zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Objavljen

31.01.2008.

Donesen

31.01.2008.

Stupa na snagu

08.02.2008.

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Stambena namjena (S)

1.2. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

1.3. Javna i društvena namjena (D)

1.4. Javne zelene površine (Z2)

1.5. Zaštitne zelene površine (Z)

1.6. Infrastrukturni sustavi (IS)

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3. UVJETI SMJEŠTAJA I URBANA PRAVILA ZA GRADNJU GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja

3.2. Urbana pravila za gradnju javnih i društvenih građevina

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Opći uvjeti

4.2. Detaljna urbana pravila za uvjete i način gradnje

4.2.1. Prostori stambene namjene (S)

4.2.2. Prostori mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Ulična mreža

5.1.2. Parkirališta i garaže

5.1.3. Javna parkirališta

5.1.4. Pješačke površine

5.1.5. Javni gradski autobusni promet

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

5.3.3. Distributivna plinska mreža

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

6.1. Javne zelene površine / park - šuma Selčina (Z2)

6.2. Zaštitne zelene površine (Z)

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita zraka

9.2. Zaštita od buke i vibracija

9.3. Zaštita podzemnih voda

9.4. Zaštita tla

9.5. Zaštita prostora

9.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.7. Zaštita od požara i eksplozije

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10. 2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Prethodnik
Nasljednik

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Selčina - sjever

Pročišćeni tekst vrijedi od 08.02.2008.

Narodne novine 1/2008

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Selčina - sjever (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 1/08)

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i o gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Selčina - sjever

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Selčina - sjever (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio CPA - centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o., u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor određen sa sljedećim granicama obuhvata:

- na jugu granica Plana prati sljedeće k.č. br. (ili njihove dijelove): južni rub 1156, zapadni i južni rub 1148, siječe 1148, 1150, 1151 i 1152, zapadni i južni rub 1154 i južni rub 1120/1 sve k.o. Sesvete;

- na istoku granica Plana prati sljedeće k.č.br. (ili njihove dijelove): istočni rub 1120/1 i 1156, zapadni rub 1115/46, 1115/45, 1115/15, 1115/47, 1115/3, 1115/23, siječe 1115/2, 1114/8, 1114/13, zapadni rub 1114/12, južni rub 917/3 i 917/6, južni rub koridora Ulice J. Pupačića, istočni rub 921 i 922/3 sve k.o. Sesvete;

- na sjeveru: granica Plana prati južni rub k.č. br. 925 (Ulica Bartola Kašića) k.o. Sesvete;

- na zapadu: granica Plana prati sljedeće k.č.br. (ili njihove dijelove): zapadni rub 1156, 911, 918/2, 918/1, 919, 920/1, 920/2, 920/3, 920/4, 920/5, 920/6 i 922/2 (istočni rub koridor Kašinske ceste) sve k.o. Sesvete.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima navedenim u članku 4. točka B. ove odluke.

Površina obuhvata Plana iznosi 6,73 hektara.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovom se odlukom utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora u obuhvatu Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Sesveta, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja Selčina - sjever" sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom: Urbanistički plan uređenja Selčina - sjever koji sadrži:

I. OBRAZLOŽENJE

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B. Grafičkog dijela koji sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000:

0. POSTOJEĆE STANJE

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav

2.C. Vodnoogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

3.B. Oblici korištenja

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

5. MREŽA SKLONIŠTA

Plan iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

Izrazi i pojmovi koji se koriste u smislu ove odluke imaju sljedeće značenje:

1. balkoni, lođe, istaci - dijelovi građevine, u višim etažama, konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja:

- balkoni su otvoreni dio građevine;

- lođe su otvoreni natkriveni dijelovi građevine;

- istaci su zatvoreni dio građevine izvan građevnog pravca;

2. dijelovi (etaže) građevine:

2.1. Podzemne etaže

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja.

Pretežito ukopana etaža (PPo) - dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine. U svim građevinama moguća je izgradnja podzemnih etaža, ukoliko se ne navodi drugačije ili je gradnja podzemnih etaža onemogućena na temelju posebnih zakona ili propisa. Na kosom terenu građevina može imati samo jednu podzemnu etažu visine do 3,0 m (mjereno od poda do poda), izuzev građevina javne namjene.

2.2. Nadzemne etaže - su prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk).

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podzemne etaže (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a ima najveću visinu nadozida 90 cm mjereno na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;

3. građevna (bruto) površina - GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde;

4. građevna čestica - čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

5. gustoća stanovništva (Gnst) - odnos broja stanovnika i površine obuhvata Plana;

6. interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u pretežito izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu;

7. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

8. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (ki) - odnos građevne (bruto) površine i površine građevne čestice;

9. koridor ulice - prostor između regulacijskih linija ulice unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice;

10. krovna kućica - dio krovne konstrukcije iznad ravnine krovne plohe, ukupna dužina krovnih kućica može biti do jedne trećine dužine pripadajućeg pročelja građevine;

11. lokalni uvjeti - temeljna su polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti kao npr.:

- reljef, voda i zelenilo;

- posebno vrijedni dijelovi prirodne baštine i kulturno-povijesnih građevina i cjelina;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine;

- trgovi, ulice i drugi javni prostori;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje, te visina i površina postojećih građevina;

- opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom;

- komunalna opremljenost;

- druge posebnosti i vrijednosti.

Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zona omeđena javnom površinom;

12. nadstrešnica - građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice);

13. niska građevina - građevina do tri etaže s mogućnošću gradnje podzemne etaže i potkrovlja;

14. paviljon - građevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrađenih površina (Z, Z1, Z2);

15. poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

16. pomoćna građevina - građevina koja namjenom upotpunjuje nisku građevinu (garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine), s najviše jednom etažom visine do 3,0 m, uz mogućnost gradnje podzemne etaže i krovišta bez nadozida;

17. postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju građevne dozvole ili drugoga odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je s njom izjednačena prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji;

18. postojeća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom;

19. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

20. samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

21. tlocrtna površina građevine (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine, osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

22. ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

23. UPU - urbanistički plan uređenja;

24. visina etaže - najveća visina etaže za obračun visine građevine, mjereno od poda do poda, iznosi za:

- stambenu etažu do 3,5 m;

- poslovnu etažu (uredi) do 4,0 m;

- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila najveća visina etaža prizemlja iznosi do 4,5 m.

Etaže građevine mogu biti i više od navedenih ukoliko to zahtijeva namjena građevine, ali visina građevine ne može biti viša od najveće visine određene urbanim pravilom, izuzevši vjerske građevine. Broj etaža na kosom terenu određuje se na najnižoj strani;

25. visina građevine (h) - visina građevine od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja; na kosom terenu visina se određuje na nepovoljnijoj strani (gdje je visina veća);

26. zamjenska građevina - građevina gradnji koje prethodi uklanjanje postojeće građevine na građevnoj čestici.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Uvjeti za određivanje korištenja površina javnih i drugih namjena su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja ovog dijela Sesveta;

- valorizacija okolne postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapređenje kvalitete života;

- planirani kapacitet prostora;

- postojeći i planirani broj stanovnika;

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

Članak 7.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su prikazani te označeni pripadajućom bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 2. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000:

- stambena namjena (žuta - S);

- mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta - M1);

- javna i društvena namjena;

- socijalna namjena (crvena - D2)

- predškolska namjena (crvena - D4)

- javne zelene površine;

- park - šuma s rekreacijom (zelena - Z2)

- zaštitne zelene površine (zelena - Z);

- površine infrastrukturnih sustava;

- ulice i pješačke površine (bijela - IS)

- trafostanice (bijela - IS1)

1.1. Stambena namjena (S)

Članak 8.

Niske stambene građevine su građevine od tri nadzemne etaže, s mogućnošću gradnje podzemne etaže i potkrovlja, pri čemu minimalna površina građevne čestice iznosi 600 m2. Niske stambene građevine mogu se graditi samo kao samostojeće građevine.

Članak 9.

Izgradnja novih i rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih niskih stambenih građevina na površinama stambene namjene (S) detaljno je propisana člankom 22. ove odluke.

1.2. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 10.

Površine mješovite - pretežito stambene namjene obuhvaćaju planirane zone s tipom niske višestambene gradnje.

Unutar tih zona moguće je u okviru stambene građevine (prizemna ili druge etaže, odnosno u zasebnom objektu na građevnoj čestici uz stambeni objekt) realizirati sadržaje poslovne, društvene ili javne namjene pod čime se podrazumijevaju:

- različiti uredi, biroi, predstavništva, liječničke ordinacije i drugo;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- prodavaonice robe dnevne potrošnje, ugostiteljstvo;

- pošte, banke, osiguravajuća društva i slično;

- političke i društvene organizacije, sadržaji kulture, vjerske zajednice i slično.

Ukupna površina namijenjena za poslovnu, društvenu ili javnu djelatnost može iznositi najviše 30% ukupnog GBP na građevnoj čestici, pri čemu predmetna djelatnost svojim radom ne smije negativno djelovati na okoliš (zrak, buka, povećani promet) i ugrožavati osnovnu funkciju stanovanja.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske građevine i građevine djelatnosti kulture, građevine posebne namjene, trgovačko-uslužni centri stambenog susjedstva, športsko - rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine, javne garaže, te manje komunalne građevine i uređaji.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, građevine za proizvodnju i obrt, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju.

Na prostoru predviđenom za izgradnju stambeno - poslovnih (pretežito stambenih) građevina dopuštena je izgradnja i isključivo stambenih građevina.

1.3. Javna i društvena namjena (D)

Članak 11.

Na površinama mješovite namjene (M1) namjene planirana je gradnja građevina sljedećih javnih i društvenih sadržaja:

- socijalna ustanova - dom za starije i nemoćne osobe (D2);

- predškolska ustanova - dječji vrtić (D4).

1.4. Javne zelene površine (Z2)

Članak 12.

Unutar ovih površina predviđa se sljedeći opseg njihova uređenja kao:

- javne zelene površine / park - šuma s rekreacijom Selčina koja treba zadržati izvornu strukturu vegetacije po vrstama i obraslosti vegetacijom, uz mogućnost oblikovanja staza, odmorišta i opreme tako da se izbjegne uklanjanje postojeće vegetacije, a sukladno propozicijama osnova za gospodarenje park - šumama (oznaka Z2).

1.5. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 13.

Unutar ovih površina predviđa se uređenje zaštitne zelene površine uz prometne koridore, s dopunom postojeće vegetacije (oznake Z).

1.6. Infrastrukturni sustavi (IS)

Članak 14.

Na površinama predviđenima za infrastrukturne sustave mogu se graditi komunalne građevine i uređaji, infrastrukturne građevine na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske, površinske i druge prometne građevine.

Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge prometne građevine (IS) mogu se graditi ulice i pješačke površine, a u njihovom podzemnom dijelu vode se instalacije komunalne infrastrukture.

Na površinama predviđenima za gradnju komunalnih građevina i uređaja te infrastrukturnih građevina na posebnim prostorima i građevnim česticama (IS1) mogu se graditi trafostanice 10(20)/0,4 kV.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Unutar područja obuhvata Plana nije predviđena realizacija građevina gospodarskih djelatnosti.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I URBANA PRAVILA ZA GRADNJU GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja

Članak 16.

Smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđen je detaljno na lokacijama označenim na kartografskom prikazu: 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000:

Socijalna ustanova - dom za starije i nemoćne osobe (D2)

- minimalna površina građevne čestice za izgradnju građevine doma za starije i nemoćne osobe iznosi cca 6.000 m2;

- programski kapacitet: maksimalno 300 korisnika;

- za izgradnju građevine treba osigurati površinu parcele od najmanje 20 m2 po korisniku;

- na parceli je potrebno osigurati namjanje 5 m2 zelenih površina po korisniku;

- lokacija na dijelovima katastarskih česticama: k.č.br. 1156, 1149, 1150 i 1151 k.o. Sesvete;

- maksimalna građevna (bruto) površina građevine (GBP) može iznositi do 6.000 m2.

Predškolska ustanova - dječji vrtić (D4)

- potrebe za predškolskim ustanovama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu od 8%, s tim da je obuhvat u predškolskim ustanovama 76% te dobne skupine;

- predškolsku ustanovu treba dimenzionirati na 6 odgojnih skupina (oko 120 korisnika);

- površina građevne čestice za dvoetažnu građevinu je najmanje 25 m2 po djetetu;

- površina građevne čestice ne može biti manja od 3.000 m2;

- lokacija na katastarskim česticama ili njihovim dijelovima: k.č.br. 913, 914, 915, 916 i 917/2 k.o. Sesvete;

- maksimalna građevna (bruto) površina građevine (GBP) može iznositi do 1.200 m2.

3.2. Urbana pravila za gradnju javnih i društvenih građevina

Članak 17.

Za izgradnju socijalne ustanove - doma za starije i nemoćne osobe (D2) propisuju se sljedeći uvjeti izgradnje:

- gradnja samostojeće građevine;

- najveći broj etaža građevine je tri etaže i potkrovlje;

- ispod građevine se može graditi pozemna etaža;

- najmanja površina građevne čestice je 6.000 m2;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveći ki je 1,0;

- građevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5 m;

- prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativu 1 PGM/2 zaposlena u smjeni;

- oblikovnim tretmanom građevine treba postići atraktivan izgled volumena i pročelja uz moguću primjenu kosog, ravnog ili bačvastog krova, te koristiti suvremene materijale u skladu s funkcionalnim zahtjevima građevine;

- realizacija građevine socijalne ustanove - doma za starije i nemoćne osobe (D2) provodi se urbanističko - arhitektonskim natječajem.

Članak 18.

Za izgradnju predškolske ustanove (D4) propisuju se sljedeći uvjeti izgradnje:

- kapacitet predškolske ustanove iznosi 6 odgojnih skupina (120 korisnika);

- površina građevne čestice za dvoetažnu građevinu je najmanje 25 m2 po djetetu, odnosno površina građevne čestice ne može biti manja od 3.000 m2;

- najveća površina GBP-a na građevnoj čestici iznosi 1.200 m2;

- maksimalna izgrađenost građevne čestice 30%;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) 0,60;

- maksimalna visina građevina od terena do vijenca građevine iznosi 8,0 m;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi prizemlje i kat (P+1);

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podzemne etaže;

- prirodni teren unutar građevne čestice uređen kao parkovna površina iznosi minimalno 40% površine parcele;

- najmanje 30% površine građevne čestice treba urediti kao površine za igru i boravak na otvorenom u kombinaciji s parkovno uređenim površinama;

- udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije iznosi minimalno 10,0 m;

- udaljenost građevine od drugih međa građevne čestice iznosi minimalno 5,0 m;

- broj parkirališnih mjesta određuje se prema normativu od 1 PGM / 4 zaposlena u smjeni, a minimalno 10 PGM;

- parkirališna mjesta treba osigurati unutar građevne čestice;

- oblikovni tretman građevine treba postići atraktivn izgled volumena i pročelja uz moguću primjenu kosog, ravnog ili bačvastog krova, te koristiti suvremene materijale u skladu s funkcionalnim zahtjevima građevine;

- granicom građevne čestice predškolske ustanove - dječjeg vrtića postavlja se ograda visine do 1,50 m, a izvodi kao prozračna (metalna rešetka, mreža i sl.) s podnožjem od tvrdog materijala visine do 0,60 m;

- realizacija građevine predškolske ustanove (dječjeg vrtića) provodi se urbanističko -arhitektonskim natječajem.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Opći uvjeti

Članak 19.

Ovim se planom predviđa izgradnja niskih stambenih građevina na površinama stambene namjene (S) i niskih višestambenih građevina na površinama mješovite - pretežito stambene namjene označene planskim znakom M1 (od M1-1 do M1-5) na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:1.000.

Niska stambena građevina je građevina do tri nadzemne etaže - prizemlje i 2 kata (P+2) s mogućnošću gradnje podzemne etaže i potkrovlja, a sadrži do 3 stana.

Niska višestambena građevina je građevina do tri nadzemne etaže - prizemlje i dva kata (P+2) s mogućnošću gradnje podzemne etaže i potkrovlja, a sadrži više od tri stana.

Građevine se mogu graditi samo na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama najmanje širine 9,0 m, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Prosječna gustoća stanovništva unutar prostora obuhvata Plana (Gnst) može iznositi najviše 150 st/ha.

Uređenje građevnih čestica

Članak 20.

Uređenje građevnih čestica provodi se prema urbanim pravilima utvrđenim za pojedinu namjenu u člancima 25., 26. i 27. ove odluke. Prostor građevnih čestica uređuje se na način da se ne naruši prirodni izgled prostora i ugroze okolne građevne čestice, u skladu sa sljedećim uvjetima:

- uređenje građevnih čestica treba provesti na način da se maksimalno očuva prirodno oblikovani teren, te nije dopušteno formiranje artificijelne konfiguracije;

- ako uređenje građevnih čestica na terenima s nagibom zahtijeva izvođenje potpornih zidova tada se oni izvode do visine od najviše 1,80 m, a u slučaju potrebne veće visine izvode se kaskadno s maksimalnom pojedinačnom visinom od 1,50 m;

- uređenje građevnih čestica ne smije usmjeravanjem oborinskih voda, nasipavanjem terena ili iskopima negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne prometne površine.

Komunalna opremljenost građevnih čestica

Članak 21.

Sve se građevine obavezno priključuju na sustave javne gradske komunalne infrastrukture, a poglavito na mreže elektroopskrbe, plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

Unutar područja obuhvaćenog ovim planom, na kojemu se predviđa izgradnja stambenih, javnih i društvenih građevina, treba ostvariti sljedeću minimalnu razinu komunalne opremljenosti:

- javne prometne površine - ulice radi ostvarenja pristupa do građevina (postojeće ili planirane - projektirane s izdanom građevnom dozvolom);

- mreža elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine;

- javna mreža vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda na koju je moguće priključiti građevine.

4.2. Detaljna urbana pravila za uvjete i način gradnje

4.2.1. Prostori stambene namjene (S)

Članak 22.

Za izgradnju niskih stambenih građevina u zoni stambene namjene (S) propisuju se sljedeći uvjeti:

- uvjetuje se gradnja samostojećih građevina;

- minimalna površina građevne čestice iznosi 600 m2;

- maksimalna izgrađenost građevne čestice 40%;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) 1,0;

- minimalna površina građevne čestice na 1 stan iznosi 80 m2;

- maksimalno dopustivi GBP na građevnoj čestici iznosi 600 m2;

- maksimalna visina građevine iznosi 9,0 m mjereno od najniže kote terena uz građevinu do vijenca građevine;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi prizemlje i 2 kata (P+2);

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podzemne etaže, a iznad zadnje etaže izgradnja potkrovlja;

- udaljenost građevnog pravca do regulacijske linije javne površine iznosi minimalno 5,0 m;

- udaljenost građevine do ostalih međa građevne čestice iznosi minimalno 5,0 m;

- parkirališno - garažni prostor unutar građevne čestice treba dimenzionirati s minimalno 1 PGM / 1 stan ili 14 PGM / 1.000 m2 GBP (primjenjuje se veći kriterij) uz dodatna mjesta za druge sadržaje u građevini prema standardu utvrđenom u članku 34. ove odluke;

- na građevnoj čestici nije dopuštena izgradnja nadstrešnica, osim iznad ulaza u građevinu, koja se ne uračunava u GBP i ne ulazi u ukupnu izgrađenost građevne čestice;

- potrebna komunalna opremljenost zemljišta utvrđena je člankom 21. ove odluke;

- najmanje 30% površine građevne čestice treba sačuvati kao prirodni teren uređen hortikulturno sadnjom visoke i niske vegetacije, posebno na dijelu prema javnoprometnoj površini i uz ulazni dio građevine;

- prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m2; postojeći GBP i ki, veći od određenih ovim člankom mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

- prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m2; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka.

Članak 23.

Unutar građevne čestice dopuštena je izgradnja pomoćnih građevina.

Za potrebe smještaja vozila mogu se na stražnjem ili bočnom dijelu građevne čestice graditi zasebne građevine skupnih garaža, a njihova površina ulazi u njezinu dopuštenu izgrađenost i maksimalni GBP.

Krovna ploha građevine izvodi se kao kosa, ravna ili bačvasta s pokrovom od crijepa, šindre ili drugih suvremenih pokrovnih materijala.

Pomoćne građevine

Članak 24.

Na građevnoj čestici niske stambene građevine može se graditi:

- pomoćna građevina koja je namjenom upotpunjuje (garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine) s najviše jednom etažom visine do 3 m, uz mogućnost gradnje podzemne etaže i krovišta bez nadozida;

- nadstrešnica namijenjena za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl.; uračunava se u izgrađenost građevne čestice (osim nadstrešnice nad ulazom u građevinu), ne uračunava se u GBP; za njezin se smještaj primjenjuju odredbe za pomoćne građevine.

Građevni pravac pomoćne građevine, odnosno nadstrešnice, u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine. Iznimno, na kosom terenu garaža se može graditi ispred glavne građevine, odnosno na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.

Najmanja udaljenost samostojeće pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti 1,0 m, odnosno 3,0 m ako ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici.

Poluugrađena pomoćna građevina mora biti prislonjena uz pomoćnu građevinu na susjednoj građevnoj čestici, odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Uređenje građevnih čestica

Članak 25.

Postojeći se reljef terena mora sačuvati te se gradnjom podzemne etaže, terasa i potpornih zidova dopuštaju minimalne intervencije u postojećem terenu.

Članak 26.

Građevne niskih stambenih građevina uređuju se, u pravilu, na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne krajobrazne karakteristike, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala, s tim da najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren.

Okućnica se hortikulturno uređuje visokom i niskom vegetacijom.

Obvezan je hortikulturno uređen predvrt.

Ograde prema ulici se izrađuju, u pravilu, kombinacijom čvrstog materijala i živice ili prirodnog materijala - drvo, visine do najviše 1,5 m.

Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m, mjereno od niže kote konačno zaravnanog terena.

Članak 27.

Građevne čestice niske višestambene građevine u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) uređuju se na način da svaka nova građevina mora imati prostore za vanjski boravak stanara minimalne veličine 5 m2 po stambenoj jedinici, koji se hortikulturno uređuju visokom i niskom vegetacijom autohtonoga biljnog materijala.

Na ovako uređenoj površini dopuštena je postava klupa, sjenica, koševa za smeće i druge opreme potrebne za njeno korištenje.

Ograde se, u pravilu, oblikuju niskom živicom visine do 1,0 m, ali građevna čestica može biti i neograđena.

Na dijelu građevne čestice treba osigurati pješačke i kolno - parkirališne površine radi pristupa građevini i garažno - parkirališnom prostoru, a izvode se s prefabriciranim elementima (punim i šupljim) koji omogućavaju zatravljivanje većih površina (perforirani parkirališni elementi).

4.2.2. Prostori mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

Članak 28.

Za izgradnju niskih višestambenih građevina u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) propisuju se sljedeći uvjeti:

- uvjetuje se gradnja samostojećih građevina;

- minimalna površina građevne čestice iznosi 600 m2;

- maksimalna izgrađenost građevne čestice 40%;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) 1,0;

- minimalna površina građevne čestice na 1 stan iznosi 80 m2;

- maksimalno dopustivi GBP na građevnoj čestici iznosi 1.200 m2;

- maksimalna visina građevine iznosi 12,0 m mjereno od najniže kote terena uz građevinu do vijenca građevine;

- najveći broj etaže građevina iznosi prizemlje i dva kata i potkrovlje (P+2+Pk);

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podzemne etaže;

- iznad zadnje etaže građevine je dopuštena izgradnja potkrovlja;

- udaljenost građevnog pravca do regulacijske linije javne površine iznosi minimalno 5,0 m, osim za zone M1-1 i M1-2 uz Kašinsku cestu, gdje minimalna udaljenost građevnog pravca do regulacijske linije javne površine iznosi 8,0 m;

- udaljenost građevine do ostalih međa građevne čestice iznosi minimalno 5,0 m;

- parkirališno - garažni prostor unutar građevne čestice treba dimenzionirati s minimalno 1 PGM / 1 stan ili 14 PGM / 1.000 m2 GBP (primjenjuje se veći kriterij) uz dodatna mjesta za druge sadržaje u građevini prema standardu utvrđenom u članku 34. ove odluke;

- unutar građevne čestice niske višestambene gradnje nije dopuštena izgradnja pomoćnih građevina, osim garaža;

- za potrebe smještaja vozila mogu se na stražnjem ili bočnom dijelu građevne čestice graditi zasebne građevine skupnih garaža, te njihova površina ulazi u njezinu dopuštenu izgrađenost i maksimalnu GBP;

- na građevnoj čestici nije dopuštena izgradnja nadstrešnica, osim iznad ulaza u građevinu, koja se ne uračunava u GBP i ne ulazi u ukupnu izgrađenost građevne čestice;

- krovna ploha građevine izvodi se kao kosa, ravna ili bačvasta s pokrovom od crijepa, šindre ili drugih suvremenih pokrovnih materijala;

- potrebna komunalna opremljenost zemljišta utvrđena je člankom 21. ove odluke;

- najmanje 30% površine građevne čestice treba sačuvati kao prirodni teren uređen hortikulturno sadnjom visoke i niske vegetacije, posebno na dijelu prema javnoprometnoj površini i uz ulazni dio građevine.

Prateći poslovni sadržaji uz stanovanje

Članak 29.

Poslovni sadržaji u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) obuhvaćaju najviše do 30% ukupnog GBP na građevnoj čestici, grade se unutar građevnih čestica niske višestambene gradnje (M1) na sljedeći način:

- unutar niske višestambene građevine pretežito u okviru prizemne etaže, a manjim dijelom u ostalim etažama;

- poslovne djelatnosti treba ponajprije smještati u prizemnu, a iznimno u ostale etaže građevine, u kojima njihov izbor treba biti usmjeren na "tihe" poslovne sadržaje (pretežito uredi, biroi, predstavništva, odvjetnički uredi, liječničke ordinacije);

- poslovne djelatnosti svojim radom trebaju biti u okvirima zakonom postavljenih ograničenja, te ne smiju ometati osnovnu funkciju stanovanja povećanom bukom, mirisima, prašinom ili povećanim prometom osoba i vozila;

- nije dopuštena izgradnja zasebne građevine za smještaj pratećih poslovnih sadržaja;

- postojeće garaže u građevini ili izgrađene zasebno nije dopušteno prenamijeniti za smještaj poslovnih sadržaja;

- za poslovne sadržaje treba osigurati dodatni parkirališni prostor prema standardima iz članka 34. ove odluke.

Prateće pomoćne građevine

Članak 30.

Unutar građevne čestice niske višestambene gradnje nije dopuštena izgradnja pratećih pomoćnih građevina, osim garaža, pa se za smještaj vozila mogu koristiti dijelovi stambene građevine (podzemna etaža i prizemlje) ili graditi zasebne građevine skupnih garaža smještene na stražnjem ili bočnom dijelu građevne čestice, te njihova površina ulazi u maksimalno dopušteni GBP i uvjetovanu maksimalnu izgrađenost građevne čestice.

Građevina skupne garaže treba biti odmaknuta minimalno 1,0 m od međe, uz mogućnost priljubljivanja uz nju samo ako je i na susjednoj građevnoj čestici izgrađena takva građevina. U slučaju priljubljivanja treba izvesti protupožarni zid, uz uvjet da nagib krovne plohe nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Na građevnim česticama predviđenim za izgradnju niskih višestambenih građevina dopuštena je samo izgradnja nadstrešnice iznad ulaza u građevinu, koja svojim maksimalnim gabaritom od 3,0 x 4,0 m ne smije izaći izvan granica građevne čestice.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 31.

Građevine i uređaji prometne i komunalne infrastrukture, grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža, 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav i 2.C. - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Uređaji i/ili postrojenja sustava prometne i komunalne infrastrukturne mreže mogu se graditi i na drugim površinama od onih predviđenih Planom, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

U prvom i drugom podzemnom sloju ovih koridora polažu se uređaji u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 32.

Koridori prometne mreže u kojima treba urediti kolnike, nogostupe, biciklističke staze, parkirališta, razdjelne pojaseve zelenila i sl., dani su u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1.000.

5.1.1. Ulična mreža

Članak 33.

Ulični prometni koridori namijenjeni su odvijanju uličnoga motornog prometa te za promet pješaka i biciklista. Površine u osnovnoj razini koridora cestovnih prometnica dimenzionirane su na način i u širinama koje omogućuju sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima.

Prometnim se koridorima ostvaruje kolni, biciklistički i pješački pristup do građevnih čestica te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U uličnim prometnim koridorima, a u skladu s očekivanom strukturom i intenzitetom prometa, kolnik treba izvesti s minimalnom širinom od 6,0 m.

U osnovnoj razini prometnih koridora uređuju se prometne površine te površine zaštitnoga zelenila.

Sva križanja ulične mreže izvode se u jednoj razini, a u zonama križanja svih ulica zabranjena je sadnja nasada visokog zelenila budući je obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

Prometnice unutar razmatranog područja imaju rang sabirne ulice, pa je dopuštena primjena nižeg standarda u pogledu oblikovanja krivina i uzdužnog profila.

Prometne površine moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN, radi osiguranja pristupa i operativnog rada vatrogasnih vozila.

5.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 34.

Ovisno o namjeni pojedine građevne čestice, treba na njezinom prostoru osigurati parkirališno - garažni prostor za sve korisnike objekta (stanovanje, poslovni sadržaji, javna i društvena namjena) prema sljedećem minimalnom standardu:

- niske stambene građevine: 1 PGM / 1 stan

- niske višestambene građevine: 14 PGM 1.000 m2 GBP ili 1 PGM / 1 stan

- poslovni sadržaji: 20 PGM 1.000 m2 GBP

- trgovine: 50 PGM 1.000 m2 GBP

- ugostiteljstvo: 50 PGM 1.000 m2 GBP

- socijalne ustanove: 1 PGM 4 zaposlena u smjeni

- predškolske ustanove: 1 PGM 1 grupa djece

Za dimenzioniranje parkirališnih potreba za niske višestambene građevine primjenjuje se kriterij koji osigurava veći broj parkirališnih mjesta.

5.1.3. Javna parkirališta

Članak 35.

Lokacija javnih parkirališta utvrđena je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1.000.

Javne površine za parkiranje vozila određene su Planom u uličnim potezima:

- planirana ulica 1 - 1 - dužina poteza 80 m / cca 12 PM

- planirana ulica 2 - 2 - dužina poteza 155 m / cca 25 PM

- planirana ulica 3 - 3 - dužina poteza 55 m / cca 9 PM

- planirana ulica 4 - 4 - dužina poteza 90 m / cca 15 PM

- Ulica P. Štoosa - dužina poteza 40 m / cca 6 PM.

Javna će se parkirališta izgraditi kao podužno - rubno javno parkiranje s proširenjem kolnika za širinu 2,5 m, odnosno na ukupno 8,5 m. Na tim javnim parkiralištima najmanje 5% mjesta mora biti osigurano za osobe s posebnim potrebama.

Parkirališna mjesta uz javne prometnice obračunavaju se najbližem zahvatu u prostoru.

5.1.4. Pješačke površine

Članak 36.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka uređuju se pješački hodnici i pješački putovi.

Uz javne pješačke površine iz stavka 1. ovog članka moguće je postavljanje gradske urbane opreme te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

U svim se ulicama, za kretanje pješaka, uređuju pješački hodnici širina usklađenih s kategorijom ulice, širine 2,0 m.

Između građevne čestice predškolske ustanove i doma za starije i nemoćne osobe izvest će se pješačka površina širine 6,0 m kao prilaz park - šumi.

Sve pješačke površine treba izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera te parkiranje vozila.

Za potrebe kretanja osoba s posebnim potrebama, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

5.1.5. Javni gradski autobusni promet

Članak 37.

Unutar obuhvata Plana nije predviđeno odvijanje javnoga gradskoga autobusnog prometa. Eventualni autobusni promet može se očekivati samo za potrebe dječjeg vrtića.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 38.

Građevine i uređaji sustava telekomunikacijskog prometa grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija su orijentacijske.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), s potrebnim brojem priključaka, gradi se i rekonstruira radi optimalne pokrivenosti prostora. Svi zračni telekomunikacijski vodovi zamjenjuju se podzemnim kabelima, a postojeći telekomunikacijski kablovi dopunjuju na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata, a prema normativima za njihovu gradnju, postavljaju se javne telefonske govornice.

Javne govornice postavljaju se na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica usklađuju se s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije stanovništva i korisnika prostora.

Dopušteno je postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija smještanjem antena na krovnim prihvatima, osim na građevini dječjeg vrtića, uz provedbu svih tehnološko - zdravstvenih mjera prije gradnje i u skladu sa zakonom propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina.

Nije dopušteno postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija smještanjem antena na antenske stupove na području obuhvata Plana.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 39.

Građevine i uređaji sustava komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba, odvodnja oborinskih i otpadnih voda, plinoopskrba, elektroopskrba i javna rasvjeta) grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskim prikazima 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustav i 2.C. - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Trase komunalne infrastrukturne mreže su orijentacijske.

Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukturne mreže u pravilu je predviđena unutar koridora javnih prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim rasporedom određenim u poprečnim presjecima.

Komunalnu infrastrukturu može se polagati i izvan koridora javnih prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup radi izgradnje i/ili održavanja.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 40.

Građevine i uređaji vodoopskrbnog sustava grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Novoplanirani cjevovodi u funkciji opskrbe pitkom vodom polažu se unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj ponajprije ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to zbog određenih okolnosti nije moguće, cjevovodi će se polagati ispod površina kolnika.

5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 41.

Građevine i uređaji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura, 2.A. Prometna i ulična mreža, 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda.

Cjevovodi u funkciji javne odvodnje polažu se u koridorima javnih prometnih površina u drugome podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

U sustav javne odvodnje dopušteno je upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti.

5.3.3. Distributivna plinska mreža

Članak 42.

Građevine i uređaji u funkciji sustava opskrbe prirodnim plinom grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav, u mjerilu 1:1.000.

Opskrbni cjevovodi polažu se u prvom podzemnom sloju unutar koridora javnih prometnih površina. Za njihovo polaganje osigurani su prostorni pojasevi širine min. 1,0 m koristeći pri tome u osnovnoj razini koridora ponajprije površine izvan konstrukcije kolnika, odnosno razdjelne pojaseve nasada zelenila, pješačke hodnike i biciklističke staze. Ukoliko ispod navedenih površina nema prostornih mogućnosti, polagat će se ispod površina kolnika.

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od ostalih instalacija i objekata moraju biti u skladu s posebnim propisima.

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 43.

Građevine i uređaji elektroenergetskih postrojenja grade se i rekonstruiraju u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav, u mjerilu 1:1.000, a točne pozicije bit će određene u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola.

Nova kabelska srednjonaponska (naponska razina 20 kV), niskonaponska mreža kabela i javna rasvjeta, polagat će se unutar koridora javnih prometnih površina. Postojeći uređaji za prijenos zamijenit će se vodičima većeg presjeka.

Nova tipska transformatorska postrojenja instalirane snage 630 kVA predviđena Planom, gradit će se na zasebnim česticama površine 7,0 m x 7,0 m (minimalno 5,0 m x 7,0 m). Čestice su pozicionirane uz javne prometne površine te tako omogućuju neposredan pristup vozilima radi izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Elektroenergetski kabeli neovisno o naponskoj razini postavljaju se isključivo izvan kolnih površina, u pojasevima ispod površina pješačkih hodnika, biciklističkih staza i/ili razdjelnih pojasa zelenila.

Srednjonaponska elektroenergetska mreža kabela veze između transformatorskih postrojenja (za naponsku razinu 20 kV), polaže se u prvom podzemnom sloju.

Stupovi javne rasvjete postavljaju se gdje god je to moguće izvan prometnih površina.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 44.

Javne zelene površine u obuhvatu Plana uređuju se na površinama prikazanim na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000 i obuhvaćaju sljedeće kategorije zelenih površina:

- javne zelene površine / park - šuma (Z2);

- zaštitne zelene površine (Z).

6.1. Javne zelene površine / park - šuma Selčina (Z2)

Članak 45.

Položaj i veličina park - šume (Z2) prikazana je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000.

Park - šuma s planiranom rekreativnom funkcijom treba zadržati izvornu strukturu vegetacije po vrstama i obraslosti vegetacijom, uz mogućnost oblikovanja staza, odmorišta i opreme tako da se izbjegne uklanjanje postojeće vegetacije, a sukladno propozicijama osnova za gospodarenje park - šumama.

Na površini park - šume dopušteno je:

- čuvati prirodni integritet šume i poduzimati mjere njege za održavanje zdravstvenog stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka);

- obnavljati degradirane dijelove šume;

- uzgojni zahvati na pomlađivanju šume na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmlatka i prizemnog raslinja;

- vrijedne skupine i pojedinačne vrste drveća veće starosti potrebno je sanirati suvremenim metodama;

- zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvobitnu povijesnu kompoziciju prostora;

- uređenje putova i staza, i to isključivo sipinom;

- uređenje dječjeg igrališta s opremom;

- opremanje parkovnom opremom - klupe za sjedenje, koševi za smeće, rasvjeta i slično).

Na površini park - šume nije moguća gradnja građevina.

Režim opremanja i uređenja, te posebne uvjete koje je obvezno pribaviti za gradnju u pojasu od 50 m od ruba šume, utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, a u zaštićenim dijelovima prirode i tijelo nadležno za zaštitu prirode.

6.2. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 46.

Prostore zaštitnih zelenih površina (Z) izvan koridora prometnih površina (kolnih i pješačkih) prate mjestimično kolne i pješačke površine sa širinom zelenog pojasa 3,0 - 5,0 m, a oblikuju se sadnjom visoke vegetacije (potezi drvoreda) i zatravnjivanjem površine. Unutar tih površina nije predviđeno postavljanje urbane opreme.

Članak 47.

Zaštitne zelene površine izvan prometnih koridora uređuju se prema cjelovitome hortikulturnom rješenju, pri čemu treba:

- zadržati vrijedne skupine i pojedinačne vrste drveća veće starosti;

- uređivati zaštitne zelene površine sadnjom vegetacije koja smanjuje utjecaj prometa na stanovanje (buka, prašina i drugo);

- urediti putove i staze, te ih opremiti parkovnom opremom ili opremom za dječja igrališta.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 48.

Unutar prostora obuhvata ovog plana nisu utvrđeni zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode.

Članak 49.

Unutar prostora obuhvata Plana nalazi se park - šuma Selčina, koja se štiti GUP-om Sesveta. S obzirom na tu činjenicu, u kontaktnoj zoni s ovom šumskom površinom planirani su (većim dijelom) javni i društveni sadržaji (dom za starije i nemoćne osobe i predškolska ustanova). Uz izgradnju namjenskih građevina, realizacija ovih sadržaja obuhvaća i realizaciju većih zelenih i uređenih površina, čime će se ovi sadržaji uklopiti uz park - šumu.

Članak 50.

Građevine zatečene na Planom razmatranom prostoru nemaju karakteristike kulturnih dobara, a predmetno područje nije registrirano kao arheološka zona.

Zatečena urbana tipologija te izgrađene građevine nemaju povijesnu vrijednost, odnosno dosadašnjim prostornim uređenjem nisu stvorene ambijentalne vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 51.

Komunalni otpad koji nastaje na području obuhvata Plana jest otpad iz uslužne djelatnosti te otpad iz kućanstva. Privremeno odlaganje komunalnog otpada do njegovog odvoza na gradsko sanitarno odlagalište ostvaruje se spremnicima - kontejnerima uz osiguranje minimalno 1 kontejner / 100 stanovnika.

Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se tipiziranim posudama, odnosno spremnicima postavljenim na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na kolnim pristupom dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Za postavljanje spremnika iz stavaka 1. i 3. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor na rubu javne zelene površine, neposredno uz prometni koridor ili u okviru građevne čestice niske stambene gradnje, u skladu s projektom i posebnim uvjetima nadležne gradske komunalne službe. Navedeni prostor treba biti dostupan komunalnim vozilima bez ometanja kolnog i pješačkog prometa, te mora biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Lokacije spremnika određuju se posebnim programima.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 52.

Postojeća izgradnja unutar obuhvata Plana ne utječe nepovoljno na okoliš. Planskim mjerama, i to namjenom površina, primijenjenim urbanim standardima i uvjetovanom minimalnom komunalnom opremljenošću građevnog zemljišta, sprečavaju se negativni utjecaji na okoliš.

Na području Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekovog okoliša iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Na području Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 2. ovoga članka.

9.1. Zaštita zraka

Članak 53.

Zaštita zraka na području Plana provodit će se:

- kontinuiranim mjerenjem kvalitete zraka na području obuhvata Plana, a osobito uz glavne gradske prometnice;

- plinofikacijom te štednjom i racionalizacijom potrošnje energije;

- energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije.

Mjere za zaštitu zraka od zagađenja prometom na području Plana uključuju zaštitne mjere uređenjem zaštitnih zelenih površina, ponajprije drvoreda.

9.2. Zaštita od buke i vibracija

Članak 54.

U cilju zaštite od prekomjerne buke i vibracija na području Plana potrebno je:

- identificirati potencijalne izvore buke,

- kontinuirano mjeriti buku u najugroženijim područjima, uz prometne koridore,

- po potrebi promijeniti prometnu regulaciju na osobito ugroženim lokacijama,

- da bi se na području Plana sustavno onemogućilo ugrožavanje bukom provode se sljedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima,

- Planom nije dopuštena lokacija poslovnih djelatnosti koje proizvode buku,

- pri planiranju građevina i namjena što su potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor,

- provodit će se urbanističke mjere zaštite predviđene GUP-om Sesveta,

- kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke uređivat će se i zelenilo kao prirodna zaštita, a posebno prema kontaktnim zonama stanovanja.

S obzirom na osnovnu namjenu prostora obuhvaćenog Planom kao područja mješovite - pretežito stambene namjene (M1), buka na granici građevne čestice unutar zone ne smije prelaziti 50 dB noću i 60 dB danju. Također, na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

9.3. Zaštita podzemnih voda

Članak 55.

Zaštita podzemnih voda na području Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem njihove kakvoće i potencijalnim izvorima zagađenja.

Otpadne vode se moraju ispuštati u gradski kanalizacijski sustav povezan s uređajem za pročišćavanje.

9.4. Zaštita tla

Članak 56.

Tlo se treba zaštititi ponajprije obveznom realizacijom minimalne razine komunalne opremljenosti građevnog zemljišta, te pravilnom funkcijom prikupljanja i odvoza komunalnog otpada.

Da bi se zaštitilo tlo na području Plana, potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je osobito potrebno štititi zelene površine, ozelenjene dijelove građevnih čestica te prostore koji još nisu privedeni planskoj namjeni.

9.5. Zaštita prostora

Članak 57.

Na području Plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih gradskih prostora, pri čemu je osobito potrebno štititi zelene površine.

9.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 58.

U obuhvatu Plana gradit će se skloništa za zaštitu stanovnika, zaposlenika i korisnika građevina javne i društvene namjene od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u skladu s posebnim propisima. Mreža skloništa je prikazana na kartografskom prikazu broj 5. Mreža skloništa, u mj. 1:1.000.

Planom je predviđena gradnja skloništa za sklanjanje stanovnika i korisnika, odnosno zaposlenih u planiranim građevinama javne i društvene namjene.

Planom se propisuju sljedeći uvjeti za gradnju skloništa:

- na području obuhvata Plana graditi će se dva skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara, i to:

- sklonište u sklopu zone mješovite - pretežito stambene namjene M1-3, kapaciteta cca 300 osoba

- sklonište u sklopu građevine doma za starije i nemoćne osobe, koje će služiti i za potrebe predškolske ustanove, kapaciteta cca 300 osoba

- skloništa će se graditi kao dvonamjenska skloništa s time da sekundarna namjena ne umanjuje kapacitet skloništa, ne sprečava ili ne usporava pristup u sklonište;

- skloništa se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija i u razini nižoj od najniže podzemne etaže zgrade;

- potrebno je osigurati pregledan, slobodan i dovoljno dimenzioniran pristup skloništu, kako se ne bi stvarala "uska grla" na tom pristupu i pred skloništem;

- lokacija skloništa treba biti tako odabrana da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno sklonište, pri čemu se domet ruševina mjeri pravokutno na stranice tlocrta d = h/2 pri čemu je h visina građevine od razine terena do vijenca krova;

- površina prostorija za boravak u skloništu se određuju po normativu podne površine po jednom mjestu, i to tako da sklonište omogućava boravak od najviše 7 dana, s time da ima sve uređaje u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju skloništa.

9.7. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 59.

U obuhvatu Plana moguće je graditi uz sljedeće mjere zaštite od požara i eksplozije:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa;

- u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min. koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole;

- svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 60.

U obuhvatu Plana nije utvrđena obveza izrade detaljnih planova uređenja.

Izgradnja građevina javne i društvene namjene - predškolske ustanove (D4) i doma za starije i nemoćne osobe (D2) realizira se temeljem urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Programske smjernice za provedbu natječaja propisane su člancima 17. i 18. ove odluke.

10. 2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 61.

Građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m2 GBP svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom, ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 GBP i do 5% ukupne GBP za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 62.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 63.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/13

URBROJ: 251-01-04-08-7

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija