Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Jankomir - Prisavišće"

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008, donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Jankomir - Prisavišće"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Jankomir - Prisavišće" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na sjeveroistoku: koridorom GUP-om planirane prometnice,

- na istoku: granicom GUP-om planirane površine za gospodarsku namjenu (oznaka G) i trgovačke komplekse (oznaka K2),

- na jugozapadu: granicom vodnog dobra uz Priobalnu cestu i savski nasip,

- na sjeverozapadu: koridorom GUP-om planirane prometnice.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 36,0 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Elaborat Plana sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi "Urbanistički plan uređenja Jankomir - Prisavišće"

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Prometni i telekomunikacijski sustav

2.B. Energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat iz stavka 1. točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina te uređenje zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000 na kojem su detaljno razgraničene bojom i planskim znakom zone sljedećih namjena:

- mješovita - pretežito stambena namjena - planska oznaka M1 (narančasta)

- javna i društvena namjena - planska oznaka D (crvena)

- socijalna D2

- predškolska D4

- školska D5

- vjerska D8

- športsko-rekreacijska namjena - šport s gradnjom - planska oznaka R1 (zelena)

- zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena)

- površine infrastrukturnih sustava - planska oznaka IS (bijela)

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena

Članak 6.

U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi građevine stambene i stambeno - poslovne, te javne i društvene namjene.

Poslovni sadržaji u sklopu građevina stambeno - poslovne namjene iz stavka 1. ovog članka ne smiju ometati stanovanje.

U građevinama, odnosno zahvatima u prostoru iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje koji uključuju:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.);

- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel;

- parkove, dječja igrališta i zaštitne zelene površine.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka ovog članka mogu biti u sklopu stambeno - poslovne građevine, odnosno zahvata u prostoru uz uvjet da ukupna površina svih pratećih sadržaja može iznositi najviše 30% građevinske (bruto) površine predmetne građevine, odnosno zahvata u prostoru.

Na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 ha u zonama iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi:

- građevine javne i društvene namjene;

- građevine ugostiteljsko - turističke namjene i hoteli;

- športsko - rekreacijske površine i igrališta, te

- javne i zaštitne zelene površine.

U zonama iz stavka 1. ovog članka nije moguća gradnja novih trgovačkih centara, obrta, proizvodnih građevina, skladišta i drugih sadržaja koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

1.2. Javna i društvena namjena

Članak 7.

U zonama javne i društvene socijalne namjene (D2) mogu se graditi građevine socijalne namjene - dom za starije i nemoćne osobe.

U zonama javne i društvene predškolske namjene (D4) mogu se graditi građevine predškolske namjene.

U zonama javne i društvene školske namjene (D5) mogu se graditi građevine školske namjene.

U zonama javne i društvene vjerske namjene (D8) mogu se graditi građevine vjerske namjene.

Građevine iz ovog članka mogu sadržavati i prateće sadržaje, te prostore koji upotpunjuju osnovnu djelatnost koja se obavlja u tim građevinama i služe toj djelatnosti.

U svim zonama javne i društvene namjene moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta.

U zonama javne i društvene namjene ne mogu se graditi građevine i uređivati prostori stambene i poslovne namjene.

1.3. Športsko - rekreacijska namjena

Članak 8.

U zonama športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1) mogu se graditi športske dvorane i druge zatvorene, otvorene i sezonski natkrivene športske građevine, s gledalištem ili bez gledališta.

Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu sadržavati prateće sadržaje, te druge prostore koji upotpunjuju osnovnu djelatnost koja se obavlja u tim građevinama i služe toj djelatnosti.

Površina svih pratećih sadržaja može iznositi najviše 30% građevinske (bruto) površine građevine iz stavka 1. ovog članka.

U zonama iz stavka 1. ovog članka ne mogu se graditi građevine i uređivati prostori stambene i poslovne namjene.

1.4. Zelene površine

Članak 9.

U sklopu zaštitnih zelenih površina (Z) moguće je uređenje i gradnja športsko - rekreacijskih površina i igrališta te pješačkih i biciklističkih staza.

U sklopu hortikulturno uređenih zelenih površina u javnom korištenju u sklopu pojedinih zahvata u prostoru moguće je uređenje dječjih igrališta i pješačkih staza.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 10.

Planom su grafički određene površine infrastrukturnih sustava (IS) na kojima se mogu graditi građevine i uređaji prometne i komunalne infrastrukture.

Planom je osigurana lokacija za gradnju trafostanice TS 110/10(20) kV Jankomir, te koridor za polaganje elektroenergetskog kabela 110 kV.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu i uređaje moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, uz uvjet da se do građevina i uređaja osigura neometani pristup za njihovo održavanje.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 11.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja sadržaja gospodarskih poslovnih djelatnosti samo kao prateći sadržaj u stambeno - poslovnim građevinama pod uvjetima koji su određeni ovom odlukom.

Na području obuhvata Plana ne mogu se odobriti djelatnosti i tehnologije:

- koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja,

- koje zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Za prostore gospodarskih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se uvjeti za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju stambenih građevina.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 12.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja javnih i društvenih sadržaja:

- na zasebnim građevnim česticama u zonama javne i društvene namjene (planska oznaka D: D2, D4, D5 i D8);

- na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 ha u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1);

- kao prateći sadržaj u sklopu stambenih i stambeno - poslovnih građevina s time da površina prostora za prateće sadržaje unutar zahvata u prostoru može ukupno biti do najviše 30% GBP-a.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Kapacitet dječje ustanove iz stavka 1. alineje 1. ovog članka je 12 odgojnih skupina (po 6 jasličke i 6 vrtićke dobi).

Planom je u kazeti određenoj kartografskim prikazom Plana broj 1. Korištenje i namjena površina u prizemlju jedne od stambenih ili stambeno - poslovnih građevina ili na zasebnoj građevnoj čestici potrebno obavezno planirati prostor za smještaj dječje ustanove kapaciteta 8 odgojnih skupina (po 4 jasličke i 4 vrtićke dobi). Za boravak djece obavezno je potrebno osigurati ozelenjeni i opremljeni prostor najmanje površine 2.400 m².

Na građevnim česticama javne i društvene namjene iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog članka mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateći sadržaji, te uređivati parkovi i dječja igrališta i prostori koji upotpunjuju osnovnu djelatnost koja se obavlja u tim građevinama i služe toj djelatnosti.

Na građevnim česticama javne i društvene namjene iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog članka ne mogu se graditi građevine i uređivati prostori stambene i poslovne namjene.

3.2. Način gradnje građevina društvenih djelatnosti

Članak 13.

Planom su utvrđena sljedeća pravila za gradnju građevina javne i društvene namjene na zasebnim građevnim česticama:

- gradnja samostojećih građevina prema programu i normativima osnovne namjene;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- GBP, visina građevine i koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) nisu ograničeni; iznimno, predškolska ustanova se gradi kao jednoetažna;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 5,0 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe građevne čestice je h/2 (polovica visine), ali ne manje od 5,0 m;

- najmanji hortikulturno uređen prirodni teren je 30% površine građevne čestice;

- obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, kapacitet prema normativima za određenu namjenu;

- gradnja prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

3.3. Uvjeti smještaja športsko - rekreacijskih građevina

Članak 14.

Na području obuhvata Plana u zonama športsko - rekreacijske namjene (šport s gradnjom) moguća je gradnja športskih građevina, i to:

- športske dvorane i druge zatvorene, otvorene i sezonski natkrivene športske građevine, s gledalištem ili bez gledališta,

- drugi prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji i slično).

Najveća ukupna površina prostora iz stavka 1. alineje 2. ovog članka iznosi 30% ukupno izgrađenog GBP-a osnovne namjene.

Na građevnim česticama iz stavka 1. ovog članka ne mogu se graditi građevine i uređivati prostori stambene ili poslovne namjene.

3.4. Način gradnje športsko - rekreacijskih građevina

Članak 15.

Planom su utvrđena sljedeća pravila za gradnju građevina športsko - rekreacijske namjene:

- gradnja samostojećih građevina prema programu i normativima osnovne namjene;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- GBP i koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) nisu ograničeni;

- visina građevina je najviše 4 nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje jedne ili više podzemnih etaža, odnosno visina građevina od kote zaravnatog terena do najviše točke krova ne smije biti viša od 16,0 m;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 5,0 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe građevne čestice je h/2 (polovica visine), ali ne manje od 5,0 m;

- najmanji hortikulturno uređen prirodni teren je 50% površine građevne čestice;

- obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, kapacitet prema normativima za određenu namjenu;

- gradnja prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 16.

Građevna čestica, odnosno zahvat u prostoru mora imati površinu i oblik koji omogućava korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obvezno moraju imati planiran neposredan pristup s javnoprometne površine najmanje širine 12,0 m ili trga, te priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

Veličina građevne čestice ne može biti manja od 2.000 m².

Širina građevne čestice, mjereno na mjestu regulacijskog pravca, ne može biti manja od 30,0 m.

Građevne čestice moraju biti pravilnog oblika, tako da je najveći omjer širine i dužine građevne čestice određen, u pravilu, omjerom 1:4.

Nadzemna izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru ne može biti veća od 50%.

Podzemna izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru ne može biti veća od 80%.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 3,5 a najmanje 1,5 (izračunava se kao odnos GBP-a nadzemnih etaža i površine građevne čestice.

Iznimno, za građevine javne i društvene namjene koje se grade na zasebnim građevnim česticama u zoni mješovite pretežito stambene namjene koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) nije ograničen.

4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 17.

Na građevnim česticama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene moguća je gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina. Ukoliko se poluugrađene građevine ne izvode istovremeno, građevina na parceli koja se gradi uz poluugrađenu građevinu mora se obavezno projektirati kao poluugrađena.

Visina građevina je najviše 8, a najmanje 4 nadzemne etaže, pri čemu se osma etaža oblikuje kao potkrovlje, uz mogućnost gradnje jedne ili više podzemnih etaža.

Balkoni, lođe, istaci i sl. građevina mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja.

Građevina mora biti udaljena najmanje polovicom svoje visine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru, osim od javnoprometnih površina (ulica, trg, pristupni put) i trafostanica.

Gradnja građevina na regulacijskom pravcu dopuštena je u svim ulicama čija najmanja širina koridora iznosi 15,0m.

Na građevnoj čestici odnosno zahvatu u prostoru moguća je gradnja jedne ili više građevina.

Ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova u zahvatu u prostoru jednaka je zbroju polovica njihovih visina. Iznimno, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova u zahvatu u prostoru može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo u slučaju kada na jednom od pročelja u dijelu koji je na manjem razmaku nisu orijentirani otvori.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u zonama visoke gradnje mješovite pretežito stambene namjene (M1) primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni.

Iznimno, za građevine javne i društvene namjene te športa i rekreacije koje se grade u zoni mješovite - pretežito stambene namjene primjenjuju se pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti.

4.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice

Članak 18.

Arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone.

Najmanje 20% površine zahvata u prostoru mora biti prirodni hortikulturno uređen teren koji treba biti uređen kao oblikovna cjelina, odnosno kao cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

U sklopu zahvata u prostoru u zoni mješovite pretežito stambene namjene u kojem je planirano uređenje dječje ustanove za boravak djece obavezno je potrebno osigurati ozelenjeni i opremljeni prostor najmanje površine 2.400 m², a u sklopu ostalih zahvata u prostoru moguća je uređivanje dječjih igrališta za potrebe stanara.

Prostor uređen kao sportsko - rekreativna površina ne ulazi u izračun propisane površine dijela građevne čestice koja mora biti uređena kao prirodni teren.

Građevne čestice nije moguće ograđivati.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, PGM određuje se:

- za potrebe stanovanja prema 15 PGM/1.000 m² GBP stambene površine;

- za ostale namjene prema normativima za određenu namjenu.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba obvezno riješiti unutar zahvata u prostoru.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 19.

Ulična mreža na području obuhvata Plana će se graditi u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Prometni i telekomunikacijski sustav u mjerilu 1:2.000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica u mjerilu 1:250.

Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi i uređivati kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice. Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Autobusna ugibališta i stajališta mogu se smještati, po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju, unutar pojaseva zelenila u uličnom koridoru gradskih ulica. Autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

Osim prometnih površina iz stavka 1. ovog članka na području obuhvata Plana mogu se graditi i uređivati samo interne prometne površine u sklopu pojedinih građevnih čestica, odnosno zahvata u prostoru.

5.1.1. Parkirališta i garaže

Članak 20.

Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu određuje se prema kriteriju 15 PGM/1.000 m² GBP.

Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se, ovisno o namjeni prostora u građevini, za:

- poslovne sadržaje 20 PGM na 1.000 m² GBP

- trgovine 40 PGM na 1.000 m² GBP

- restorane i kavane 50 PGM na 1.000 m² GBP

U građevinsku (bruto) površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Za dječju ustanovu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto za jednu grupu djece, odnosno najmanje 20 PGM.

Za osnovnu školu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto na jednu učionicu, odnosno najmanje 20 PGM.

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema odredbama iz ovog članka, odredit će se prema normativima određenim GUP-om.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta obvezno je potrebno izvesti unutar pojedinog zahvata u prostoru.

Ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i ostalim lokalnim uvjetima na svim ulicama na području obuhvata moguća je gradnja parkirališta.

Parkirališta koja se grade uz kolnik gradskih ulica (sve ulice u rubnim područjima Plana) moraju biti uzdužna ili kosa, a uz sve ostale ulice mogu biti i okomita.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svaka 4 parkirališna mjesta).

5.1.2. Pješačke površine

Članak 21.

Pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Prometni i telekomunikacijski sustav u mjerilu 1:2.000.

Za kretanje pješaka mogu se, osim pločnika, trgova i ulica prikazanih kartografskim prikazom, graditi i uređivati i pješački putovi i šetališta u sklopu zelenih površina na području obuhvata Plana.

Širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je u pravilu 2,0 m, s tim da ne smiju biti uže od 1,5 m.

5.1.3. Biciklističke staze

Članak 22.

Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Prometni i telekomunikacijski sustav u mjerilu 1:2.000, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,0 m, a za dvosmjerni 1,6 m.

5.1.4. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 23.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati posebne propise, normative i europska iskustva da bi se spriječile urbanističko - arhitektonske barijere.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 24.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Prometni i telekomunikacijski sustav u mjerilu 1:2.000.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija smještanjem antena na antenske stupove i krovne prihvate na građevinama u području obuhvata Plana nije moguće.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 25.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Energetski sustav i 2.C. Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2.000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža, elektroenergetska mreža, javna rasvjeta) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometan pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. Energetski sustav

Članak 26.

Planirane građevine unutar obuhvata Plana priključit će se na srednjotlačnu plinsku mrežu, te su u planiranim prometnicama predviđene trase za srednjotlačne plinovode (STP) koji čine tehničku cjelinu s postojećom plinskom mrežom.

Srednjotlačna plinska mreža će se polagati podzemno u načelu na minimalnoj dubini od 1,0 m od uređenog terena u skladu s važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća i projektnom dokumentacijom.

Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stjenke plinovoda od građevine i drugih komunalnih instalacija određuje se prema posebnim uvjetima komunalnih poduzeća.

Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu. Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama, imat će zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem, uključivo glavni zapor, smještenim u ormariću na fasadi građevine.

Stvarne dimenzije planiranih plinovoda će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

Planom je osigurana lokacija za gradnju trafostanice TS 110/10(20) kV Jankomir, te koridor za polaganje elektroenergetskog kabela 110 kV Rakitje - (Jankomir) - Stenjevec kojim će se postojeći dvosistemski dalekovod 110 kV zamijeniti kabelskim vodom.

Na katastarskim česticama koje presjeca postojeći 2x110 kV elektroenergetski nadzemni vod potrebno je do njegovog kabliranja poštovati zaštitni koridor voda.

Sve do izgradnje zamjenskog 110 kV kabela i demontiranja predmetnog nadzemnog dalekovoda, nije dopuštena gradnja objekata ispod voda i na udaljenosti manjoj od 5,0 metra od vodoravne projekcije najbližeg vodiča u neotklonjenom stanju.

Za potrebe polaganja novog 110 kV kabela i kabliranje postojećeg dalekovoda 110 kV u neprometnoj površini planirane prometnice koja prolazi sjeveroistočnim rubom obuhvata Plana rezerviran je koridor širine 3,0 m.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

Za gradnju TS 110/10(20) kV Jankomir na zasebnoj građevnoj čestici površine infrastrukturnih sustava Planom se propisuju sljedeći uvjeti:

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

- koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 1,0;

- visina građevine je najviše 2 nadzemne etaže, s mogućnošću izgradnje strojarnice u trećoj nadzemnoj etaži koja može imati najviše 50% površine karakteristične etaže;

- najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređen prirodni teren bez podzemne ili nadzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

Na području obuhvata Plana osigurane su načelne lokacije za smještaj novih transformatorskih stanica 20(10)/0,4 kV, koje se trebaju planirati i graditi kao samostojeće građevine, za potrebe kojih je potrebno formirati građevne čestice najmanje veličine 7x7 m s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija potrebne nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove parcele.

Na području obuhvata Plana planirano je polaganje elektroenergetskih vodova srednjeg napona za koje je osiguran prostor širine najmanje 1,0 m u javnoj neprometnoj površini unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo).

Iznimno, u koridorima prometnicama neposredno uz TS 110/10(20) kV Jankomir potrebno je predvidjeti šire koridore za izlaz većeg broja kabela.

Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Za premještanje ili uklanjanje postojećih elektroenergetskih vodova i objekata potrebno je zatražiti elektroenergetsko rješenje te naručiti radove od nadležnog poduzeća.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Za priključak semafora i gradnju i rekonstrukciju javne rasvjete potrebno je ishoditi prethodnu elektroenergetsku suglasnost od nadležnog poduzeća.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 27.

Unutar obuhvata Plana u svim planiranim ulicama predviđen je smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja.

Profili budućih vodoopskrbnih cjevovoda definirat će se potrebnim projektima vodoopskrbne mreže.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude najmanje 1,0 m.

Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti veći od 1,5 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,5 m.

Svijetli vertikalni razmak između vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,5 m.

Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu potrebno je rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitoga kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda.

Planirani objekti na području obuhvata Plana spajat će se na novoplanirane kanale prema posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

U neposrednoj kontaktnoj zoni, ali izvan područja obuhvata Plana, nalazi se područje vodnog dobra u kojem je za projektiranje i građenje, te za izvođenje geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, potrebno zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim zakonom.

Prostor obuhvata Plana ne ulazi u vodozaštitno područje.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 28.

Zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana potrebno je hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom u skladu s karakteristikama prostora, te opremiti odgovarajućom urbanom opremom.

U sklopu zaštitnih zelenih površina iz stavka 1. ovog članka moguće je uređenje i gradnja športsko - rekreacijskih površina i igrališta te pješačkih i biciklističkih staza.

Na zelenim površinama iz stavka 1. ovog članka moguće je graditi manje jednoetažne komunalne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, dječja igrališta te uređivati staze, odmorišta i slično tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka.

U sklopu zelenih površina u javnom korištenju koje čine 20% površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru, a u skladu s potrebama stanovnika, moguće je uređenje dječjeg igrališta, te opremanje odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i sl.).

Na zelenim površinama u području obuhvata Plana ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 29.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 30.

Planom je omogućeno:

- odlaganje komunalnog otpada uz javne zelene i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na način koji ne nagrđuje okoliš;

- odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (npr. papir, staklo, metali, plastika i slično) tipiziranim posudama, odnosno spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Spremnici iz alineje 2. stavka 1. ovog članka postavljaju se na javnim površinama u skladu s uvjetima nadležne službe. Do spremnika je potrebno omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Na području obuhvata Plana nije planiran smještaj reciklažnog dvorišta.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I OSTALE MJERE ZAŠTITE

9.1. Mjere zaštite okoliša

Članak 31.

U cilju zaštite okoliša utvrđene su mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Zaštita zraka od zagađenja prometom kao i zaštita od buke nastale prometom motornih vozila osigurava se sadnjom zelenog pojasa visokog, grmolikog i niskog zelenila koje sprječava penetraciju štetnih tvari i širenje buke.

Najviše dopuštene razine imisije buke propisane su posebnim propisom.

9.2. Mjere zaštite od požara

Članak 32.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u skladu s posebnim propisima.

Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok prirodnog plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok prirodnog plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.3. Mjere zaštite i sklanjanja

Članak 33.

Mjere zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe propisanim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u skladu s odredbama posebnih propisa koji uređuju ovo područje.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- kućna skloništa i skloništa za stambeni blok planirati u sklopu pojedinih zahvata u prostoru, i to: u sklopu građevina (kao najniže etaže) ili u sklopu zelenih površina u javnom korištenju u pojedinim zahvatima u prostoru;

- iznimno, javna skloništa moguće je planirati u sklopu javnih zelenih površina;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi. Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje najmanje 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Skloništa su planirana na način da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina bruto razvijene površine veće od 2.000 m² podmiruje svoje potrebe sklanjanja stanovništva na građevnoj parceli, odnosno zahvatu u prostoru, pri čemu je potrebno predvidjeti višenamjensko korištenje sklonišnog prostora (u funkciji poslovnih prostora, kao trgovački sadržaji, skladišta, garaže i sl.).

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

Planom se propisuju sljedeći uvjeti za gradnju skloništa:

- gradnja skloništa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara otpornosti 100 kPa;

- skloništa se izgrađuju kao dvonamjenska;

- moguća je gradnja javnog skloništa za potrebe više građevina u sklopu pojedinog zahvata u prostoru i u tom slučaju gradnja skloništa u svakoj pojedinačnoj građevini nije potrebna;

- potrebno je osigurati pregledan, slobodan i dovoljno dimenzioniran pristup skloništu;

- lokacija skloništa treba biti postavljena tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno sklonište, pri čemu se domet ruševina mjeri pravokutno na stranice tlocrta d=H/2 pri čemu je H visina građevine od razine terena do vijenca krova;

- skloništa moraju sadržavati sve propisane funkcionalne prostorije i uređaje;

- površina prostorija za boravak u skloništu se određuje po normativu od 0,60 m² podne površine po 1 mjestu;

- sklonište mora biti opremljeno uređajima u skladu s posebnim propisom.

Skloništa se u pravilu moraju nalaziti u najnižoj podzemnoj etaži građevine, pri čemu podna ploča skloništa treba biti najmanje 30 cm iznad razine podzemne vode. Ako se geomehaničkim istraživanjima utvrdi viša razina podzemne vode, način rješavanja skloništa odredit će se lokacijskim uvjetima.

Potrebno je predvidjeti višenamjensko korištenje sklonišnog prostora (u funkciji poslovnih prostora, kao trgovački sadržaji, skladišta, garaže i sl.).

Mirnodopska namjena skloništa iz prethodnog stavka ovog članka mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovito održavanje skloništa, te ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja i urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 34.

Na prostoru obuhvata Plana nije propisana obaveza izrade detaljnih planova uređenja.

Planom je utvrđena obveza provođenja urbanističko - arhitektonskog natječaja za - gradnju građevina športsko - rekreacijske namjene i građevina javnih društvenih djelatnosti na zasebnim građevnim česticama.

Prostorni obuhvat natječaja iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu Plana 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2.000.

10.2. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili tipologijii

Članak 35.

Na prostoru obuhvata Plana ne postoje legalno izgrađene građevine namjena ili tipologija kojih je protivna namjeni ili tipologiji utvrđenoj ovim planom.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 37.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/2

URBROJ: 251-01-04-08-10

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.