Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Sigečica"

Na temelju članka 26.b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 16. sjednici, 13. srpnja 2006., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Sigečica"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Sigečica" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na sjeveru: Ulicom grada Vukovara,

- na istoku: Heinzelovom ulicom,

- na jugu: Slavonskom avenijom, Folnegovićevom ulicom i Radničkom cestom,

- na zapadu: Lopudskom, Rapskom i Kornatskom ulicom.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 19,0 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovom se odlukom utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu UPU "Sigečica", sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina gospodarskih i ostalih djelatnosti te zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000 na kojem su detaljno razgraničene bojom i planskim znakom zone sljedećih namjena:

1.1. Mješovita pretežito stambena namjena, M1

Članak 6.

U zonama mješovite - pretežito stambene namjene, M1, mogu se graditi građevine stambene i stambeno - poslovne namjene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i kao jednonamjenske građevine (stambene, iznimno poslovne namjene).

Iznimno, obavezno je planiranje sadržaja u javnom korištenju u prizemljima svih pretežito stambenih građevina u zoni visoke gradnje mješovite, pretežito stambene namjene, M1 u kazeti 7.

U građevinama iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje koji uključuju:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture;

- pošte, banke i sl.;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.);

- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel;

- javnoprometne površine i javne garaže;

- parkove, dječja igrališta i zaštitne zelene površine.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka ovog članka mogu biti u sklopu stambeno - poslovne građevine, uz uvjet da ukupna površina svih pratećih prostora može iznositi najviše 30% izgrađene bruto površine predmetne građevine.

Na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 hektara u zonama iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi:

- građevine javne i društvene namjene (predškolske ustanove i škole, zdravstvene i socijalne ustanove i druge građevine od javnog interesa);

- javnoprometne površine i javne garaže;

- športsko - rekreacijske površine i igrališta te

- javne i zaštitne zelene površine.

U zonama iz stavka 1. ovog članka nije predviđena gradnja novih trgovačkih centara, obrta, proizvodnih građevina, skladišta i drugih sadržaja koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje, ali se postojeći sadržaji navedene namjene mogu zadržati u zoni i to bez mogućnosti širenja i s tendencijom prenamjene u namjenu planiranu Planom.

1.2. Mješovita pretežito poslovna namjena, M2

Članak 7.

U zonama mješovite pretežito poslovne namjene, M2, planira se gradnja poslovnih i stambenih građevina na način da prevladava poslovna namjena koja obuhvaća sljedeće sadržaje:

- uredi;

- poslovni prostori;

- trgovine;

- prostori za rad - tihi obrti i servisno - uslužni prostori;

- izložbeno - prodajni prostori;

- gradske robne kuće;

- ugostiteljstvo i zabava;

- prostori javne i društvene namjene;

- smještajni sadržaji (hoteli, pansioni i sl.);

- šport i rekreacija, parkovi i dječja igrališta.

Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi kao jednonamjenske građevine, višenamjenske građevine ili u kombinaciji sa stanovanjem.

Sadržaj stanovanja planira se u odnosu na pojedinu građevnu česticu, odnosno zahvat u prostoru i može imati najviše 40% bruto stambene površine.

U zonama iz stavka 1. ovog članka ne smiju se graditi:

- opskrbni centri s otvorenim parkiralištem;

- skladišta kao osnovna namjena;

- građevine za preradu mineralnih sirovina.

1.3. Javna i društvena namjena, D3 i D4

Članak 8.

U zonama javne i društvene namjene, D3 i D4 mogu se graditi nove građevine javnih i društvenih sadržaja (predškolske ustanove i škole, zdravstvene i socijalne ustanove i druge građevine javnog interesa).

Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu sadržavati i prateće sadržaje, te prostore koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

U zonama iz stavka 1. ovog članka ne mogu se graditi građevine stambene i poslovne namjene.

1.4. Zelene površine, Z1 i Z

Članak 9.

U sklopu javnih zelenih površina - javni park, Z1, moguće je uređenje sadržaja i gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka, što uključuje: dječja igrališta, paviljone i nadstrešnice i manje komunalne građevine.

Ispod parkovnih površina iz stavka 1. ovog članka nije moguća gradnja bilo kakvih sadržaja.

Na području obuhvata Plana u svim kategorijama namjene površina, osim površina infrastrukturnih sustava, moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta.

U sklopu zaštitnih zelenih površina, Z, moguće je uređenje i gradnja pješačkih i biciklističkih staza i manjih komunalnih građevina.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava, IS

Članak 10.

Planom su grafički određene površine infrastrukturnih sustava, IS, na kojima se mogu graditi građevine i uređaji prometne i komunalne infrastrukture.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu i uređaje moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, uz uvjet da se do građevina i uređaja osigura neometani pristup za njihovo održavanje.

1.6. Bilanca namjene površina

Članak 11.

Planom je ostvarena sljedeća bilanca površina:

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 12.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja građevina gospodarskih poslovnih djelatnosti:

- u zonama mješovite pretežito poslovne namjene, M2,

- u zonama mješovite pretežito stambene namjene, M1, kao prateći sadržaj u stambeno - poslovnim građevinama.

Na području obuhvata Plana ne može se odobriti gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Građevine i prostori gospodarskih poslovnih djelatnosti iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog članka grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju u zonama iz stavka 1. ovog članka.

2.1. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina u zonama visoke gradnje mješovite pretežito poslovne namjene, M2 (kazete 1, 5, 6, 7 i 8)

2.1.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru

Članak 13.

Unutar pojedine kazete može se osnovati jedna ili više građevnih čestica, vodeći računa o cjelovitosti prostornog rješenja, imovinsko - pravnom stanju i mogućnostima etapne izgradnje.

Građevna čestica određuje se lokacijskom dozvolom za svaku građevinu i mora imati površinu i oblik koji omogućava korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obavezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine najmanje širine 9,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

Na građevnoj čestici moguća je gradnja jedne ili više građevina.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 50%.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno (odnos BRP nadzemno i površine građevne čestice) je:

- najviše 5,0 - za poslovne građevine, hotele i građevine javne namjene u kazetama 1, 6 i 7,

- najviše 3,0 - za poslovne građevine, hotele i građevine javne namjene u kazetama 5 i 8,

- najviše 3,0 a najmanje 1,5 - za građevine svih ostalih namjena u kazetama 1, 5, 6, 7 i 8,

- za poslovne građevine, hotele i građevine javne namjene na prostoru obuhvata Plana najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno nije ograničen.

2.1.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici, odnosno zahvatu u prostoru

Članak 14.

Na građevnim česticama, odnosno zahvatima u prostoru u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene, moguća je gradnja novih samostojećih i poluugrađenih građevina. Ukoliko se poluugrađene građevine ne izvode istovremeno, građevina na parceli koja se gradi uz poluugrađenu građevinu mora se obavezno projektirati kao poluugrađena.

Visina novih građevina je:

- najviše 15 nadzemnih etaža - za poslovne građevine, hotele i građevine javne namjene u kazetama 1, 6 i 7,

- najviše 9 nadzemnih etaža - za poslovne građevine, hotele i građevine javne namjene u kazetama 5 i 8,

- najviše 9, a najmanje 4 nadzemne etaže - za građevine svih ostalih namjena u kazetama 1, 5, 6, 7 i 8,

- za poslovne građevine, hotele i građevine javne namjene na prostoru obuhvata Plana najmanja visina novih građevina nije ograničena.

Moguća je gradnja jedne ili više podrumskih etaža te potkrovlja.

Najmanja udaljenost samostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m. Moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina jednaka zbroju polovica njihovih visina.

Ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru je jednaka zbroju polovica njihovih visina.

2.1.3. Rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija građevina

Članak 15.

Rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija građevina u zonama mješovite pretežito poslovne namjene, M2 ( kazete 1, 5, 6, 7 i 8 ), izvode se prema pravilima za novu gradnju.

Prilikom rekonstrukcije i gradnje zamjenske građevine u zonama iz stavka 1. ovog članka postojeća izgrađenost građevne čestice, visina i koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

2.1.4. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru

Članak 16.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora biti primjereno karakteru zone.

Najmanje 20% površine građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru mora biti hortikulturno uređen prirodni teren bez podzemne ili nadzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

Prostor uređen kao sportsko - rekreativna površina ne ulazi u izračun propisane površine dijela građevne čestice koja mora biti uređena kao prirodni teren.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba obvezno izvesti unutar građevne čestice, odnosno unutar zahvata u prostoru prema normativima za određenu namjenu iz točke 5.1.1. ove odluke.

Najmanje 70% od potrebnog broja PGM za pojedini zahvat u prostoru potrebno je organizirati u podzemnim garažama.

2.1.5. Mjere provedbe

Članak 17.

Za gradnju novih građevina u kazetama 5, 6 i 7 propisano je obavezno provođenje urbanističko - arhitektonskog natječaja koji može biti pozivni ili javni. Prostorni obuhvat obaveznog urbanističko - arhitektonskog natječaja prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

Do završetka procedure provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja moguće je korištenje prostora na postojeći način.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite pretežito poslovne namjene, M2 (kazete 1, 5, 6, 7 i 8), primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni mješovite pretežito poslovne namjene, uključujući i građevine javne i društvene namjene.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite pretežito poslovne namjene, M2 (kazete 1, 5, 6, 7 i 8), ne primjenjuju se za prostore gradskih projekata.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 18.

Novi javni i društveni sadržaji (predškolske ustanove i škole, zdravstvene i socijalne ustanove i druge građevine javnog interesa) mogu se graditi:

- kao prateći sadržaj u sklopu stambenih, poslovnih i stambeno - poslovnih građevina s time da površina prostora za prateće sadržaje unutar zahvata u prostoru može ukupno biti do najviše 30% BRP-a;

- na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 ha;

- na zasebnim građevnim česticama javne i društvene namjene, D (kazete 2 i 8).

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Na građevnim česticama javne i društvene namjene iz stavka 1. alineja 2. i 3. ovog članka mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateći sadržaji, te uređivati parkovi i dječja igrališta i prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Na građevnim česticama javne i društvene namjene iz stavka 1. alineja 2. i 3. ovog članka ne mogu se graditi građevine stambene i poslovne namjene.

3.2. Način gradnje građevina društvenih djelatnosti

Članak 19.

Planom su utvrđena sljedeća pravila za gradnju novih građevina javne i društvene namjene na zasebnim građevnim česticama:

- gradnja novih samostojećih građevina prema programu i normativima osnovne namjene;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- BRP, visina građevine i koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno, nisu ograničeni;

- najmanji hortikulturno uređen prirodni teren je 30% površine građevne čestice;

- obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, kapacitet prema normativima za određenu namjenu;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe građevne čestice je h/2 (polovica visine), ali ne manje od 5,0 m, osim od postojeće ili planirane javnoprometne površine;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Za građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama mješovite pretežito stambene namjene, M1, i mješovite pretežito poslovne namjene, M2, primjenjuju se pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u tim zonama.

3.3. Mjere provedbe

Članak 20.

Za gradnju novih građevina društvenih djelatnosti koje se grade na zasebnim građevnim česticama propisano je obavezno provođenje urbanističko - arhitektonskog natječaja koji može biti pozivni ili javni.

4. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 21.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja stambenih i stambeno - poslovnih građevina u zonama mješovite pretežito stambene namjene, M1.

Gradnja stambenih prostora moguća je kao prateći sadržaj u sklopu poslovno - stambenih građevina u zonama mješovite pretežito poslovne namjene, M2, na način da površina stambenog sadržaja može iznositi najviše 40% bruto izgrađene površine na pojedinoj građevnoj čestici, odnosno zahvatu u prostoru.

Gradnja jednonamjenskih stambenih građevina ili građevina u kojima stambena površina iznosi više od 40% BRP u zonama mješovite pretežito poslovne namjene, M2, nije moguća.

4.1. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina u zoni niske gradnje mješovite pretežito stambene namjene, M1 (kazeta 4)

4.1.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 22.

Građevne čestice moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine najmanje širine 9,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

Veličina građevne čestice ne može biti manja od 500 m² za samostojeću, 300 m² za poluugrađenu, odnosno 180 m² za ugrađenu građevinu.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice svim građevinama ne može biti veća od 30% za samostojeću, 40% za poluugrađenu građevinu, a 50% za ugrađenu građevinu.

Bruto razvijena površina svih građevina na čestici može biti najviše 650 m², od čega najveći BRP pomoćne građevine može biti 150 m².

Koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno, ne može biti veći od 1,2.

4.1.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 23.

Na građevnim česticama u zonama mješovite pretežito stambene namjene moguća je gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina.

Najviša visina građevina je podrum, tri etaže i potkrovlje.

Udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijskog pravca ulice mora biti u skladu s građevnim pravcem postojećih građevina.

Građevni pravac pomoćne građevine u pravilu je smješten iza građevnog pravca glavne građevine.

Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi 3,0 m.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u zonama niske gradnje mješovite pretežito stambene namjene, M1, primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni.

4.1.3. Rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija građevina

Članak 24.

Rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija građevina u zonama niske gradnje mješovite pretežito stambene namjene, M1, na građevnim česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja.

Prilikom rekonstrukcije i gradnje zamjenske građevine u zonama iz stavka 1. ovog članka na građevnim česticama manjima od propisanih za novu gradnju, rekonstrukcija i gradnja zamjenskih građevina moguća je uz uvjet da je:

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno 1,2;

- najveća visina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

- udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice je postojeća, ali ne manja od 1,0 m, postojeća udaljenost manja od navedenih može se zadržati;

- udaljenost građevina od međe za interpolaciju i za poslovnu glavnu i pomoćnu građevinu ne može biti manja od 3,0 m;

- potreban broj PGM-a treba osigurati na građevnoj čestici.

U rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine u zonama iz stavka 1. ovog članka postojeći k_is i visina veća od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

4.1.4. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice

Članak 25.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora biti primjereno karakteru zone.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređen prirodni teren bez podzemne ili nadzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba obvezno riješiti na pripadajućoj građevnoj čestici prema normativima ove odluke za određenu namjenu, s tim da se potreban broj PGM za stanovanje određuje prema kriteriju 1,3 PGM/1 stan ili 14 PGM/1.000 m² bruto površine s time da se uzima onaj koji je prometno povoljniji.

4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina u zoni visoke gradnje mješovite pretežito stambene namjene, M1 (kazete 1, 2, 3 i 7)

4.2.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru

Članak 26.

Građevna čestica, odnosno zahvat u prostoru mora imati površinu i oblik koji omogućava korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine najmanje širine 9,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

Na građevnoj čestici moguća je gradnja jedne ili više građevina.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 50%.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno (odnos BRP nadzemno i površine građevne čestice) je najviše 3,0 a najmanje 1,5. Iznimno, za građevine javne i društvene namjene najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno nije ograničen.

4.2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 27.

Na građevnim česticama u zonama mješovite, pretežito stambene namjene moguća je gradnja novih samostojećih i poluugrađenih građevina. Ukoliko se poluugrađene građevine ne izvode istovremeno, građevina na parceli koja se gradi uz poluugrađenu građevinu mora se obavezno projektirati kao poluugrađena.

Visina novih građevina je najviše 9, a najmanje 4 nadzemne etaže.

Moguća je gradnja jedne ili više podrumskih etaža te potkrovlja.

Najmanja udaljenost samostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m. Moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina jednaka zbroju polovica njihovih visina.

Ako se na jednoj građevnoj čestici, odnosno zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina je jednaka zbroju polovica njihovih visina. Iznimno udaljenost može biti i manja, ali ne manje od 12,0 m i to samo u slučaju ako na ta pročelja nisu orijentirani otvori ili su orijentirani samo otvori pomoćnih prostora.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u zonama visoke gradnje mješovite pretežito stambene namjene, M1, primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni, uključujući i građevine javne i društvene namjene.

4.2.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice

Članak 28.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora biti primjereno karakteru zone.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređen prirodni teren bez podzemne ili nadzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

Prostor uređen kao sportsko - rekreativna površina ne ulazi u izračun propisane površine dijela građevne čestice koja mora biti uređena kao prirodni teren.

Potreban broj PGM određuje se prema kriteriju 1,3 PGM/1 stan ili 14 PGM/1.000 m² BRP stambene površine, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM, a za druge namjene određuje se prema normativima za određenu namjenu iz točke 5.1.1. ove odluke.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba obvezno izvesti unutar katastarske čestice, odnosno unutar zahvata u prostoru.

Najmanje 50% od potrebnog broja PGM za pojedini zahvat u prostoru potrebno je organizirati u podzemnim garažama.

Građevne čestice nije moguće ograđivati.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 29.

Ulična mreža na području obuhvata Plana gradit će se, odnosno rekonstruirati u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:1000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica u mjerilu 1:250.

Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi i uređivati kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice. Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješenja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju u koridoru Radničke ceste, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,00 m, a za dvosmjerni 1,60 m.

Autobusna ugibališta i stajališta mogu se smještati, po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju, unutar razdjelnih pojaseva zelenila u uličnom koridoru gradskih ulica. Autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom te odgovarajućom urbanom opremom.

Osim ulica određenih Planom mogu se predvidjeti i druge prometne površine.

5.1.1. Parkirališta i garaže

Članak 30.

Na području obuhvata Plana rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je prema sljedećim kriterijima:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno - garažnim površinama unutar pojedinih građevnih čestica, odnosno zahvata u prostoru.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta na pojedinoj građevnoj čestici, odnosno zahvatu u prostoru bit će utvrđen za svaki zahvat u prostoru posebno u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i ostalim lokalnim uvjetima na svim ulicama na području obuhvata moguća je gradnja javnih parkirališta.

Javna parkirališta koja se grade uz kolnik glavnih gradskih ulica (Radnička cesta, Lopudska /Kornatska ulica) ili gradskih ulica (Folnegovićeva ulica, nova ulica - spoj Kornatske i Folnegovićeve ulice) moraju biti uzdužna ili kosa, a uz ostale ulice mogu biti i okomita.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svaka 4 parkirališna mjesta). Zaštitu stabala između parkirališnih mjesta potrebno je izvesti u istoj razini kako bi se omogućio nesmetan manevar.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 31.

Pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:1000.

Za kretanje pješaka Planom je predviđeno uređenje:

- pješačke površine - trga južno od Radničke ceste;

- javne pješačke površine - pješačka veza Heinzelove ulice i Radničke ceste;

- pješačkih pločnika uz ulice;

- pješačkih staza i šetnica u sklopu javnih parkovnih površina;

- pješačko - kolnih površina.

Na području za koje je propisana potreba detaljnije razrade urbanističko - arhitektonskim natječajem (kazete 5, 6 i 7) mogu se planirati pješački trgovi na način povezivanja s neizgrađenim dijelovima građevnih čestica koje su u javnom korištenju i povezivanjem s okolnim pješačkim komunikacijama.

Minimalna širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je 1,6 m.

5.1.3. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 32.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje osoba smanjene pokretljivosti. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Na javnim parkiralištima za automobile osoba s invaliditetom treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 33.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove potrebno je zamijeniti podzemnim, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija smještanjem antena na krovnim prihvatima u području obuhvata Plana moguća je samo na građevinama isključivo poslovne namjene, uz provedbu svih tehnološko - zdravstvenih mjera prije gradnje i u skladu sa zakonom propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina.

Postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija smještanjem antena na antenske stupove u području obuhvata Plana nije moguće.

Za sve građevine na području obuhvata Plana koje su više od 35,0 m u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi suglasnost za njihovo lociranje u odnosu na radijske koridore.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 34.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža, elektroenergetska mreža, javna rasvjeta, centralni toplinski sustav) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu sa trasama planiranim Planom.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. Energetski sustav

Članak 35.

Za potrebe plinofikacije područja obuhvata izgrađen je visokotlačni plinovod (VTP) u koridoru Radničke ceste i Folnegovićeve ulice s industrijskom plinsko - regulatorskom stanicom (PRS) "TEŽ".

VTP se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1,0 m te će biti izvedeni od čeličnih cijevi i pripadnih elemenata klase PN16 sukladno propisima za plinovode 16 bar. Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP je 10,0 m. U iznimnim okolnostima ova minimalna sigurnosna udaljenost može se smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

Do lokacije plinske regulacijske stanice, PRS dok je u funkciji, mora biti osiguran pristupni put s javnoprometne površine s mogućnosti povremenog parkiranja teretnog vozila. Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od PRS je 10,0 m.

Planirane građevine unutar obuhvata Plana priključit će se na niskotlačnu plinsku mrežu, te su u planiranim prometnicama predviđene trase za niskotlačne plinovode (NTP) koji čine tehničku cjelinu s postojećom plinskom mrežom.

NTP se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1,0 m te će biti izvedeni od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100 klase SDR11 ili SD17. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za NTP i niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1,0 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija.

Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu. Svaka građevina imat će zasebni niskotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom smještenim u ormariću na fasadi građevine ili iznimno unutar građevine.

Na području obuhvata Plana osigurane su načelne lokacije za smještaj novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, koje se trebaju planirati i graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih poslovnih građevina.

Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Na području obuhvata Plana planirano je polaganje srednjonaponske kabelske elektroenergetske mreže za koju su osigurani pojasevi unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo).

Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obvezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Planom se planira polaganje novog toplovoda Radničkom cestom sa spojem s postojećim toplovodom u Ulici grada Vukovara.

Centralni toplinski sustav na području Plana koristit će se kao izvor energije alternativno s plinskom i elektroenergetskom mrežom pri čemu će prednost u korištenju imati izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošače.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 36.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda u Heinzelovoj ulici i Radničkoj cesti.

U svim planiranim ulicama predviđen je smještaj budućih vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude najmanje 1,0 m.

Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,5 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,5 m.

Svijetli vertikalni razmak između vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m.

Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu rješavat će se tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

U dijelu vodozaštitnog područja vodocrpilišta "Žitnjak I. i II." (III. zona zaštite) potrebno je provoditi mjere zaštite u skladu s posebnom odlukom.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja novog magistralnog voda javne odvodnje u koridoru Radničke ceste.

Planirana je gradnja cjelovitog javnog kanalizacijskog sustava za mješoviti sustav javne odvodnje otpadnih, oborinskih i drugih voda.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Sve proizvodne gospodarske građevine trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije ispuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicima.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

6.1. Javne zelene površine - javni park

Članak 37.

Plan utvrđuje javne zelene površine - javni park, Z1, koje su prikazane na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000 (kazeta 2).

Javne parkovne površine na području obuhvata Plana oblikovat će se kao parkovi gradske četvrti te ih je potrebno:

- hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom, uz očuvanje postojećeg visokog zelenila i u skladu s prirodnim i doprirodnim karakteristikama prostora,

- opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i sl.).

U sklopu javnih zelenih površina iz stavka 1. ovog članka, a u skladu s potrebama lokalnog stanovništva, moguće je uređenje dječjeg igrališta.

Na javnim zelenim površinama iz stavka 1. ovog članka moguće je graditi manje jednoetažne komunalne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, dječja igrališta te uređivati staze, odmorišta i slično tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka.

Za uređenje javnih zelenih površina iz stavka 1. ovog članka obvezna je provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja.

6.2. Ostale zelene površine

Članak 38.

Planom su grafički određene manje površine zaštitnog zelenila, oblikovane radi potrebe zaštite stambenih i poslovnih sadržaja od buke, prašine i ostalih utjecaja. Za zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana planirano je održavanje, njegovanje i zaštita.

Unutar zaštitnih zelenih površina na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja, osim uređenja pješačkih i biciklističkih staza te iznimno manjih komunalnih građevina i TS.

Planom je propisano da prirodni hortikulturno uređen teren mora iznositi 20% površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru.

Hortikulturno uređene površine iz prethodnog stavka ovog članka će prvenstveno služiti za potrebe stanovnika, odnosno zaposlenika. U sklopu ovih zelenih površina moguće je uređenje adekvatne opreme parka, te manjih dječjih igrališta u zoni M1.

Na zelenim površinama u području obuhvata Plana ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 39.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 40.

Postupanje s otpadom planirano je:

- odlaganjem komunalnog otpada uz javne zelene i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na način koji ne narušava okoliš,

- odvojenim prikupljanjem pojedinih vrsta otpada (npr. papir, staklo, metali, plastika i slično) tipiziranim posudama, odnosno spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Spremnici iz stavka 1. alineje 2. ovog članka postavljaju se na javnim površinama u skladu s uvjetima nadležne službe. Do spremnika je potrebno omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Na području obuhvata Plana smještaj reciklažnog dvorišta nije predviđen.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I OSTALE MJERE ZAŠTITE

9.1. Mjere zaštite okoliša

Članak 41.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih gospodarskih sadržaja i tehnologija na području obuhvata Plana potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Mjere za zaštitu zraka uključuju:

- izbor kvalitetnih tehnologija i kontinuirana kontrola gospodarskih djelatnosti;

- štednju i racionalizaciju energije, uvođenje plina, proširivanje centralnog toplinskog sustava te razvoj dopunskih alternativnih energija;

- osiguranje zaštitnih zelenih tampona u kontaktnim područjima prema zonama mješovite namjene i postojećem naselju;

- uređenje zelenog pojasa uz prometnice koji se, osim drvoreda, može sastojati i od grmolikog parternog zelenila.

U dijelu vodozaštitnog područja vodocrpilišta "Žitnjak I. i II." (III. zona zaštite) potrebno je provoditi mjere i režime zaštite od mogućeg zagađivanja u skladu s odredbama posebnih propisa.

Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja, pri čemu sve gospodarske građevine na području obuhvata Plana moraju imati predtretman otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u javni kanalizacijski sustav, što se osobito odnosi na separaciju ulja i masti.

Mjere zaštite okoliša provode se potpunom plinofikacijom područja obuhvata Plana.

Najviše dopuštene razine imisije buke propisane su posebnim propisom.

9.2. Mjere zaštite od požara

Članak 42.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s odredbama posebnih propisa. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u skladu s posebnim propisima.

Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih niskotlačnih i visokotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.3. Mjere zaštite i sklanjanja

Članak 43.

Mjere zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe propisanim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- skloništa treba planirati u sklopu pojedinih zahvata u prostoru, i to u sklopu građevina (kao najniže etaže) ili u sklopu zelenih površina u javnom korištenju u pojedinim zahvatima u prostoru;

- iznimno, javna skloništa moguće je planirati u sklopu javnih zelenih površina;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Skloništa su planirana na način da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina bruto razvijene površine veće od 1.000 m² podmiruje svoje potrebe sklanjanja stanovništva na građevnoj parceli, odnosno zahvatu u prostoru, pri čemu je potrebno predvidjeti višenamjensko korištenje sklonišnog prostora (u funkciji poslovnih prostora, kao trgovački sadržaji, skladišta, garaže i sl.) pri čemu mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti njegovo redovito održavanje te ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa i sprečavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine iz prethodnog stavka ovog članka određuje se prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U bruto izgrađenu površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

Smještaj pojedinih skloništa na građevnim česticama biti će utvrđen u postupku ishođenja lokacijskih dozvola pojedinih zahvata u prostoru, odnosno građevina.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja i urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 44.

Na prostoru obuhvata Plana nije propisana obveza izrade detaljnih planova uređenja.

Planom je utvrđena obveza provođenja urbanističko - arhitektonskih natječaja:

- za gradnju novih građevina u kazetama 5, 6 i 7;

- za gradnju jednonamjenskih građevina javnih i društvenih djelatnosti na zasebnim građevnim česticama;

- za idejno hortikulturno rješenje uređenja javnih parkova Z1 u kazeti 1.

Najmanji prostorni obuhvat natječaja iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je za kazete 6 i 7 na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

Natječaj iz stavke 2. ovog članka može biti pozivni ili javni, a vrstu natječaja određuje Gradski zavod za prostorno uređenje koji izrađuje ili verificira program za natječaj.

Do završetka procedure za provedbu urbanističko - arhitektonskog natječaja moguće je korištenje prostora na postojeći način.

Prostori najmanjeg jedinstvenog zahvata u prostoru, odnosno najmanjeg zahvata za izdavanje lokacijske dozvole u kazetama 1, 6, 7 i 8 prikazani su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

10.2. Smjernice za rekonstrukciju građevina

Članak 45.

Planom se omogućava rekonstrukcija svih postojećih građevina koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04).

Građevine iz prethodnog stavka ovog članka mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, odnosno do uređenja pojedinih zahvata u prostoru gradnjom novih građevina, rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:

1. Stambene, odnosno stambeno - gospodarske građevine:

- prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih građevina;

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja individualnih građevina s ne više od tri stana, s povećanjem postojećeg BRP-a do 20%, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda.

2. Građevine drugih namjena (gospodarske, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina do 10 m² BRP-a za građevine do 100 m² BRP-a, i do 20% ukupnog BRP-a za veće građevine, ali ne više od 500 m² BRP-a, jednokratno, a iznimno više ukoliko je neophodno za funkcionalno i oblikovno poboljšanje građevine, odnosno dovršenje građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 47.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/06-01/35

URBROJ: 251-01-04-06-7

Zagreb, 13. srpnja 2006.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.