Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba za 2002.

Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba za 2002. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 19/01)

Na temelju članka 20. Zakona o tehničkoj kulturi (Narodne novine 76/93 i 11/94) i članka 36. točka 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99), Gradska skupština Grada Zagreba, na 5. sjednici, 13. prosinca 2001., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba za 2002.

1. UVOD

Tehnička i informatička izobrazba jedna je od temeljnih konstanta u kulturnome profilu moderne osobe. Tehnička kultura u suvremenome svome značenju podrazumijeva skup različitih znanja, metoda i vještina u širokom spektru ljudske djelatnosti, od onih koje graniče sa športom (npr. zrakoplovstvo, discipline na vodi ili pod vodom) do onih na granici s kulturom (npr. foto, filmska i sl.).

Čiste tehničke discipline moderne tehnike jesu informatika, radioamaterizam, inovatorstvo, modelarstvo, prometna kultura.

Danas je posebno naglašena informatika i njezina uloga u svakodnevnom životu, koja proizlazi iz burnog modernog interdisciplinarnog znanstveno-istraživačkog razvoja mikroelektronike, računalne tehnologije i telekomunikacija (informacijske tehnologije).

Informacijska i komunikacijska tehnologija će sasvim sigurno snažno bilježiti razdoblje nekoliko sljedećih desetljeća. Obrazovni sustav mora osposobiti za život u društvu znanja mlade koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim školama te one koji će tek ući u sustav redovitog školovanja. Nadalje, obrazovni se sustav mora suočiti s činjenicom da učenike mora pripremiti za cjeloživotno učenje koje se nameće kao nužni preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja. Isto tako, školski se sustav mora uključiti i u ostvarenje cjeloživotnog obrazovanja.

Praktična vrijednost ovih djelatnosti je neosporna, osobito u obrazovnom sustavu ili kao njegova dopuna, dakle za profesionalno usmjerenje djece i mladeži. Osobito danas kada je, kao posljedica višegodišnjeg zanemarivanja ove djelatnosti, smanjena satnica tehničke kulture u školskim programima nužno je ponuditi kvalitetne sadržaje koji će nadomjestiti praznine u redovnim nastavnim programima.

Nadalje, u kreativnom osmišljavanju i organiziranju slobodnog vremena djece i mladeži te prevencije socijalno neprihvatljivog ponašanja vidno mjesto imaju programi različitih disciplina tehničke kulture te se tu stvaraju temelji za stalne i kreativne životne hobije.

Tu su i različite discipline od osobitog značenja za obranu koje su u Hrvatskom domovinskom ratu dale svoj obol. Tehnička kultura, uostalom, u doba sofisticiranih tehnologija, potrebna je svakome čovjeku.

U svijetu postoji više naziva i više modela društvenog organiziranja onih djelatnosti koje mi razumijevamo pod sintagmom tehnička kultura, ali posvuda one imaju vrlo važno mjesto.

Osim nazivom tehnička kultura, koristi se i terminima tehnika, tehnologija te tehnika i tehnologija.

Tehnički vodeće nacije svijeta, SAD, Njemačka, Japan, ostale zemlje Zapadne Europe, skandinavske zemlje, imaju vrlo razvijene mogućnosti izborne nastave u različitim tehničkim granama, od informatike, modelarstva, graditeljstva do konstruktorstva, robotike i umjetne inteligencije. Pojedine grane tehnologije okupljaju u hobističkim udrugama na stotine tisuća članova te su višestruko značajan potencijal razvijene društvene infrastrukture tih društava.

Prestižne svjetske tehničke i informatičke sajmove i izložbe posjećuju milijuni posjetitelja iz cijeloga svijeta te je nesumnjiv i gospodarski potencijal ovih djelatnosti.

Sve to skupa čini široke društvene temelje na kojima izrasta snaga i moć gospodarstava tih zemalja.

Svjetski su trendovi, nažalost, i u ovom području tek u manjoj mjeri prisutni u Hrvatskoj. U mnogim područjima sve su veća zaostajanja za svijetom, te bez namjere da se dramatizira to se stanje može ocijeniti nezadovoljavajućim.

U prijašnjim razdobljima (do 1990.), tehnička je kultura bila stabilno financirana kroz poseban fond, odnosno doprinos iz plaća svih zaposlenih. To je omogućilo relativno dobar standard djelatnosti, ali je stvorilo prevelik i birokratiziran profesionalni aparat, koji je u razdoblju 1990.-1995. zbog nedostatka sredstava prepolovljen.

Razdoblje između 1990. i 1994. karakterizirala je minimalna i sporadična proračunska potpora u očekivanju novoga Zakona o tehničkoj kulturi. To je snažno pogodilo djelatnost i osobito utjecalo na gašenje mnogih klubova – udruga tako da, primjerice, u Gradu Zagrebu taj broj opada sa 150 na 60-tak.

Donošenjem Zakona i nužnim reorganizacijama taj je proces zaustavljen te se može ustvrditi da je ono najvrijednije u djelatnosti preživjelo, a u 1997. i osobito u 1998. bilježi se i porast broja novoosnovanih udruga, osobito u informatici.

U sustavu tehničke kulture Grada Zagreba u 2001. djeluje 125 udruga tehničke kulture učlanjenih u devet gradskih granskih saveza i Zajednicu tehničke kulture sa cca 5.000 članova.

Različitim tečajevima tijekom godine i to stalnim oblicima osposobi se oko 6.034 djece a povremenim oko 9.121.

Općenito se može reći da je u Zagrebu stanje članstva, udruga, broja i kvalitete tečajeva znatno bolje nego drugdje u Hrvatskoj, ali u svim onim područjima koja su vezana na jedinstvene državne propise, djelovanje Ministarstva prosvjete i športa, tehničku kulturu u školama, gdje lokalna samouprava nema nikakvog utjecaja, stanje je jednako loše kao i u cijeloj Hrvatskoj.

2. ZAKONSKI TEMELJI I NAČIN FINANCIRANJA JAVNIH

POTREBA U DJELATNOSTI TEHNIČKE KULTURE

Programom javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba utvrđuju se oblik, opseg, kvaliteta i način zadovoljavanja javnih potreba na temelju članaka 20., 22. i 23. Zakona o tehničkoj kulturi (NN 76/93.).

Javne su potrebe one aktivnosti, poslovi i djelatnosti koje Gradsko Poglavarstvo svojim zaključkom o kriterijima i načinu raspodjele utvrdi kao javne potrebe Grada Zagreba u tehničkoj kulturi.

Sredstva za financiranje javnih potreba u tehničkoj kulturi izdvajaju se iz proračuna Grada Zagreba na račun upravnog tijela Grada nadležnog za poslove obrazovanja i športa koje, preko Povjerenstva za financiranje javnih potreba Grada Zagreba u tehničkoj kulturi, raspolaže tim sredstvima.

Kao javne potrebe u tehničkoj kulturi mogu se financirati aktivnosti koje se odnose na:

1. poticanje i promicanje tehničke kulture;

2. programe odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece i mladeži za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina;

3. specifične programe za posebno darovitu djecu;

4. specifične programe za hendikepiranu djecu;

5. organiziranje inventivnog rada;

6. organiziranje promaknuća tehnoloških inovacija, organizacija gradskih izložbi, sajmova i natjecanja u različitim disciplinama te sudjelovanja na njima na državnoj razini;

7. međunarodnu suradnju u tehničkoj kulturi uz suglasnost odgovarajućeg nacionalnog saveza;

8. nabavu opreme i održavanje objekata tehničke kulture od interesa za Grad Zagreb.

3. KONKRETNI SADRŽAJI SUFINANCIRANJA

a) OBJEKTI I OPREMA

Do 1990. svaka je bivša općina u Gradu Zagrebu imala poseban prostor – objekt u

kojem je bio smješten centar za tehničku kulturu, a u nekim većim općinama bilo ih je i nekoliko. Osim toga, postojalo je i nekoliko središnjih gradskih objekata, poput Doma tehničke kulture na Jarunu. Premda su centri za tehničku kulturu bili svaštarskoga tipa i nedovoljno moderni u pogledu opreme i programa koji su se u njima izvodili, oni su ipak bili značajna okupljališta mladih, u kojima su se stjecala prva znanja i uspostavila veza s korisnom i kreativnom djelatnošću.

Već sama njihova disperzija jamčila je određenu masovnost i dostupnost djeci svih dijelova Grada.

Nažalost, u razdoblju od 1990. do 1997. ne samo da gradsko vodstvo nije posvećivalo nikakvu pažnju održavanju tih objekata nego je pojedine prostore oduzelo, ili nije ništa učinilo da spriječi oduzimanje. Tako je tehnička kultura ostala bez objekata na Peščenici, Bukovcu, Dubravi, Trešnjevci (Ozaljska), Gornjem gradu, Trnskom, Vrbanima, Utrinama, Vinogradskoj. Većina ovih objekata izvan je neke značajnije javne funkcije, a neki su čak ostali prazni.

Tek od 1997. Gradsko je poglavarstvo promijenilo stajalište i počelo ozbiljnije financirati investicijsko održavanje i uređenje preostalih objekata, tako da su oni sada uređeni i za određeno vremensko razdoblje moderni i funkcionalni.

Međutim, tih je objekata za gotovo milijunski grad premalo, a osobito su loše disperzirani tako da su velika gradska područja, primjerice, Novi Zagreb, potpuno nepokrivena objektima tehničke kulture. Stoga je nužno osigurati vraćanje oduzetih prostora gdje je to moguće i pronaći nove u sklopu škola (koje nisu prenapučene), centara za kulturu, prostora mjesnih samouprava i slično.

Sredstvima iz proračuna osigurat će se dodatni prostori za radionice – učionice tehničke kulture u gradskim četvrtima te njihovo opremanje.

Treba naglasiti da se samom kupovinom opreme ne rješava problem. Opremu

treba instalirati i održavati. Nastavnici u školama ne mogu biti tehničari za održavanje niti sistemski inženjeri. Ako se želi da se oprema koja se nalazi u školskom sustavu djelotvorno iskoristi, potrebno je organizirati dobru službu održavanja i za održavanje opreme predvidjeti potrebna financijska sredstva.

b) PROGRAMI

U skladu sa zakonski utvrđenim namjenama, sufinancirat će se sljedeći konkretni

zajednički sadržaji:

1. organiziranje rada u centrima za tehničku kulturu,

2. organiziranje proljetnih, ljetnih, zimskih škola i kampova tehničkih vještina,

3. organiziranje zajedničkih gradskih izložaba, smotri, natjecanja i drugih priredbi,

4. organizacija i provođenje gradskih i državnih susreta i natjecanja iz prirodoslovlja,

5. dodjela godišnjih nagrada u tehničkoj kulturi i to: Godišnje gradske nagrade tehničke kulture dr. Otona Kučere, Godišnje gradske nagrade za inovatorstvo E.S. Penkale te Godišnje nagrade za fotografiju Toše Dapca,

6. poseban program rada s darovitima u prirodoslovlju,

7. međunarodna suradnja u tehničkoj kulturi i suradnja s hrvatskim dopunskim školama u inozemstvu,

8. tribine i savjetovanja,

9. izdavačka djelatnost i otkup arhivske građe,

10. obavljanje zajedničkih poslova za saveze i udruge (održavanje objekata, računovodstvo).

Na pojedinim područjima – granama tehničke kulture sufinancirat će se sljedeći

sadržaji:

INFORMATIKA

- projekt uređivanja i oprema informatičkih učionica u gradskim četvrtima

- ostvarivanje projekta “Škole za informacijsko društvo” – umrežavanje i povezivanje na INTERNET zagrebačkih škola, te pomoć i osposobljavanje učiteljima informatike u osnovnim i srednjim školama,

- popularne tribine,

- tečajevi – rad na INTERNETU, područje grafike i dizajna, korištenje raznim igrama (multimedija) cca za 1000 polaznika,

- gradska i državna smotra i natjecanja,

- Edukacija kroz igru – specijalizirani program informatike tijekom školskih praznika za cca 10.000 polaznika,

- rad s najdarovitijim mladim informatičarima;

MODELARSTVO

- modelarske škole i tečajevi za cca 1.000 djece,

- organiziranje ili sudjelovanje na 15 gradskih, državnih i međunarodnih utrka;

TEHNIČKE I TEHNIČKO – ŠPORTSKE DISCIPLINE NA VODI

- tečajevi jedrenja, jedrenja na dasci, kajaka i kanua, ronjenja za približno 800 djece,

- sudjelovanje na 20 gradskih, državnih i međunarodnih natjecanja;

FOTOGRAFIJA

- tečajevi crno – bijele i color – fotografije za približno 900 polaznika,

- organizacija 10 izložaba u udrugama i savezu,

- sudjelovanje na domaćim i međunarodnim izložbama;

VIDEO I FILMSKA KULTURA

- tečajevi rukovanja video kamerom za 100 polaznika, te video i filmske montaže za 50 polaznika,

- projekcije filmova, tribine;

RADIOAMATERIZAM

- škole radiokonstruktora za 200 polaznika,

- natjecanja radioamatera,

- zagrebački radioamaterski sajam;

PROMETNA KULTURA

- opći tečajevi prometno - tehničke kulture za učenike osnovnih škola za približno 5.000 učenika,

- ljetna karting - škola za 1.000 polaznika,

- tečajevi za upravljanje biciklom s pomoćnim motorom, u suradnji s MUP-om, uz izdavanje dozvole,

- nekoliko domaćih i međunarodnih utrka, posebno utrka mladih Kup Grada Zagreba;

ASTRONOMIJA

- popularna predavanja, tribine i izložbe,

- tečajevi za približno 300 polaznika,

- izdavačka djelatnost,

- ljetni kampovi;

TEHNIČKO ZRAKOPLOVSTVO

- tečajevi raketnog modelarstva, padobranskog jedrenja, balonstva i padobranstva za približno 800 polaznika,

- predavanja, projekcije i izložbe;

INOVATORSTVO

- organiziranje predavanja i osnivanje klubova inovatora u školama,

- pružanje usluga inovatorima preko patentnog servisa,

- sudjelovanje na gradskim i državnim izložbama inovacija;

PEDAGOZI TEHNIČKE KULTURE

- organizacija i sudjelovanje na gradskim i državnim smotrama tehničkog stvaralaštva mladeži,

- osnivanje klubova mladih tehničara u školama koje ih još nemaju,

- proširivanje sustava izborne nastave iz različitih područja tehničke kulture u osnovnim školama,

- suradnja sa srednjim tehničkim školama;

EKOLOGIJA

- potpora programima zagrebačkih GLOBE – osnovnih i srednjih škola (22 škole) te odgoju i obrazovanje za okoliš,

- potpora izviđačkom pokretu u organiziranju različitih tehničkih aktivnosti u prirodi.

KLASA: 400-06/01-01/88

URBROJ: 251-11-04-01-24

Zagreb, 13. prosinca 2001.

Predsjednik

Gradske skupštine

Dr.sc. Velimir Srića, v.r.