zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Objavljen

12.12.2002.

Donesen

12.12.2002.

Poglavlja nisu pronađena.

Prethodnik
Nasljednik

Program prevencije i suzbijanja ovisnosti Grada Zagreba u 2003.

Pročišćeni tekst vrijedi od 12.12.2002.

Narodne novine 21/2002

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Program prevencije i suzbijanja ovisnosti Grada Zagreba u 2003. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 21/02)

Na temelju članka 11. stavka 2. Odluke o mjerilima za ostvarivanje financijske potpore za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe ili projekte od interesa za Grad Zagreb (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02) i članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01- pročišćeni tekst), Gradska skupština Grada Zagreba, na 16. sjednici, 12. prosinca 2002., donijela je

PROGRAM
prevencije i suzbijanja ovisnosti Grada Zagreba u 2003.

1. UVOD Ovisnost

Ovisnost je psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. To stanje karakterizira promjena ponašanja, te razne psihičke reakcije koje uključuju prisilno povremeno ili trajno konzumiranje sredstava ovisnosti kako bi se postigao njihov psihološki učinak ili izbjegla apstinencijska kriza ako se konzumacija prekine. (SZO)

Psihička ovisnost je stanje u kojem sredstvo ovisnosti izaziva osjećaj zadovoljstva i psihičku potrebu povremenog ili trajnog prisilnog uzimanja, jer pojedinac nije u stanju bez droge kontrolirati svoju psihičku napetost kako bi uklonio nelagodu ili izazvao zadovoljstvo.

Fizička ovisnost je stanje u kojem sredstvo ovisnosti tijekom duljeg ili kraćeg razdoblja uzimanja postaje sastavnim dijelom tjelesnog metabolizma, pa naglim izostavljanjem sredstva ovisnosti nastaju teški metabolički poremećaji. Fizička ovisnost razvija se zloporabom svih sredstava ovisnosti.

Zloporaba droga

Zloporaba droga je društveno neprihvatljiva uporaba ilegalnih sredstava ovisnosti (opojnih droga) koje, zbog psihoaktivnih učinaka, mogu izazvati štetne i nepredvidljive posljedice za pojedince i društvo.

Opojne droge

Opojna droga je svaka psihoaktivna tvar prirodnog ili sintetskog podrijetla koja se zlorabi radi promjene stanja svijesti ili fizičkog stanja.

Pojavnost zloporabe droga među adolescentima- stanje u Gradu Zagrebu

Grad Zagreb posljednjih se godina suočava s trendom rasta zloporabe svih sredstava ovisnosti među mlađom populacijom. Duhan, alkohol i ilegalne droge postale su sastavni dio odrastanja velikog dijela urbane mladeži. Bolesti ovisnosti i povećanje eksperimentiranja djece i mladih sa sredstvima ovisnosti postaju sve izraženiji javno zdravstveni i socijalni problem Grada Zagreba.

Centar za prevenciju ovisnosti Grada Zagreba u 2002. objavio je podatke istraživanja “Pojavnost i uvjetovanost zloporabe droga među adolescentima”. Analiza učestalosti i osnovnih obrazaca zloporabe sredstava ovisnosti provedeno među učenicima VIII. razreda osnovne škole i učenicima I., II., III. i IV. razreda srednje škole upozorava na sljedeće:

Anketiranje učenika 8. razreda osnovnih škola pokazuje da je 68% učenika konzumiralo duhan, 79% učenika je konzumiralo alkohol, iskustvo s marihuanom ima svaki sedmi učenik (14%), dok je 1% učenika konzumiralo ecstasy.

U srednjoj školi u prosjeku 82% učenika konzumiralo je barem jednom u životu duhan, dok je iskustvo pijenja, odnosno konzumacije alkohola imalo 92% učenika srednjih škola.

U srednjoj školi razvidan je kontinuirani trend rasta zloporabe ilegalnih droga:

Marihuanu u I. razredu srednje škole konzumiralo je 37% učenika, dok je svaki drugi maturant (53%) imao barem jednom u životu iskustvo s marihuanom.

Posebno zabrinjava trend porasta zloporabe ecstasya jer je barem jednom u životu iskustvo s konzumacijom ecstasya imalo 10% učenika srednjih škola.

Istraživanje je potvrdilo povezanost pušenja i pijenja sa zloporabom ilegalnih droga jer među učenicima koji puše i piju alkohol 67% probalo je marihuanu i 36% teže droge. Nadalje, među učenicima koji su imali iskustvo s pušenjem, pijenjem i konzumacijom marihuane čak 62% probalo je teže droge.

Dobna granica prvog iskustva s duhanom je 13,6 godina dok je prvo iskustvo s alkoholom još u ranijoj dobi od 13,2 godina. Eksperimentiranje s ilegalnim drogama započinje u prosjeku sa 15,7 godina. Nažalost, neku od ilegalnih droga prije 15 godina života probalo je 8% maturanata i čak 25% učenika I. razreda srednjih škola.

U višim razredima srednjih škola 87% učenika došlo je u kontakt s osobom koja konzumira neku ilegalnu drogu, a 52% učenika odgovorilo je da ih nitko nije nagovarao da probaju droge, dok je 20% učenika iskustvo s drogom podijelilo s bliskim prijateljem ili prijateljicom. Čak 16% odgovorilo je kako su samostalno donijeli odluku o konzumaciji ilegalne droge. Među anketiranim učenicima 43% odgovorilo je da uzimaju drogu radi afirmacije među vršnjacima, 29% radi osobnih problema i čak 27% uzima drogu radi hedonizma. Zabrinjava i podatak da je 25% anketiranih učenika odgovorilo da uzima drogu radi redukcije neugode što pokazuje da su već razvili toleranciju na droge ako već nisu postali ovisni.

Informiranost i znanje o djelovanju i štetnim učincima droga je alarmantno zabrinjavajuće. Samo 9% učenika odgovorilo je da droge stvaraju/razvijaju ovisnost. Izvori informacija i znanja učenika su 29% Internet, mediji i časopisi; 28% prijatelji (uglavnom vršnjaci), 17% roditelji i tek 12% nastavnici.

Što se tiče stava prema riziku razvoja bolesti ovisnosti 17% se jako boji da bi netko od bliskih prijatelja mogao postati ovisan o drogama a 51% pomalo se pribojava da bi prijatelji mogli postati ovisnici. Tek je 32% učenika odgovorilo da za prijatelje ne misli da mogu postati ovisni o drogama što pokazuje da samo 1/3 učenika ne eksperimentira s drogama.

Neznanje i neinformiranost učenika potvrđuje i podatak da, premda se boje za prijatelje iz vršnjačke grupe kojoj pripadaju, 85% učenika misli da ne mogu postati ovisni o drogama, već da se ovisnost događa nekom drugom. Zaključno, zloporabu droga prati tendencija negiranja njihovih štetnih učinaka.

Slijedom iznijetoga Grad Zagreb će u programima prevencije ovisnosti nastaviti edukaciju edukatora i projekte intersektorske suradnje kojima će u 2003. godini intenzivirati suradnju sa sektorima policije i pravosuđa u cilju unapređivanja kvalitete preventivnih programa i akcija te učinkovitijeg suzbijanja zlouporabe droga u Gradu Zagrebu.

Populacija mladih je 1/5 stanovništva Grada Zagreba. S obzirom na trend porasta stanovništva srednje i zrele dobi, potencijal ove populacije, njihovo odrastanje i razvoj potrebno je žurno zaštiti od svih štetnih utjecaja sredstava ovisnosti.

Stoga je Grad Zagreb, ako želi iskazati civilizacijsku zrelost, obavezan intenzivirati aktivnosti prevencije ovisnosti i povećati tretmane liječenja, te održavati apstinencije ovisnika.

U Gradu Zagrebu, uz zloporabu sredstava ovisnosti, sve češće se javljaju i drugi suvremeni socijalni problemi: porast maloljetničke delikvencije, školskog i izvan-školskog nasilja, povećanje broja mladih koji ne završavaju školovanje i drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja.

U okviru Programa prevencije i suzbijanja ovisnosti Grada Zagreba u 2003., dodjeljuje se financijska potpora programima udruga i drugih pravnih i fizičkih osoba koje se registrirane za provođenje programa prevencije i suzbijanja ovisnosti. Poziv za predlaganje programa prevencije i suzbijanja ovisnosti u 2003., objavljen je u listopadu 2002. godine, te je na njega pristiglo 146 prijava programa. Gradsko poglavarstvo osnovalo je i imenovalo Povjerenstvo za prevenciju i suzbijanje ovisnosti, koje će odabrati programe prema programskim aktivnostima i predložiti visinu sredstava financijske potpore.

Ovim programom globalno su podijeljeni programi i predložena raspodjela financijskih sredstava za sljedeće programe: socio-pedagoške, istraživačke i programe organiziranja slobodnog vremena mladih.

Planom sredstva koji će donijeti Gradsko poglavarstvo utvrdit će se programi ili programske aktivnosti i visina sredstava potpore za pojedine programe i programske aktivnosti, sukladno članku 11. Odluke o izvršavanju proračuna Grada Zagreba za 2003.

2. CILJ PROGRAMA Program prevencije i suzbijanja ovisnosti Grada Zagreba

Program prevencije i suzbijanja ovisnosti Grada provodi se kroz projekte i aktivnosti čiji je nositelj Gradski ured za zdravstvo rad i socijalnu skrb. Izvršitelji programa su djelatnici resora zdravstva, prosvjete, socijalne skrbi i policije. Gradski ured za zdravstvo rad i socijalnu skrb osnovao je 25 stručnih timova za prevenciju ovisnosti koji je sastavljen od 400 profesionalaca.

Kratkoročni cilj programa je da se: edukacijom učenika i roditelja podigne razina znanja o djelovanju i štetnim učincima, te posljedicama zloporabe opojnih droga. Dugoročni cilj programa je prevencija zloporabe sredstava ovisnosti i usvajanje zdravih stilova življenja. On će se realizirati kontinuiranom edukacijom i osposobljavanjem timova, te pojedinaca (profesionalca i drugih sudionika u projektu) za usvajanja vještina za očuvanje i unapređenje zdravlja djece i mladeži, te edukaciju i izgradnju stavova učenika osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba.

Ciljne skupine programa su profesori i učitelji, roditelji, djeca i mladi.

Program

PRIMARNE PREVENCIJE

obuhvaća sljedeće :

a) program edukacija roditelja

b) program edukacija učenika

c) program organiziranoga slobodnog vremena djece i mladeži

Program

SEKUNDARNE PREVENCIJE

obuhvaća sljedeće podprograme:

a) rad s djecom i mladeži rizičnog ponašanja u odgojnoobrazovnom sustavu

b) rad s djecom i mladeži rizičnog ponašanja izvan odgojnoobrazovnom sustava

Program

TERCIJARNE PREVENCIJE

obuhvaća sljedeće podprograme:

a) rad s ovisnicima

b) OUTREACH aktivnosti

3. PLAN AKTIVNOSTI Program prevencije i suzbijanja ovisnosti

U Proračunu Grada Zagreba za 2003. za Program prevencije i suzbijanja ovisnosti planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 3.000.000,00 kuna.

Navedena sredstva preraspodijelila bi se na sljedeće aktivnosti:

1. Edukacija

1.1. Program edukacije liječnika opće/obiteljske medicine

1.2. Program edukacije prosvjetnih djelatnika - stručni suradnici i voditelji ŠPP

1.3. Program edukacije članova nevladinih udruga

1.4. Program edukacije policijskih i pravosudnih djelatnika (u suradnji s nadležnim institucijama)

2. Zdravstveno prosvjećivanje

2.1. Program edukacije roditelja- projekt “Svi za protiv”

međuresorna suradnja zdravstva, prosvjete, socijalne skrbi i policije

3. Primarna prevencija ovisnosti

2.2. Program zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjećivanja

Projekt “ Želim biti slobodan”- edukacija učenika o djelovanju i štetnim učincima droga

2.2.1. Edukacija profesora biologije u srednjim školama Grada Zagreba

2.2.2. Edukacija učenika - djelovanje i štetni učinci droga

učenici 55 srednjih škola Grada Zagreba (I. -IV. razreda, 32.721 učenika)

4. Programi sekundarne prevencije

4.1. Projekt radionica s djecom koja pokazuju rizično ponašanje

4.2. Program rada s eksperimentatorima i povremenim konzumentima ilegalnih droga

Centar za prevenciju ovisnosti Grada Zagreba

5. Programi tercijarne prevencije

5.1. Klubovi liječenih alkoholičara Grada Zagreba - 62 kluba

5.2. Program rada s ovisnicima o ilegalnim drogama

Centar za prevenciju ovisnosti Grada Zagreba

6. Programi prevencije i suzbijanja ovisnosti sufinancirani od Grada Zagreba na temelju odabira Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje ovisnosti Grada Zagreba

6.1. Programi nevladinih udruga

6.2. Programi slobodnog vremena mladih organizirani u prosvjetnim ustanovama

6.3. Programi medijskog poticanja prevencije ovisnosti

Iz navedenoga slijedi da je Povjerenstvu za prevenciju i suzbijanje ovisnosti u Gradu Zagrebu pristiglo 146 programa za sufinanciranje. Nadalje, utvrđuje se da su dostavljena 62 programa klubova liječenih alkoholičara, 55 programa ustanova (3 programa zdravstvenih i 52 programa prosvjetnih ustanova za program prevencije i suzbijanja ovisnosti), 21 program prevencije i suzbijanja ovisnosti nevladinih udruga te 6 programa medija.

Sredstva za sufinanciranje navedenih programa raspodijelila bi se na sljedeća područja:

SOCIO-PEDAGOŠKI PROGRAMI

Sociopedagoški programi sekundarne prevencije ovisnosti za cilj imaju edukacijom djece i mladih uz uključenje roditelja u program poboljšati kvalitetu obiteljskih odnosa. Programi za djecu i mlade provode se u radionicama i igraonicama uz individualni rad, nositelji programa su kompetentni stručnjaci. Roditelji se u program uključuju u individualnom i grupnom savjetovališnom radu.

Programi tercijarne prevencije obuhvaćaju rad s ovisnicima i članovima obitelji s ciljem održavanja apstinencije ovisnika i njihove socijalne integracije u društvo.

ISTRAŽIVAČKI PROGRAMI

Temelj svake dobro organizirane prevencije je poznavanje osnovnih epidemioloških činjenica vezanih uz određeni problem ili pojavu (npr. prevalencija, incidencija pojave, itd.) kao i identifikacija niz drugih čimbenika koji mogu utjecati na pojavnost, širenje, kao i sprečavanje određene pojave. Preduvjet kvalitete programa je poznavanje društvenih, kulturalnih, emocionalnih, ekonomskih, institucionalnih i drugih karakteristika sredine u kojoj se zbiva određena pojava - zloporaba sredstava ovisnosti i razvoj bolesti ovisnosti.

Za sufinanciranje istraživačkih programa mogu se prijaviti projekti, čiji rezultati mogu doprinijeti svrhovitom planiranju preventivnih programa u organizacijskom i sadržajnom smislu.

PROGRAMI ORGANIZIRANJA SLOBODNOG VREMENA U ŠKOLI

Djeca i mladi najveći dio vremena provode u školi sa svojim vršnjacima. Na žalost, prilike u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina (rat, nezaposlenost, pad životnog standarda) znatno su utjecala na kvalitetu života pa, slijedom toga i kvalitetu odgojnih sadržaja u školama. Planirano je sufinanciranje programa i organiziranja slobodnog vremena mladih u školi sljedećih sadržaja: neselektivno bavljenje sportom, glazbeno-scenski programi, likovni programi, tehnički programi.

Povjerenstvo za prevenciju i suzbijanje ovisnosti Grada Zagreba, sukladno kriterijima za odabir, te ocjeni dosadašnjeg rada odabranih izvršitelja programa, utvrdilo je preraspodjelu planiranih sredstva na sljedeći način:

- programi nevladinih udruga u iznosu 42% planiranih sredstava,

- programi slobodnog vremena mladih u školi u iznosu 22% planiranih sredstava,

- programi klubova liječenih alkoholičara u iznosu 16% planiranih sredstava,

- programi medijskog poticanja prevencije ovisnosti u iznosu 15% planiranih sredstava,

- istraživački programi u iznosu od 5% planiranih sredstva.

Važno je istaknuti sljedeće programe prevencije i suzbijanja ovisnosti Grada Zagreba:

- projekt edukacije roditelja “ Svi za protiv”

- projekt edukacije učenike osnovnih i srednjih škola “Želim biti slobodan”

(edukacija u 2002. obuhvatila je 32.589 učenika osnovnih škola, a u 2003. planirana edukacija o djelovanju i štetnim učincima droga obuhvatit će 32.721 učenika srednjih škola)

Programi prevencije ovisnosti temelje se na sociodinamičnom pristupu promicanja zdravlja i provode se zajedničkom suradnjom zdravstva i prosvjete u zdravstvenom odgoju djece i mladih Grada Zagreba.

Izneseno potvrđuje kvalitetu i značenje programa, te se može konstatirati da je Grad Zagreb na putu da svoj regionalni projekt međuresorne suradnje na prevenciji ovisnosti prenese i u druge sredine u kojima se ovisnost javlja kao javnozdravstveni i socijalni problem.

Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb sudjelovat će u svim oblicima podizanja građanske svijesti o problemu ovisnosti angažiranjem na tribinama, savjetovanjima i tečajevima surađujući s ustanovama i nevladinim udrugama.

Slijedom navedenih aktivnosti i projekata Gradskog programa prevencije ovisnosti, planiranih za 2003. radi održavanja kontinuiteta i unapređenja kvalitete, potrebno je planirati i bitno povećati sredstva za 2002. godinu.

KLASA: 400-06/02-01/50

URBROJ: 251-11-04-02-21

Zagreb, 12. prosinca 2002.

Predsjednica

Gradske skupštine

Morana Paliković Gruden, dipl.polit., v.r.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija