Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Vrbik - Savska - Slavonska"

Na temelju članka 26.b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 18. sjednici, 26. listopada 2006., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Vrbik - Savska - Slavonska"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Vrbik - Savska - Slavonska" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na sjeveru: Putom Jurja Gagarina;

- na istoku: planiranom prometnicom - spojem Puta Jurja Gagarina i Slavonske avenije;

- na jugu: Slavonskom avenijom;

- na zapadu: Savskom cestom.

Površina obuhvata Plana iznosi 3,05 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se uređuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu UPU "Vrbik - Savska - Slavonska", sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a. Prometni sustav

2.b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2.c. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.a. Oblici korištenja

4.b. Način gradnje

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj stanovnika.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1.2.1. Stambena namjena - S

Članak 7.

Postojeće visoke stambene građevine (stambena građevina uz Put Jurja Gagarina te dva stambena tornja u središnjem dijelu obuhvata) ovim se planom zadržavaju u postojećim gabaritima.

Površine stambene namjene (S) su površine pod navedenim postojećim stambenim građevinama.

Unutar stambenih građevina uređivat će se i prostori za prateće sadržaje:

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi).

Prateći sadržaji u sklopu su stambene građevine, a unutar jedne stambene građevine mogu biti do najviše 10% BRP-a. Postojeći prateći sadržaji veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećanja.

Na površinama stambene namjene moguća je sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima.

1.2.2. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 8.

Postojeće visoke stambeno - poslovne građevine uz Savsku cestu ovim se planom zadržavaju, dok se u središnjem dijelu planira nova gradnja stambeno - poslovnih građevina.

Površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1) su površine pod postojećim stambeno - poslovnim građevinama iz prethodnog stavka te površine u središnjem dijelu obuhvata.

Unutar stambeno - poslovnih građevina uređivat će se i prostori za prateće sadržaje:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- pošte, banke i sl.;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.);

- ugostiteljstvo.

Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% BRP-a.

1.2.3. Poslovna namjena - K1

Članak 9.

Površina poslovne namjene (K1) određena je uz križanje Savske ceste i Slavonske avenije.

Poslovna namjena - K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno-servisni i prateći skladišni prostori, poslovni hoteli.

Na površinama poslovne namjene (K1) mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- prometne građevine, javne garaže, športske površine;

- uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

1.2.4. Javne zelene površine - Z1

Dječje igralište - Z1₁

Članak 10.

Dječje igralište (Z1₁) je javni neizgrađeni prostor, namijenjen igri djece i odmoru građana.

Navedenu površinu potrebno je opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, kao što su oprema za dječja igrališta, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za otpatke i sl.

Hortikulturno uređene površine - Z1₂

Članak 11.

Hortikulturno uređene površine (Z1₂) su površine koje predstavljaju ambijentalnu vrijednost kvalitetnog stanovanja, a imaju odlike parkovnog uređenja s uređenim stazama, postavljenim klupama za odmor te u slobodnoj formi zasađenim stablašicama.

Površine određene kao hortikulturno uređene površine (Z1₂) koje su inventarizirane valorizacijom postojećeg stanja (označene na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA) potrebno je očuvati i održavati, dok se ostale površine određene kao Z1₂ uređuju sadnjom visokog i niskog zelenila, gradnjom pješačkih putova te opremanjem elementima urbane opreme.

1.2.5. Površine infrastrukturnih sustava IS

Članak 12.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine.

Na navedenim se površinama planira ulična mreža koja uključuje:

- kolne površine;

- pješačke površine;

- drvorede i ostale zelene površine;

- parkirališta.

Unutar zelene površine koja je dio spojne prometnice Puta Jurja Gagarina i Slavonske avenije (istočno od zahvata M1₃) moguć je smještaj manje infrastrukturne građevine, kao što je transformatorska stanica i sl. za potrebe planirane gradnje unutar područja obuhvata Plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH (POSLOVNIH) DJELATNOSTI

Članak 13.

Građevine i sadržaji gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na površini poslovne namjene (unutar zahvata K1), kao i na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (unutar zahvata M1₁, M1₂, M1₃ i M1₄).

Zahvati iz prethodnog stavka prikazani su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, dok su uvjeti i način gradnje prikazani na kartografskim prikazima 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.a. Oblici korištenja i 4.b. Način gradnje, grafičkog dijela elaborata.

Unutar zahvata K1 planira se smještaj sadržaja isključivo poslovne namjene, dok se unutar zahvata M1₁, M1₂, M1₃ i M1₄ sadržaji poslovne namjene planiraju uz sadržaje stanovanja.

Uvjeti smještaja građevina unutar zahvata M1₁, M1₂, M1₃ i M1₄ dani su u točki 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA odredbi za provođenje.

Zahvat poslovne namjene K1

Članak 14.

S ciljem dobivanja što kvalitetnijeg oblikovanja kompleksa Savska cesta - Slavonska avenija, za zahvat poslovne namjene K1 potrebno je provesti urbanističko - arhitektonski natječaj.

Smještaj građevina, kao i broj zahvata, odnosno građevnih čestica, preispitat će se i odrediti urbanističko-arhitektonskim natječajem.

Površinu zahvata K1 potrebno je sagledati cjelovito za križanje Savske ceste - Slavonske avenije, kako bi se oblikovanjem i smještajem građevina izbjegao efekt stvaranja "vrata" uz Slavonsku aveniju.

Pažljivim projektiranjem odnosa među volumenima i visinskih odnosa sa susjednim zgradama planirana gradnja će se uklopiti u okoliš čistim, jednostavnim oblicima, vezujući planiranu gradnju oblikovanjem na postojeću gradnju Savske ceste i Slavonske avenije.

Unutar navedenog zahvata predviđa se gradnja i uređenje prema interpretaciji urbanog pravila "uređenja i urbane obnove prostora visoke gradnje", odnosno planira se gradnja visokih isključivo poslovnih građevina (samostojećih, poluugrađenih ili ugrađenih).

Najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi 70%.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 5,0, a najmanji 2,0.

Visina građevina preispitat će se i odrediti urbanističko - arhitektonskim natječajem, s tim da planirana gradnja ne može biti viša od 9 etaža.

Građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina (ulica, trg).

Prirodni hortikulturno uređeni teren zauzima najmanje 20% građevne čestice.

Potreban broj PGM za trgovine iznosi 40 PGM na 1000 m² bruto izgrađene površine, dok za ostale poslovne sadržaje iznosi 20 PGM na 1000 m² bruto izgrađene površine.

Parkirališno - garažna mjesta obavezno se moraju izvesti unutar zahvata K1.

Ograđivanje građevnih čestica nije dopušteno, osim komunalnih i infrastrukturnih građevina, kada je to potrebno prema posebnim propisima.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Na području obuhvata Plana nisu posebno izdvojene površine zona javne i društvene namjene, no smještaj sadržaja društvenih djelatnosti moguć je unutar svih zahvata.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 16.

Stanovanje se na području obuhvata Plana predviđa na površinama stambene namjene (unutar zahvata S₁, S₂ i S₃) te na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (unutar zahvata M1₁, M1₂, M1₃ i M1₄).

Zahvati iz prethodnog stavka prikazani su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, dok su uvjeti i način gradnje prikazani na kartografskim prikazima 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.a. Oblici korištenja i 4.b. Način gradnje, grafičkog dijela elaborata.

Zahvati stambene namjene - S₁, S₂ i S₃

Članak 17.

Zahvati stambene namjene (S₁, S₂ i S₃) su postojeće visoke stambene građevine: stambena građevina uz Put Jurja Gagarina (S₁) te dva stambena tornja u središnjem dijelu obuhvata (S₂ i S₃).

Unutar navedenih zahvata moguća je sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima.

Unutar navedenih zahvata nije dopuštena dogradnja i nadogradnja.

Zahvati mješovite - pretežito stambene namjene - M1₁, M1₂, M1₃ i M1₄

Zahvati M1₁ i M1₂

Članak 18.

Zahvati mješovite - pretežito stambene namjene M1₁ i M1₂ su postojeće visoke stambeno - poslovne građevine uz Savsku cestu.

Unutar navedenih zahvata moguća je sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima.

Unutar navedenih zahvata nije dopuštena dogradnja i nadogradnja.

Zahvati M1₃ i M1₄

Članak 19.

Zahvati mješovite - pretežito stambene namjene M1₃ i M1₄ u središnjem su dijelu obuhvata - prostoru koji s južne i sjeverne strane rubno dotiču dva stambena tornja, sa zapada ga određuju visoke stambene zgrade uz Savsku cestu, dok se uz istočnu granicu navedenih zahvata nalazi parkovno zelenilo (izvan granice obuhvata Plana).

Zahvati M1₃ i M1₄ su minimalni zahvati u prostoru (zahvati za lokacijsku dozvolu), a istovjetni su s planiranim građevnim česticama, na kojima je moguća gradnja jedne ili više građevina.

Unutar navedenih zahvata predviđa se gradnja i uređenje prema interpretaciji urbanog pravila "uređenja i urbane obnove prostora visoke gradnje", odnosno planira se gradnja visokih stambeno-poslovnih građevina (samostojećih, poluugrađenih ili ugrađenih).

Za oba je zahvata određen udio stambene namjene, koji iznosi najmanje 70% i udio poslovne namjene, koji iznosi 10-30% od ukupnog broja BRP-a na pojedinom zahvatu, odnosno građevnoj čestici.

Najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice iznosi 50%.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) za oba zahvata iznosi 3,0, dok najmanji dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 1,5.

Navedeni koeficijenti iskoristivosti su gornja granica iskoristivosti promatranih zahvata, uz uvjet zadovoljenja svih ostalih Planom zadanih parametara.

Najveća dopuštena visina građevina za oba zahvata iznosi do najviše 9 etaža.

Građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina (ulica, trg).

Maksimalni građevni pravac za zahvat M1₃ određen je na način da nije dopuštena gradnja građevina istočno od maksimalnoga građevnog pravca, dok za zahvat M1₄ nije dopuštena gradnja južno od maksimalnoga građevnog pravca. Navedeni maksimalni građevni pravci prikazani su na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.b. Način gradnje.

Prirodni hortikulturno uređeni teren zauzima najmanje 20% građevne čestice.

Potreban broj PGM za potrebe stanovanja određuje se prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 14 PGM/1000 m², s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM, dok se za druge namjene određuje u skladu s normativima iz točke 5.1.2. Javna parkirališta i garaže, odredbi za provođenje.

Parkirališno - garažna mjesta obavezno se moraju izvesti unutar građevne čestice.

Ograđivanje građevnih čestica nije dopušteno, osim komunalnih i infrastrukturnih građevina, kada je to potrebno prema posebnim propisima.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 20.

Planom su osigurane površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- sustav pošte i telekomunikacija;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama za provođenje.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 21.

Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju dijelova postojećih ulica, izgradnju novih ulica i križanja u razini, parkirališnih površina te pješačkih površina, na način da se osigura usklađen razvoj kolnog i pješačkog prometa.

Kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a. Prometni sustav, određen je sustav prometnica prema njihovoj važnosti, odnosno funkcionalnosti za Grad, te njihovi karakteristični presjeci.

5.1.1. Ulična mreža

Članak 22.

Unutar obuhvata Plana dvije su prometnice određene kao gradske prometnice - Put Jurja Gagarina te ulica koja spaja Put Jurja Gagarina i Slavonsku aveniju.

Put Jurja Gagarina potrebno je rekonstruirati (proširiti), odnosno realizirati u koridoru širine 23,0 m, uz izgradnju "T" križanja sa Savskom cestom. Planirana rekonstrukcija Puta Jurja Gagarina podrazumijeva:

- dvije kolne trake širine 3,0 m;

- obostrano okomito parkiranje širine 5,0 m;

- obostrani nogostup širine 4,5, odnosno 2,5 m.

Spoj Puta Jurja Gagarina i Slavonske avenije je planirana prometnica, koja prolazi uz istočni rub područja obuhvata, od "T" križanja s Putom Jurja Gagarina na sjeveru do spoja tipa uljev/izljev na Slavonsku aveniju na jugu.

Spojnu prometnicu iz prethodnog stavka karakteriziraju različite širine koridora na pojedinim segmentima, koje podrazumijevaju sljedeće:

- dio Puta Jurja Gagarina - Zeleni trg (sjever), ukupne širine 12,5 m:

- dvije kolne trake širine 3,5 m;

- obostrani nogostup širine 2,0, odnosno 3,5 m.

- dio Puta Jurja Gagarina - Zeleni trg (jug), ukupne širine 10,5 m:

- dvije kolne trake širine 3,0, m;

- obostrani nogostup širine 2,0, odnosno 2,5 m.

- dio Zeleni trg, ukupne širine 10,0 m:

- dvije kolne trake širine 3,0, m;

- obostrani nogostup širine 2,0 m.

- dio Zeleni trg - Slavonska avenija, ukupne širine 25,5 m:

- dvije kolne trake širine 3,5 m;

- obostrani pojas zaštitnog zelenila širine 4,0, odnosno 7,0 m;

- obostrani nogostup širine 3,0, odnosno 4,5 m.

Osim gradskih prometnica ovim se planom predviđa izgradnja ostalih prometnica, kojima će se osigurati kružni prometni tok oko središnjeg dijela područja obuhvata, neophodan osobito za prolaz vatrogasnih vozila, kao i vozila hitne pomoći i čistoće.

Prometnice unutar obuhvata Plana iz prethodnog stavka podrazumijevaju dvije kolne trake širine 3,0 m te obostrani nogostup širine 2,0 m, s tim da je uz prometnicu koja se nalazi uz zapadnu granicu područja obuhvata (uz stražnju stranu stambenih građevina na Savskoj cesti) predviđeno obostrano okomito parkiranje s drvoredom. Na sjevernom dijelu te prometnice parkiranje je jednostrano, s tim da se zadržava i postojeće denivelirano parkiralište s druge strane za koje se predviđa proširenje, kako bi se osigurao veći broj parkirališno - garažnih mjesta.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 23.

Potreban broj PGM za potrebe stanovanja određuje se prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 14 PGM/1000 m², s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM.

Potreban broj PGM za druge namjene određuje se na 1000 m² bruto - izgrađene površine, i to ovisno o namjeni prostora u građevini, u skladu sa sljedećim normativima:

Propisan broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar svake pojedine građevne čestice, s tim da je prioritet smještaj u podzemnim etažama.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 24.

Za kretanje pješaka planiraju se graditi i uređivati, osim pločnika i trgova, pješački putovi i šetnice. Površine za kretanje pješaka ne mogu biti uže od 1,5 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osoba smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi spušteni - iskošeni rubnjaci.

5.1.4. Biciklističke staze

Članak 25.

Biciklističke staze i trake grade se i uređuju kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer iznosi 1 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je staza smještena neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 26.

Planom su osigurani potrebni koridori za izgradnju podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK), unutar koridora planiranih prometnica.

Planirana mreža DTK vodova spojit će se na postojeće DTK vodove u skladu s kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

U profilu planiranih prometnica potrebno je osigurati koridor širine 1,0 m za polaganje podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije.

Telekomunikacijsku infrastrukturu treba projektirati i izvesti u skladu s posebnim propisima, uvjetima davaoca telekomunikacijskih usluga i pravilima struke.

Pri paralelnom vođenju i križanju telekomunikacijske instalacije i drugih instalacija treba se pridržavati uvjeta o minimalnim međusobnim udaljenostima.

Postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija smještanjem antena na krovnim prihvatima, na području obuhvata Plana moguće je samo na građevinama isključivo poslovne namjene, uz provedbu svih tehnološko-zdravstvenih mjera prije gradnje i u skladu sa zakonom propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina.

Postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija smještanjem antena na antenske stupove na području obuhvata Plana nije moguće.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

Članak 27.

Rješenje sustava vodoopskrbe i odvodnje određeno je kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.c. Vodnogospodarski sustav, grafičkog dijela elaborata.

Vodoopskrba

Članak 28.

Postojeći vodoopskrbni cjevovodi se zadržavaju, izuzev cjevovoda Ø 125 mm koji prolazi preko planiranog zahvata M1₃, za koji je predviđeno ukidanje, odnosno premještanje u koridor planirane prometnice uz istočnu granicu obuhvata Plana (spoj Puta Jurja Gagarina i Slavonske avenije).

Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je kao najmanji potrebni prostor za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

Svijetli razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih građevina komunalne infrastrukture je najmanje 1 m, a od drvoreda i građevina najmanje 2,5 m.

Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se najmanje 50 cm. Prijelaz preko prometnice izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova je najmanje 1 m iznad tjemena cijevi.

Dimenzije komora na cjevovodu određuju se prema potrebnim gabaritima ugrađenih armatura, a svijetla visina je najmanje 180 cm.

Odvodnja

Članak 29.

Postojeći sustav odvodnje se zadržava, osim dovodnog kanala sustava odvodnje Ø 40/60, koji prolazi preko planiranog zahvata M1₃ te je predviđeno njegovo premještanje u koridor planirane prometnice uz istočnu granicu obuhvata Plana.

Svijetli razmak između dovodnog kanala sustava odvodnje i ostalih instalacija je najmanje 1 m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda i građevina je najmanje 2,5 m. Križanje s ostalim instalacijama, izvodi se tako da je dovodni kanal sustava odvodnje ispod.

5.3.2. Energetski sustav

Elektroopskrba

Članak 30.

Planom su osigurani potrebni koridori podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete unutar koridora planiranih prometnica, što je prikazano na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije, grafičkog dijela elaborata.

Osim koridora planiranih vodova koji će biti spojeni na postojeću elektroopskrbnu mrežu, planira se osigurati površine za smještaj potrebnog broja novih transformatorskih stanica. Koridori planiranih vodova će se predvidjeti u pravilu u javnim neprometnim površinama.

Lokacije novih transformatorskih stanica planiraju se na način da se nalaze u težištu opterećenja potrošačkog područja, te da je u svako doba moguć pristup kamiona za dopremu transformatora.

Ukoliko se nova transformatorska stanica ne planira u sastavu građevine, za građevnu česticu nove transformatorske stanice potrebno je osigurati površinu 7,0 x 7,0 m.

Ukoliko se transformatorska stanica planira unutar stambenih i stambeno-poslovnih građevina, potrebno se pridržavati odredaba posebnih propisa te ishoditi suglasnost Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Točna lokacija novih trafostanica i instalirana snaga transformatora odredit će se s obzirom na točnu strukturu, površinu i namjenu novih objekata, te njihove energetske potrebe.

Plinoopskrba

Članak 31.

U skladu s kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije, unutar koridora planiranih prometnica, planira se izgradnja niskotlačne plinske mreže, kao proširenje ili nastavak postojećih niskotlačnih plinovoda.

Planira se provesti potpuna plinofikacija planiranih građevina, čime će se omogućiti korištenje plina za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe. Grijanje i potrošna topla voda u manjim građevinama, te stanovima u višestambenim građevinama koristit će se preko kombi bojlera, a iznimno preko kotlovnica u većim jednonamjenskim poslovnim građevinama.

Planirani niskotlačni plinovodi polagat će se podzemno na dubini s nadslojem najmanje 1,0 m. Niskotlačne plinovode potrebno je izvesti od polietilenskih cijevi i fitinga PE 125 klase SDR 11 i SDR 17. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačne plinovode te za niskotlačne i srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine iznosi 1,0 m. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za srednjotlačne plinovode iznosi 2,0 m. Udaljenost plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuje se sukladno posebnim uvjetima nadležnih poduzeća.

Pri odeđivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina u skladu s posebnim propisima nadležnog distributera plina. Svaka građevina mora imati zasebni ključni priključak. Niskotlačni kućni priključak završava s glavnim zaporom na fasadi u plinskom ormariću, odnosno unutar građevine. Srednjotlačni kućni priključak završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavnim zaporom smještenim u plinskom ormariću na fasadi građevine.

Ukoliko će se ulice po kojima su položeni plinovodi rekonstruirati, u sklopu rekonstrukcije tih ulica bit će potrebno štititi ili rekonstruirati postojeće plinovode i pripadne kućne priključke.

S obzirom na to da se unutar obuhvata Plana planira nova izgradnja sa znatnom potrošnjom plina, bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih dovodnih plinovoda, a po potrebi projektirati i izgraditi nove niskotlačne plinovode većeg kapaciteta, koji će zadovoljiti potrebe planirane veće potrošnje plina.

U kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije, navedene dimenzije planiranih niskotlačnih plinovoda su orijentacijske, a stvarne dimenzije će se odrediti hidrauličkim proračunom u sklopu izvedbenog projekta.

Toplovod

Članak 32.

Postojeće instalacije i koridori toplovoda se zadržavaju na sjevernom dijelu područja obuhvata, dok se za područje južno od prometnice koja dijeli zahvat S₂ (postojeći stambeni toranj) i zonu planiranih zahvata M1₃ i M1₄, predviđa premještanje postojećeg toplovoda u pješački hodnik planirane prometnice na zapadnom dijelu obuhvata Plana.

Ukoliko svi planirani stambeno-poslovni sadržaji budu priključeni na toplovodnu mrežu, potrebno je preispitati kapacitet postojećeg toplovoda.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Dječje igralište - Z1₁

Članak 33.

Dječje igralište (Z1₁) je javni neizgrađeni prostor, namijenjen igri djece i odmoru građana.

Navedenu površinu potrebno je opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, kao što su oprema za dječja igrališta, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za otpatke i sl.

Hortikulturno uređene površine - Z1₂

Članak 34.

Hortikulturno uređene površine (Z1₂) su površine koje predstavljaju ambijentalnu vrijednost kvalitetnog stanovanja, a imaju odlike parkovnog uređenja s uređenim stazama, postavljenim klupama za odmor te u slobodnoj formi zasađenim stablašicama.

Površine određene kao hortikulturno uređene površine (Z1₂) koje su inventarizirane valorizacijom postojećeg stanja (označene na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA potrebno je očuvati i održavati, dok se ostale površine određene kao Z1₂ uređuju sadnjom visokog i niskog zelenila, gradnjom pješačkih putova te opremanjem elementima urbane opreme.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 35.

Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti propisane su zakonom i drugim propisima, te odredbama ovog plana.

Zaštita prirodnih vrijednosti

Članak 36.

Unutar područja obuhvata Plana ne postoje prirodna dobra zaštićena temeljem Zakona, no ovim se planom predlaže očuvanje pojedinih hortikulturno uređenih površina, kao i vrijednih skupina stabala i solitera.

Kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA prikazane su sljedeće evidentirane vrijednosti unutar područja obuhvata za koje je ovim planom određena obveza očuvanja:

- hortikulturno uređene površine:

- površina omeđena objektima Savska cesta 79A-79C i Zeleni trg 7;

- površina istočno od objekta Zeleni trg 7;

- površina istočno od objekta Zeleni trg 6a (Hidroelektra niskogradnja).

- vrijedne skupine stabala i soliteri:

- skupina hrastova uz Slavonsku aveniju;

- prostor zelene površine sjeverno od objekta Zeleni trg 4 te zapadno od dječjeg igrališta na Zelenom trgu - stablo jasena (Fraxinus excelsior).

Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti

Članak 37.

Područje obuhvata Plana dio je prostora kulturnog dobra Povijesna urbana cjelina Grada Zagreba, za koje je sustav mjera zaštite utvrđen u konzervatorskoj dokumentaciji - Konzervatorska podloga za UPU-ove središnjeg prostora Trnja između pruge i Slavonske avenije - potez uz prugu, Knežija - Šarengradska - Savska cesta - Vrbik - Slavonska avenija - Prisavlje i Martinovka zapad.

S obzirom na to da se Planom predviđa uređenje i djelomična transformacija gradskog prostora uz značajne vizurne pravce koji imaju utjecaja na sliku Grada, potrebno je uređenje prostora i gradnju (posebno gabarite visokih objekata i njihovu dispoziciju u prostoru) artikulirati na način da se ne naruše vizure južnog ulaza u Grad te na središnji dio povijesne jezgre.

U cilju očuvanja i afirmacije zatečenih vrijednosti prostora kulturnog dobra, te omogućavanja primjerenog prostornog odnosa planirane i postojeće izgradnje, dispozicija i tlocrtni gabariti planirane gradnje u središnjem dijelu obuhvata (zahvati M1₃ i M1₄) trebaju poštivati morfološka obilježja postojeće gradnje.

Stambeni tornjevi na Zelenom trgu 5. i 7. (zahvati S₂ i S₃) vrednovani su kao građevni fond s elementima kulturno - povijesnog identiteta prostora te ih je potrebno očuvati i održavati.

Sukladno odredbama posebnih propisa, za sve zahvate nove gradnje potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 38.

Na području obuhvata Plana zbrinjavanje otpada obavljat će se u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

Pri postupanju s otpadom planira se izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati opasni otpad.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 39.

Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 40.

Mjere čuvanja i poboljšanja kvalitete voda na području obuhvata Plana odnose se posebno na gradnju sustava odvodnje otpadnih voda, s ciljem zaštite podzemnih voda na području Grada Zagreba.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 41.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka ima za cilj očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti.

Mjere za zaštitu zraka planiraju se štednjom i racionalizacijom energije i to uvođenjem plina kao energenta. Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema posebnim propisima o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 42.

Smanjenje prekomjerne buke planira se prema posebnim propisima. Onemogućuje se nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena, te smanjuje u dopuštene granice.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 43.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima ovog plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe propisanim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Za zaštitu od elementarnih nepogoda planirane su preventivne mjere zaštite:

- u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju uskladiti sa posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu (područje obuhvata ugroženo je mogućim potresom osmog stupnja Merkalijeve skale - MCS);

- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža.

Za zaštitu i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara planirane su sljedeće mjere:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite, i to dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, a osnovne zaštite otpornosti 100 - 150 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa:

- skloništa treba planirati ispod građevina kao najniže etaže;

- osigurati potreban opseg zaštite (50 - 150 kPa);

- osigurati rezervne izlaze iz skloništa;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja;

- polumjer gravitacije skloništa osnovne zaštite iznosi 250,0 m, odnosno 5 minuta vremenske dostupnosti;

- obavezna je gradnja skloništa za sve građevine veće od 1000 m² BRP-a.

Broj sklonišnih mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti:

- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini građevine odnosno skupine građevina, računajući da se na 50 m² BRP-a osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika;

- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada;

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano sklonište. Polumjer gravitacije takvih skloništa iznosi 250,0 m.

10. SPRJEČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKIH BARIJERA

Članak 44.

Potrebno je primjenjivati urbanističko - tehničke uvjete i normative za sprječavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera, u skladu s posebnim propisima.

Građevine moraju biti projektirane na način da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Građevine stambene i stambeno - poslovne namjene s deset i više stanova moraju biti projektirane tako da je moguća njihova jednostavna prilagodba za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova.

U skladu s posebnim propisima, potrebno je osigurati određen broj PGM za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj PGM, te izvoditi pristupe pješačkim prelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima.

11. MJERE PROVEDBE PLANA