišeg nivoa podzemne vode,

- uređivanjem parkirališta s vodonepropusnim slojem,

- sadnjom drvoreda duž prometnica i tamponom zelenila između građevina,

- sistemom odvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada, najvećom dopuštenom razinom vanjske buke koja ne smije prelaziti razinu od 45 dBA noću i 55 dBA danju.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Rekonstrukcija građevina što su sagrađene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna planiranoj namjeni, moguća je u skladu s člankom 15. točkom 10.4. Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01).

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 5.

Plan je izrađen u šest izvornika što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 6.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/01-01/21

URBROJ: 251-11-04-01-10

Zagreb, 28. rujna 2001.

Predsjednik

Gradske skupštine

dr. sc. Velimir Srića, v. r.