Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Središće - zapad"

Na temelju članka 26.b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 27. sjednici, 13. rujna 2007., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Središće - zapad"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Središće - zapad" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Arhitektonski fakultet - Zavod za arhitekturu iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- sa sjevera južnom granicom k.č.br. 2290/2 k.o. Zaprudski Otok - Ulica Damira Tomljanovića - Gavrana;

- sa zapada djelomično granicom postojeće k.č.br. 3457/1 k.o. Zaprudski Otok - Avenija Većeslava Holjevca i Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba određene granice obuhvata Plana;

- s juga sjevernom granicom k.č.br. 3451/1 k.o. Zaprudski Otok - Avenija Dubrovnik;

- sa istoka zapadnom granicom planiranog koridora Stonske ulice na potezu od Avenije Dubrovnik do Ulice Damira Tomljanovića - Gavrana.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 21,2 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za gradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu UPU ''Središće - zapad'', sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži :

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljeve prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a Prometna i ulična mreža

2.b Komunalna i infrastrukturna mreža

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.a Način i uvjeti gradnje

4.b Procedure urbano-prostornog uređenja

4.c Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Elaborat iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. k_ig (koeficijent izgrađenosti) - odnos izgrađene tlocrtne površine (površine zemljišta pod građevinom) i površine kazete;

2. tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase stanova u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

3. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) - odnos bruto razvijene površine građevine i površine građevne čestice;

4. koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_isn) - odnos BRP-a nadzemnih etaža građevine, ne računajući podrum, i površine građevne čestice;

5. BRP (bruto razvijena površina) - površina identična građevinskoj bruto površini;

6. blok - dio gradskog prostora (područja) definiran sa svih strana uličnom mrežom ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);

7. kazeta - najmanja prostorna cjelina (izdvojeni zahvat u prostoru) unutar bloka.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1

2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (narančasta) M2

3. Javna i društvena namjena (crvena) D

4. Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

5. Javna i društvena namjena - za kulturu (crvena) D7

6. Zaštitne zelene površine (zelena) Z

7. Javni park (zelena) Z1

8. Dječje igralište (znak) di

9. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 7.

U kazetama F1, G1, G2, H1, H2, I1, I2 i J1 planira se gradnja novih i održavanje i dovršenje postojećih građevina stambene, stambeno - poslovne, javne i društvene namjene.

Građevine mogu biti jednonamjenske - stambene, javne i društvene namjene.

U svim kazetama, uz stanovanje, mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, đačke domove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo, te trgove, parkove i dječja igrališta.

U kazeti H2 planira se gradnja predškolske ustanove manjeg kapaciteta - do 6 skupine na izdvojenoj građevnoj čestici - k.č.br. 332/5 k.o. Zaprudski Otok.

Ukupni BRP stambene namjene mora biti najmanje 80% ukupnoga nadzemnog BRP-a kazete.

Iznimno, u kazeti J1, moguća je gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina uz najveći udio stambene namjene do 75% ukupno ostvarene bruto razvijene površine.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 8.

U kazetama A i D planira se gradnja građevina poslovne namjene, stambeno-poslovne namjene, stambene namjene, te javne i društvene namjene.

U kazetama A i D mogu se graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, trgove, parkove i dječja igrališta, te posebnu namjenu.

Ukupni BRP stambene namjene može biti najviše 49% ukupnoga nadzemnog BRP-a kazete.

1.3. Javna i društvena namjena - D

Članak 9.

U kazetama B i C planira se gradnja građevina za javnu i društvenu namjenu od interesa za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb: upravne, kulturne, i druge građevine koje se odrede mrežom građevina na osnovi posebnih zakona i standarda.

U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama, kao i manji infrastrukturni uređaji.

U kazeti F2 planira se izgradnja javnih i društvenih sadržaja za potrebe naselja Središće-zapad.

1.4. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 10.

U kazeti F2 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do 12 odgojnih skupina.

1.5. Javna i društvena namjena - za kulturu - D7

Članak 11.

U kazeti E planira se dovršenje gradnje Muzeja suvremene umjetnosti prema programu i prvonagrađenom natječajnom radu.

1.6. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 12.

U kazetama H3 i J2 planira se uređenje zaštitnih zelenih površina kao zaštitnih tampon - zona.

U kazeti H3 zadržat će se postojeća plinska redukcijska stanica.

1.7. Javni park - Z1

Članak 13.

Javni park planira se u kazetama G3 i I3.

Javne parkovne površine oblikuju se sadnjom pretežno visoke vegetacije, opremanjem parkovnom opremom i gradnjom pješačkih komunikacija.

U kazeti G3 i I3 planira se uređenje dječjih igrališta.

U kazetama G3 i I3 planirana je gradnja javnih podzemnih skloništa za zaštitu i sklanjanje stanovništva.

1.8. Dječje igralište - DI

Članak 14.

U svim kazetama mješovite-pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta.

Dječja igrališta se planiraju u sklopu parkovnih ili pješačkih površina, a njihov točan položaj odredit će se temeljem prostornog rješenja kazete.

Dječja igrališta se planiraju za:

- za uzrast djece do 6 godina;

- za uzrast djece 7-14 godina.

Dječja igrališta je moguće planirati i unutar javne gradske površine - tematske zone u infrastrukturnom koridoru oznake e1 i kada to nije određeno kartografskim prikazima ovog plana.

1.9. Infrastrukturna namjena

Članak 15.

U površinama infrastrukturne namjene mogu se graditi komunalne građevine i infrastrukturni uređaji, te linijske i površinske građevine za promet.

Površine infrastrukturnih sustava koje se nalaze između kazeta H1 i H2 uredit će se kao kolno - pješačke površine.

U infrastrukturnom koridoru oznake e1 uređuje se javna gradska površina - tematska zona, kao središnji parkovni i pješački potez naselja.

1.10. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Članak 16.

U površinu infrastrukturnih sustava IS uračunata je i površina javne gradske površine - tematske zone unutar koridora prometnice oznake e1, a koja iznosi cca 10.735 m² (ili 5% površine obuhvata Plana).

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 17.

Poslovne i poslovno-stambene građevine će se graditi u kazetama A i D.

Uvjeti korištenja, položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i ZAŠTITE površina, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica ili kazeta izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4.a Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000. Regulacijski pravac obodnih prometnica ovih kazeta ujedno je i građevni pravac tih kazeta.

Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina, te podzemnih garaža i skloništa.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina. Najmanja međusobna udaljenost građevina, kod takvog načina gradnje, iznosi 15,0 m. Gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., kod takvog načina gradnje, moguća je tek kad je međusobna udaljenost pojedinih građevina ≥ 18,0 m. Kod gradnje građevina razvedenog tlocrta međusobna udaljenost nadzemnih dijelova građevine može biti manja, a najmanja međusobna udaljenost istaka, balkona i sl., nije propisana.

Građevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodeći računa o slici ulice i urbanističkoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane građevine moraju i pojedinačno svojim volumenom, proporcijama i obradom pročelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu.

Ovim se planom ne predviđa izgradnja ograda građevne čestice.

Za gradnju u kazetama A i D, na potezu od zgrade Muzeja suvremene umjetnosti do Ulice Damira Tomljanovića - Gavrana, u dubini od 50 m od regulacijskog pravca Avenije Većeslava Holjevca, visina građevine ili dijelova građevine iznosi 3 etaže.

Za gradnju u kazetama A i Dobvezna je provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja.

U svim građevinama moguća je gradnja podruma. Broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog blizine crpilišta i razine podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Potrebno je osigurati najmanje jedan priključak na javnu prometnu površinu, kao i priključenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture.

Kolni priključak za kazetu A moguće je planirati i iz planirane prometnice oznake e1.

Pri projektiranju građevina i prilaznih putova potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Obavezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 19. ove odluke.

Najmanji udio sadržaja poslovne namjene za kazete mješovite - pretežito poslovne namjene je 51% ostvarenoga nadzemnog BRP-a.

Poslovni prostori u funkciji stambenog naselja uređivat će se i u sklopu višestambenih građevina u kazetama mješovite - pretežito stambene namjene (M1). Ukupni BRP poslovne namjene na površinama mješovite - pretežito stambene namjene može iznositi najviše 20% ukupnoga nadzemnog BRP-a kazete. Iznimno, za kazetu J1 ukupni BRP poslovne namjene na površinama mješovite - pretežito stambene namjene može iznositi najmanje 25%, a najviše 49% ukupnoga nadzemnog BRP-a kazete.

2.1. Kazeta A

Članak 18.

U kazetama A i D gradit će se građevine i uređivati površine prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža - za poslovno-stambenu namjenu;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,15;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 37., 47. i 51. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru građevne čestice prema normativu iz članka 36. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 19.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_isn obračunava se u odnosu na nadzemni BRP.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 20.

Planom su površine za gradnju podijeljene na:

- površine nove gradnje;

- površine održavanja i dovršenja.

U blokovima B i C planirana je gradnja građevina javne i društvene namjene prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora.

U kazeti E planira se dovršenje gradnje Muzeja suvremene umjetnosti prema programu i rezultatu arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

U kazeti F2 planira se gradnja javnih i društvenih sadržaja za potrebe naselja Središće - zapad: predškolska ustanova kapaciteta do 12 odgojnih skupina i drugo.

Uvjeti korištenja, položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3. Uvjeti korištenja, uređenja i ZAŠTITE POVRŠINA, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4.a Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000. Regulacijski pravci obodnih prometnica svake kazete ujedno su građevni pravci te kazete.

Pri projektiranju građevina i prilaznih putova potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 25. ove odluke.

3.1. Nova gradnja

Članak 21.

Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete. Iznimno, u kazeti F2 moguće je formiranje najviše dviju građevnih čestica čija veličina će se odrediti u skladu s odredbama posebnih propisa za planiranu vrstu javnih i društvenih sadržaja.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina. Najmanja međusobna udaljenost građevina, kod takvog načina gradnje, iznosi 15,0 m. Gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., kod takvog načina gradnje, moguća je tek kad je međusobna udaljenost pojedinih građevina ≥ 18,0 m. Kod gradnje građevina razvedenog tlocrta međusobna udaljenost nadzemnih dijelova građevine može biti manja, a najmanja međusobna udaljenost istaka, balkona i sl., nije propisana.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina, te podzemnih garaža i skloništa.

Građevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodeći računa o slici ulice i urbanističkoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane građevine moraju i pojedinačno svojim volumenom, proporcijama i obradom pročelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu.

Ovim se planom ne predviđa obavezna izgradnja ograda građevnih čestica, ali se ona omogućuje ukoliko je potrebna zbog namjene građevine.

Najveća visina građevina javne i društvene namjene za kazete B i C je: 3E uz Aveniju Većeslava Holjevca, u dubinu od 50 m, odnosno 9E na preostalom dijelu kazeta.

Za gradnju u svakoj pojedinačnoj kazeti obvezna je provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja.

U svim građevinama moguća je gradnja podruma. Broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog blizine crpilišta i razine podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati najmanje jedan priključak na javnu prometnu površinu, kao i priključenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture.

Kolne priključke za kazete B i C nije moguće planirati iz prometnice oznake e1.

3.1.1. Kazete B i C

Članak 22.

U kazetama B i C gradit će se građevine i uređivati površine prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveća visina građevine je podrum i 3 etaže, odnosno podrum i 9 etaža;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,5;

- najveći k_is nije propisan, odredit će se u skladu s programom i normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 37., 47. i 51. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati prema normativu iz članka 36. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

3.1.2. Kazeta F2

Članak 23.

U kazeti F2 gradit će se građevine i uređivati površine prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najveća visina građevina je podrum i 2 etaže;

- najmanja površina građevne čestice predškolske ustanove odredit će se temeljem odredbi posebnih propisa;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,4;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,7;

- najmanje 30% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 47. i 49. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati prema normativu iz članka 36. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

3.2. Održavanje i dovršenje

3.2.1. Kazeta E

Članak 24.

Kazeta E uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- dovršenje gradnje Muzeja suvremene umjetnosti prema programu i prvonagrađenom natječajnom radu;

- najveći k_isn zahvata u prostoru, visina, k_ig, BRP i k_is u skladu s programom i prvonagrađenim natječajnim radom.

3.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 25.

- nova gradnja

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_is obračunava se na ukupni BRP, a k_isn na ukupni nadzemni BRP.

Koeficijenti k_isn i k_ig se odnose na građevnu česticu.

- održavanje i dovršenje

Iskazani koeficijenti k_ig i k_isn su postojeći i odnose se na kazetu.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 26.

Planom su površine za gradnju podijeljene na:

- površine nove gradnje;

- površine održavanja i dovršenja.

Stambene i stambeno - poslovne građevine gradit će se na prostorima nove gradnje u kazetama F1, G1, G2, H1, I1, I2 i J1.

Osim nove gradnje stambenih i stambeno - poslovnih građevina predviđeno je održavanje postojeće stambeno-poslovne građevine u kazeti H2.

U kazeti H2 planirano je dovršenje gradnje predškolske ustanove manjeg kapaciteta - do 6 skupina na izdvojenoj građevnoj čestici - k.č.br. 332/5 k.o. Zaprudski Otok.

Uvjeti korištenja, položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3. Uvjeti korištenja, uređenja i ZAŠTITE površina, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4.a Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000. Regulacijski pravci obodnih prometnica svake kazete ujedno su i građevni pravci te kazete.

Pri projektiranju građevina i prilaznih putova potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 33. ove odluke.

Stambeni prostori u funkciji stambenog naselja uređivat će se i u sklopu poslovnih građevina u kazetama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2). Ukupni BRP stambene namjene na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene može biti najviše 49% ukupnoga nadzemnog BRP-a kazete.

4.1. Nova gradnja

Članak 27.

Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete. Iznimno, u kazeti J1 moguće je formiranje najviše dviju građevnih čestica veličine 9.651 - 10.000 m².

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina. Najmanja međusobna udaljenost građevina, kod takvog načina gradnje, iznosi 15,0 m. Gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., kod takvog načina gradnje, moguća je tek kad je međusobna udaljenost pojedinih građevina ≥ 18,0 m. Kod gradnje građevina razvedenog tlocrta međusobna udaljenost nadzemnih dijelova građevine može biti manja, a najmanja međusobna udaljenost istaka, balkona i sl., nije propisana.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, balkona, lođa, i sl., izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina, te podzemnih garaža i skloništa.

Građevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodeći računa o slici ulice i urbanističkoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane građevine moraju i pojedinačno svojim volumenom, proporcijama i obradom pročelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu.

Ovim se planom ne predviđa izgradnja ograda građevnih čestica.

U svim građevinama moguća je gradnja podruma, a broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog blizine crpilišta i razine podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati najmanje jedan priključak na javnu prometnu površinu, kao i priključenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture.

Kolni priključak za sve kazete nije moguće planirati iz Stonske ulice i prometnice oznake e1.

Poslovni prostori u funkciji stambenog naselja uređivat će se i u sklopu višestambenih građevina u kazetama mješovite - pretežito stambene namjene (M1). Ukupni BRP stambene namjene na površinama mješovite - pretežito stambene namjene mora biti najmanje 80% ukupnoga nadzemnog BRP-a kazete. Iznimno, ukupni BRP stambene namjene u kazeti J1 može iznositi najviše 75% površine ukupnoga nadzemnog BRP-a kazete.

4.1.1. Kazeta F1

Članak 28.

U kazeti F1 gradit će se građevine i uređivati površine prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih, iznimno poluugrađevnih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,15;

- najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 47. i 50. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici prema normativu iz članka 36. ove odluke.

4.1.2. Kazete G1 i G2

Članak 29.

U kazetama G1 i G2 gradit će se građevine i uređivati površine prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih, iznimno poluugrađevnih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,5;

- najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 47. i 50. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru - građevne čestice prema normativu iz članka 36. ove odluke.

4.1.3. Kazete H1, I1 i I2

Članak 30.

U kazetama H1, I1 i I2 gradit će se građevine i uređivati površine prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,5;

- najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 47. i 50. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati prema normativu iz članka 36. ove odluke.

4.1.4. Kazeta J1

Članak 31.

U kazeti J1 gradit će se građevine i uređivati površine prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža - za stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,6;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,15;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su člancima 37., 47. i 51. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru - građevne čestice prema normativu iz članka 36. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4.2. Održavanje i dovršenje

4.2.1. Kazeta H2

Članak 32.

U kazeti H2 na k.č.br. 332/3 k.o. Zaprudski Otok održavat će se građevina i uređivati površine prema sljedećim uvjetima:

- održavanje i manji zahvati sanacije građevine u postojećim gabaritima i namjeni;

- iznimno, moguće je privođenje namjeni poslovnih prostora u građevini;

- iznimno, moguća je prenamjena postojećih poslovnih prostora pri čemu nije dopušteno povećanje potrebnog broja PGM-a.

U kazeti H2 na k.č.br. 332/2 i 332/5 k.o. Zaprudski Otok održavat će se podzemna garaža i dovršit će se gradnja predškolske ustanove manjeg kapaciteta do 6 skupina prema sljedećim uvjetima:

- održavanje i manji zahvati sanacije podzemne garaže u postojećim gabaritima i namjeni;

- dovršenje gradnje predškolske ustanove u skladu s programom i normativima osnovne namjene;

- najveća visina građevine predškolske ustanove je podrum i 2 etaže;

- građevna čestica je postojeća;

- najveći k_ig zahvata u prostoru je 0,55;

- najveći k_is zahvata u prostoru nije propisan;

- najveći k_isn zahvata u prostoru je 1,1;

- najmanji postotak prirodnog terena nije propisan;

- uvjeti uređenja neizgrađenih površina određeni su člancima 47. i 49. ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati prema normativu iz članka 36. ove odluke.

4.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 33.

- nova gradnja

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_is obračunava se na ukupni BRP, a k_isn na ukupni nadzemni BRP.

Koeficijenti k_isn i k_ig se odnose na građevnu česticu.

- održavanje i dovršenje

Iskazani koeficijenti k_ig i k_isn se odnose na kazetu.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 34.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom pojedine prometnice, a koja mora biti usklađena s arhitektonsko-urbanističkim rješenjem obodnih kazeta.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine kolnika 7,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti manjoj od 15 m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m. Na potezima gdje je uz pješačke hodnike predviđeno vođenje biciklističkog prometa, pješački hodnici visinski su uzdignuti 0,03 m.

Sve pješačke površine treba izvesti u skladu s odredbama posebnih propisa, na način da se omogući nesmetano kretanje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi cca 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta

Članak 35.

Garaže u sklopu građevina javne i društvene namjene potrebno je planirati na način da se osigura javno korištenje najmanje 30% od ukupno ostvarenog broja PGM-a.

Garaže u sklopu poslovnih građevina moguće je planirati na način da se osigura njihovo javno korištenje.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte stajanke kod okomitog parkiranja ili između svake pojedinačne stajanke kod uzdužnog parkiranja, sadit će se stablo ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m za okomito parkiranje, odnosno 2,0 x 5,5 za uzdužno parkiranje. Stajanke za okomito parkiranje mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike i/ili biciklističke staze, stajanke treba izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60 m + nadvišenje 0,40 m - ukupna dubina stajanke 5,00 m). Na taj će se način zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore drugih javnoprometnih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj od 15 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 36.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba, koji ovisno o korištenju i namjeni prostora iznose:

Uz navedene normative za područja nove gradnje treba primjenjivati i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno - garažnim površinama pojedinih kazeta i građevnih čestica, te na parkiralištima uz ulice.

Potreban broj parkirališta u pojedinoj kazeti, odnosno na građevnoj čestici, osigurat će se tako da se utvrdi potreban broj PGM-a za svaki zahvat u prostoru posebno, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Na prostorima nove gradnje potreban broj PGM-a osigurati će se prema sljedećim uvjetima:

- za kazete A, B, C, D, E, F1, F2, G1, G2, H1, I1, I2 i J1 obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a unutar zahvata u prostoru - građevne čestice.

- iznimno, za građevine u kazetama mješovite - pretežito stambene namjene oznake H1, I1 i I2 moguće je osiguranje do 50% od potrebnog broja PGM-a za sve druge namjene osim stanovanja u koridorima obodnih prometnica pojedine kazete.

Na prostorima održavanja i dovršenja potreban broj PGM-a osigurati će se prema sljedećim uvjetima:

- za kazetu E unutar kazete;

- za kazetu H2 unutar kazete (garaža) i u koridorima obodnih prometnica - cca 157 PGM;

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom u skladu s odredbama posebnih propisa.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 37.

U infrastrukturnom koridoru oznake e1 uređuje se javna gradska površina - tematska zona, kao središnji parkovni i pješački potez naselja.

Osim trgova i pješačkih površina predviđeno je uređenje manje kolno-pješačke površine u bloku H između kazeta H1 i H2.

Sve pješačke površine treba izvesti u skladu s odredbama posebnih propisa, na način da se omogućili nesmetano kretanje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

U koridoru Avenije Većeslava Holjevca, moguće je ostvariti podzemno, pješačko povezivanje prostora Središća - zapad s prostorom velesajma.

Na većim pješačkim površinama moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 38.

U koridoru planirane prometnice oznake e1 planirana je dvosmjerna biciklistička traka.

Minimalna širina biciklističke trake za dvosmjerno kretanje je 1,6 m.

Ako je biciklistička traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

5.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 39.

Unutar obuhvata Plana nije predviđeno uvođenje linija javnoga gradskog prijevoza putnika.

Na sjeverozapadnom dijelu obuhvata, u koridoru Avenije Većeslava Holjevca moguće je uređenje stajališta javnoga autobusnog prometa.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 40.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurane su trase u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, na području Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Opremanje prostora uređajima pristupne mreže unutar telekomunikacijskoga prometnog sustava predviđeno je djelomičnim zadržavanjem postojećih instalacija, te dopunom postojeće i izgradnjom potpuno nove distributivne telekomunikacijske kanalizacije u koridorima novoplaniranih prometnica.

Nove trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije u pravilu se vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica obostrano. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradit će se s montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima profila Æ110, Æ50 i Æ40 mm, u koje će se uvlačiti TKC kabeli. Osim potrebnog broja cijevi za polaganje TKC kabela, potrebno je osigurati dvije dodatne cijevi za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela, te položiti i dodatnu rezervnu cijev.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

U cilju proširivanja područja javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži moguća je gradnja antenskih stupova na planiranim građevinama. Pri odabiru lokacija za gradnju antenskih stupova prvenstvo imaju građevine poslovne namjene, u kazetama A i J1. Iznimno, zbog tehničkih razloga, antenske stupove moguće je planirati na građevinama javne i društvene namjene, odnosno na građevinama stambene i stambeno-poslovne namjene.

Unutar zone javne i društvene namjene (kazete B, C i D) moguće je planirati kolokacijski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme unutar građevina javne namjene.

Unutar površina infrastrukturnih sustava moguće je planirati montažu komunikacijskog čvora kabinetskog tipa, dimenzija 2x1x2 m, bez formiranja građevne čestice, koji će se smjestiti u uličnom razdjelnom pojasu zelenila.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 41.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točaka 2.2., 3.3. i 4.3. ovih odredbi.

Trase vodova komunalne infrastrukture iz stavka 1. ovog članka orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Planom je predviđeno da postojeća mreža komunalne infrastrukture obavezno ostane u funkciji dok se ne realizira plan, odnosno dok se ne izgradi nova mreža.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 42.

Unutar obuhvata Plana predviđene su trase za razvoj vodoopskrbne mreže, kao i dijelovi mreže koji svojim profilom ne odgovaraju planiranim potrebama.

Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u kolnicima planiranih prometnica i spajanjem postojećih cjevovoda, koji se zadržavaju, s novima.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

Vodoopskrbnu mrežu moguće je etapno realizirati u skladu s cjelovitim rješenjem kojim će se odrediti količine vode i potrebni tlakovi za potrebe cijelog naselja.

5.3.2. Odvodnja

Članak 43.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže. Kanalsku će se mrežu planirati kao nepropusnu kanalizacijsku mrežu s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža i oborinskih voda parkirališta i pješačkih površina.

Oborinske i otpadne vode preuzet će kolektorski kanali u Aveniji Dubrovnik.

Nove trase kanalske mreže za odvodnju oborinskih i otpadnih voda u pravilu se vode sredinom kolnika planiranih ulica.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, na području Plana bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 44.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja i tehnološke namjene, planira se potpuna plinofikacija prirodnim plinom građevina unutar obuhvata Plana za što će se osigurati dovoljne količine plina unutar postojećega i planiranoga plinoopskrbnog sustava unutar obuhvata Plana.

Unutar obuhvata Plana predviđene su trase za srednjotlačne plinovode (u nastavku STP), kako bi se omogućila plinofikacija planiranih građevina. To uključuje izgradnju srednjotlačne plinske mreže u kolnicima planiranih ulica, te njihovo spajanje s postojećim plinovodima koji se zadržavaju.

Zbog mogućnosti etapne izgradnje novih građevina i prometnica, u slučaju potrebe izgradnje plinovoda koji će služiti kao prespojni plinovodi sa svrhom kontinuirane opskrbe plinom preostalih plinoficiranih građevina, moguća je gradnja kraćih plinovoda koji nisu ucrtani u kartografskom prikazu kao planirani niskotlačni plinovodi.

Postojeći VT plinovod, od VT plinovoda u Aveniji Većeslava Holjevca do PRS-a u Stonskoj ulici, zadržat će se do realizacije prometnica oznake b1, kada će se premjestiti na novu trasu - u kolnik planirane prometnice, odnosno na propisanu udaljenost od maksimalnoga građevnog pravca, kako bi se osigurao zaštitni koridor građevina u odnosu na trasu VT plinovoda.

Minimalna sigurnosna udaljenost od građevine za STP je 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevinu 1 m. Minimalna sigurnosna udaljenost građevine od VTP je 10 m s tim da se minimalna sigurnosna udaljenost može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno odredbama posebnih propisa.

5.3.4. Elektroenergetska mreža

Članak 45.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže.

Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće neovisno o njihovom položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) u pravilu vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Postojeće transformatorske stanice će se zadržati, a nove transformatorske stanice će se locirati u kazetama poslovne i pretežito poslovne namjene, te po potrebi i u kazetama stambene namjene u kojim se planira gradnja preko 50 stanova. Transformatorske stanice moraju imati pristup na javnoprometnu površinu. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta. Građevne čestice za izgradnju novih transformatorskih stanica planirat će se veličine 7 x 7 m.

Nove trafostanice moguće je graditi i na građevnim česticama i u sklopu poslovnih i poslovno-stambenih građevina uz osiguranje tehničkih uvjeta prema posebnim propisima.

5.3.5. Toplovod

Članak 46.

Planom se predviđa zadržavanje, djelomično premještanje i gradnja novog toplovoda.

Toplovod koji prolazi južnim dijelom obuhvata, unutar kazete J1, premjestit će se u površinu zaštitnog zelenila (kazeta J2).

Nova trasa toplovoda, za potrebe priključenja planiranih građevina javne i društvene namjene u kazetama B i C, osigurana je od magistralnog toplovoda u koridoru Avenije Dubrovnik, koridorom planirane prometnice oznake e1 sjeverno od Avenije Dubrovnik do Ulice Damira Tomljanovića - Gavrana.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 47.

Krajobraznim uređenjem otvorenih prostora potrebno je oblikovati kvalitetne ambijente sa sadržajima i opremom u funkciji planiranih namjena.

Oblikovno i funkcionalno zelene površine potrebno je strukturirati sukladno sadržajnoj koncepciji obuhvata.

Sadržajna poveznica zelenih površina sa širim prostorom formirana je drvoredima, alejama i tematskom zelenom zonom kao estetski, oblikovno i ekološki dominantnim tipološkim oblicima.

Gabariti planiranih građevina uvjetuju planiranje zelenih površina stablašicama raskošnog habitusa, kako radi oblikovnog ujednačavanja općega krajobraznog dojma tako i radi osiguranja povoljnijih mikroklimatskih uvjeta.

U odabiru vrsta potrebno je preferirati autohtone vrste, a u skladu s hortikulturnim uređenjem kao i već zatečenim vegetacijskim fondom moguća je upotreba i dekorativnih vrsta.

Namjenom površina definirani su tipološki oblici zelenih površina kao i razmještaj dječjih igrališta sukladno zadanim standardima, dok su osnovom krajobraznog uređenja zelene površine definirane prema svojim funkcionalno-oblikovnim karakteristikama unutar zadanih namjena.

Javne zelene površine dijele se prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama na:

- javni park;

- parkovne površine uz stambenu namjenu;

- parkovne površine uz poslovne građevine javne i društvene namjene;

- zelene površine uz predškolsku ustanovu;

- zelene površine u koridorima prometnica;

- javne gradske površine - tematske zone;

- zaštitne zelene površine.

Na javnim zelenim površinama nije dopuštena gradnja građevina osim manjih infrastrukturnih građevina i uređaja, odnosno manjih komunalnih građevina.

Planom se omogućava ugradnja i postavljanje urbane opreme: javne rasvjete, klupa i opreme za sjedenje i odmor, opreme za dječja igrališta, urbanog mobilijara za različita događanja i prigodne aktivnosti, umjetničkih instalacija, fontana, plitkih bazena, koševa za otpatke, smjerokaza i dr.

Svi zeleni pojasevi uz ulice trebaju biti bez vodova infrastrukture, a kod planiranja javne rasvjete, rasvjetna tijela treba pozicionirati po sredini razmaka između dvaju stabala. Rasvjetna tijela ne smiju biti postavljena u kazetu u kojoj je planirana sadnja stabla. U kazetama za sadnju stabala ne smiju biti položeni infrastrukturni vodovi.

Kod planiranja zelenih površina uz prostore namijenjene boravku djece (dječja igrališta, dječji vrtić i dr.) treba izbjegavati vrste s trnjem i otrovnim plodovima.

Javne zelene površine koje su određene ovim planom realiziraju se temeljem projekta krajobraznog uređenja za svaku pojedinu kazetu.

Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete.

6.1. Javni park - kazete G3 i I3

Članak 48.

Strukturu parkovnih površina u kazetama čini pretežno visoka vegetacija, šetnice i staze, sadržaji u funkciji boravka korisnika uključujući i dječja igrališta.

Točna lokacija, veličina i način uređenja dječjih igrališta kao i drugi oblici korištenja javnog parka odredit će se temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

U kazetama G3 i I3 planira se izgradnja javnog parka, a u sklopu njih i gradnja javnih podzemnih skloništa za zaštitu i sklanjanje stanovnika. Nadsloj zemlje treba biti dovoljan za sadnju stabla.

Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

6.2. Zelena površina uz predškolsku ustanovu - kazeta F2

Članak 49.

Zelena površina uz predškolsku ustanovu uređuje se radi uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta boravka djece u vanjskom prostoru, a ima funkciju zaštite i formiranja ambijentalno kvalitetnog i sigurnosnog prostora.

Najmanje 30% površine građevne čestice predškolske ustanove treba biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.3. Zelene površine uz građevine stambene i stambeno-poslovne namjene

Članak 50.

Zelene površine uz stambene građevine uređuju se sukladno smještaju u okolini stanovanja izborom i gabaritima vegetacije kojom će se zadovoljiti kriteriji boravka na otvorenom i kretanja u neposrednom okolišu stanovanja. Ove zelene površine uređuju se temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.4. Zelene površine uz poslovne građevine i građevine javne i društvene namjene

Članak 51.

U zoni mješovite - pretežno poslovne namjene i javne i društvene namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - ugođajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost.

Ove zelene površine uređuju se temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.5. Javne gradske površine - tematske zone

Članak 52.

U koridoru novoplanirane prometnice oznake e1, u središnjem dijelu naselja formiraju se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice.

Struktura parkovno uređene površine, uz sadnju vegetacije, predviđa pješačke površine za boravljenje uz tematske sadržaje vrtno - tehničkih uređenja i sadržaja urbane opreme koja uključuje događanja edukativnog sadržaja. Dječja igrališta na ovoj površini treba pozicionirati što dalje od ulica i prema potrebi ograditi. Sva dječja igrališta trebaju biti planirana po dobnim skupinama, a igrala trebaju biti postavljena na gumenoj oblozi.

Razrada krajobrazne osnove parka treba zadovoljiti funkciju okupljanja i druženja svih dobnih skupina stanovnika.

Oblici i mogućnosti korištenja parkovne površine odredit će se temeljem rezultata urbanističko-arhitektonskog natječaja.

6.6. Zaštitne zelene površine - kazete H3 i J2

Članak 53.

Zaštitne zelene površine koje se planiraju u kazetama H3 i J2 nisu tipično strukturirane kao zaštita od inkopatibilnih namjena. U obuhvatu one imaju funkciju razdjelnice od pogleda i različitih, ne nužno i inkopatibilnih namjena, te oblikovno i funkcionalno pripadaju matrici zelenih površina obuhvata.

Koncepcija treba biti u pejzažnom stilu izbjegavajući stroge formalne oblike. Kazeta J2 je opterećena infrastrukturom (postojeća odvodnja i planirani toplovod) što treba percipirati prilikom plana sadnje.

Zaštitne zelene površine uređuju se visokom vegetacijom i dekorativnim grmljem temeljem projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

6.7. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 54.

U koridorima prometnica formiraju se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine, prostore ugibališta i biciklističke staze, tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

U koridorima ulica, ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture, sadit će se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila.

Zelenilo u koridorima prometnica uređuje se temeljem projekta krajobraznog uređenja za prometnicu.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 55.

Na području obuhvata ne postoje prirodne, kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti koje je potrebno očuvati i zaštititi.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 56.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih i poslovnih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 57.

Mjere zaštite podzemnih voda, osim u skladu s odredbama posebnih propisa, provode se:

- izgradnjom javnoga vodonepropusnog sustava odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone vodocrpilišta i obavezom priključenja svih planiranih građevina na taj sustav;

- trajnom obavezom kontrole vodonepropusnosti sustava odvodnje;

- izgradnjom javnoga vodoopskrbnog sustava i obavezom priključenja svih građevina na taj sustav;

- izgradnjom oborinske odvodnje u sklopu prometnica naselja s obaveznom ugradnjom dodatnih pročistača i odvođenjem otpadnih voda izvan zone vodocrpilišta;

- plinofikacijom naselja, odnosno izgradnjom CTS-a i obvezom priključenja planiranih građevina na njih;

- kod korištenja prometnica, osim provođenja posebnih mjera zaštite, obavezno je i praćenje utjecaja prometnice na stanje podzemnih voda;

- sustavnim praćenjem stanja podzemnih voda na području zone;

- praćenjem utjecaja postojećih tehnoloških procesa na podzemne vode;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete i osiguranjem prirodnog toka voda.

Na predmetnoj lokaciji, s obzirom na blizinu crpilišta (II. vodozaštitna zona), osobito se zabranjuje:

- ispuštanje otpadnih voda na tlo i u podzemlje, rezervoari i pretakališta za naftu i naftne derivate i ostale za vodu štetne i opasne tvari;

- odlaganje otpada bilo koje vrste, osim u nepropusne kontejnere smještene na nepropusne površine;

- otvoreno uskladištenje i primjena kemijskih sredstava štetnih za tlo i vodu, za zaštitu i rast bilja, za uništavanje korova, kao i sredstva za reguliranje i rast biljaka;

- garažiranje i servisiranje motornih vozila i strojeva za naftu i naftne derivate, osim na strogo kontroliranim nepropusnim prostorima;

- uvođenje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad;

- skladištenje opasnog otpada, obrada i zbrinjavanje opasnog i neopasnog otpada;

- izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja;

- izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom.

9.2. Zaštita zraka

Članak 58.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i izgradnjom toplovoda, te time, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 59.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 60.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog zelenila uz Aveniju Većeslava Holjevca, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Damira Tomljanovića - Gavrana i Stonsku ulicu;

- planiranjem drvoreda u koridorima prometnica unutar naselja.

9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 61.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa. Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save;

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa. Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno - pješačke i pješačke površine u naselju preko kojih je osiguran pristup do svake pojedine kazete. Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje

Članak 62.

Zone i domet urušavanja pojedinih kazeta prikazane na kartografskom prikazu 4.c Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000, u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine osigurat će se prohodnost ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja te obavezom da, ukoliko je međusobni razmak građevina manji od h₁/2 +h₂/2 + 5 m, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Mreža i okvirni kapaciteti skloništa prikazani su na kartografskom prikazu 4.c Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000.

Kapacitet skloništa potrebno je utvrditi u skladu s odredbama posebnih propisa kojima je određeno:

- broj sklonišnih mjesta za potrebe stanovanja određuje se za broj stanara, s tim da ne može biti manji od 1 sklonišnog mjesta na 50 m² bruto stambene površine;

- broj sklonišnih mjesta za poslovne sadržaje određuje se za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smjeni, a prema normativu od 30 m² / 1 zaposleni;

- potrebe sklonišnih mjesta za dječji vrtić procjenjuje se za 2/3 planiranog broja djece i zaposlenih;

- broj sklonišnih mjesta za hotele određuje se za 2/3 broja zaposlenih i 1/2 broja kreveta u hotelima.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta procijenjene temeljem mogućeg BRP-a iznose 7243 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem BRP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za svaku pojedinu građevnu česticu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar te kazete.

Iznimno, potreba sklonišnih mjesta za kazete H2 i E osigurat će se u skloništima u kazetama D, G3 i I3 na sljedeći način:

- kazete H2 u javnom skloništu u kazeti G3 i I3;

- kazete E u skloništu u kazeti D.

Skloništa se mogu graditi u sklopu građevina ili izvan njih na javnim zelenim površinama.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obaveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 63.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Detaljno uređenje izdvojenih prostornih cjelina - kazeta

Članak 64.

Za sve kazete u kojima je predviđena nova izgradnja, koje su određene i prikazane na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i ZAŠTITE površina, u mjerilu 1:1000, ovog plana obavezna je preparcelacija zemljišta. Najmanji zahvat za koji je potrebno izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje je kazeta.

U kazetama na kojima je planirano održavanje postojećih građevina, koje su određene i prikazane na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i ZAŠTITE površina, u mjerilu 1:1000, ovog plana moguća je pojedinačna realizacija zahvata u prostoru za pojedinu katastarsku česticu.

10.3. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 65.

Na području obuhvata određeno je osam zona, odnosno prostornih cjelina za čije uređenje i oblikovanje pojedinih građevina postoji obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja (u skladu sa čl. 98. GUP-a grada Zagreba).

Na kartografskom prikazu 4.b Procedure urbano - prostornog uređenja, u mjerilu 1:1000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi urbanističko - arhitektonski natječaji s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja kako slijedi:

- kazete A, B, C, D i E uz Aveniju Većeslava Holjevca;

- kazetu J1 uz Aveniju Dubrovnik;

- kazetu F2;

- javnu gradsku površinu - tematsku zonu - središnji parkovni potez naselja u koridoru novoplanirane prometnice oznake e1.

Iznimno, urbanističko-arhitektonske natječaje koji su provedeni u skladu s GUP-om propisanom procedurom, a koji nisu u suprotnosti s odredbama ovog plana, nije potrebno iznova provoditi.

Iznimno, do provedbe natječaja za uređenje površina u koridoru prometnice znake e1, omogućuje se izgradnja kolnih i pješačkih površina, te priključaka na kolne površine u skladu s odredbama ovog plana.

10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni i/ili načinu korištenja, uvjetima i načinu gradnje propisanim ovim planom

Članak 66.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom Središće - zapad, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 102. GUP-a kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom, a nisu u skladu s načinom korištenja, uvjetima i načinom gradnje propisanim ovim planom, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ove odredbe.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 68.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/07-01/22

URBROJ: 251-01-04-07-3

Zagreb, 13. rujna 2007.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.