Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Savska - Šarengradska-sjever"

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26. b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 35. sjednici, 24. travnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Savska - Šarengradska-sjever"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Savska - Šarengradska-sjever" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Plan se donosi za područje omeđeno: s južne strane Zagrebačkom avenijom, s istočne strane Savskom cestom, sa zapadne strane rubom nasipa uz željezničku prugu, sa sjeverne strane Gagarinovim putom.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Područje obuhvata Plana iznosi oko 2,5 hektara.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja "Savska - Šarengradska-sjever", sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav

2.C. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.A. Oblici i način korištenja i uređenja prostora

4.B. Uvjeti gradnje

5. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje pojedinih zona u prostoru, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina te uređenje zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. Korištenje i namjena površina na kojem su one detaljno razgraničene bojom i planskim znakom na zone sljedećih namjena:

- mješovita, pretežito poslovna namjena, planska oznaka M2-A (narančasta);

- mješovita, pretežito poslovna namjena, planska oznaka M2-B (narančasta);

- površine infrastrukturnih sustava, planska oznaka IS (bijela);

- zaštitno zelenilo planska oznaka Z (zelena).

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

1.1. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 5.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), oznaka M2-B, postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, usluge, obrt, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).

Iznimno od prethodnog stavka, u zoni M2-A planirana je izgradnja isključivo poslovnih građevina (građevine jedne namjene).

Na površinama zona mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), oznaka M2-B uz poslovne sadržaje mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje,

- prateće sadržaje,

- javnu i društvenu namjenu,

- robne kuće, hotele,

- šport i rekreaciju,

- parkove i dječja igrališta,

- druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

Potrebni broj parkirališnih mjesta potrebno je zadovoljiti na pripadajućoj građevnoj čestici planirane građevine. Ispod građevina dopuštena je izgradnja više podrumskih etaža.

U zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-A) ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

Ukupni GBP stambene namjene u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2-B) može biti do 49% nadzemnog GBP-a.

1.2. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 6.

Zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

1.3. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 7.

Površine infrastrukturnih sustava su površine predviđene za linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža (površine za kolni, tramvajski, pješački i biciklistički promet).

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2)

2.1. Uvjeti gradnje poslovnih i stambeno - poslovnih građevina

Članak 8.

Na području obuhvata Plana posebno su izdvojene zona mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-B), u kojoj je planirana izgradnja poslovnih i stambeno - poslovnih građevina, i zona poslovne namjene (oznaka M2-A), u kojoj je planirana izgradnja jednonamjenskih poslovnih građevina.

Za izgradnju unutar zone mješovite - pretežito poslovne namjene iz prethodnog stavka propisuju se sljedeći uvjeti:

Zona M2-B

- najmanja površina građevne čestice je 1000 m²,

- gradnja samostojećih, polugrađenih i ugrađenih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina;

- uz Savsku cestu, izgradnja polugrađenih ili ugrađenih građevina u kontinuitetu postojećeg građevnog pravca i rekonstrukcija postojećih građevina;

- maksimalna izgrađenost građevne čestice je 50%;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in je 3,0;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine je 9;

- najveći broj nadzemnih etaža unutar vizurnog koridora uz Savsku cestu je 7;

- moguća je izgradnja više podrumskih etaža;

- minimalna udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica je 6,0 m, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina (ulice, trgovi);

- moguća je gradnja na regulacijskoj liniji Savske ceste i servisne ceste uz prugu;

- najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren je 20%;

- uvjet za gradnju je provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja;

- omogućava se rekonstrukcija građevina i na česticama manjim od propisanih po pravilima za novu gradnju.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativima ovog plana. Parkirališne potrebe moraju se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

2.2. Uvjeti gradnje poslovnih građevina

Članak 9.

Na području obuhvata Plana posebno je izdvojena zona mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-A) u kojoj je planirana izgradnja jednonamjenskih poslovnih građevina.

Građevine unutar ove zone mogu imati namjene: poslovna, upravna, uredska, trgovačka i uslužna, izložbena, hotelska i slična namjena.

Potrebni broj parkirališnih mjesta potrebno je zadovoljiti na pripadajućoj građevnoj čestici planirane građevine.

Ispod građevina dopuštena je izgradnja više podrumskih etaža.

Za izgradnju na građevnim česticama unutar zone poslovne namjene (oznaka M2-A) propisuju se sljedeći uvjeti:

Zona M2-A

- formiranje jedinstvene građevne čestice cijele zone;

- zona izgradnje građevine i udaljenosti od susjednih građevnih čestica, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina, označeni su na grafičkom prikazu oznake 4.B. Uvjeti gradnje;

- maksimalna izgrađenost je do 100%, a maksimalna izgrađenost nadzemnog volumena je do 60%;

- maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in je 12;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine je 41;

- najveći broj nadzemnih etaža unutar vizurnog koridora uz Savsku cestu je 7;

- moguća je izgradnja više podrumskih etaža;

- moguća je gradnja na regulacijskoj liniji Savske ulice, Zagrebačke avenije i servisne ceste uz prugu;

- uvjet za gradnju je provedba javnoga arhitektonskog natječaja;

- javno korištenje prizemlja.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativima ovog plana. Parkirališne potrebe moraju se osigurati unutar zone M2-A, u sklopu građevine, pretežito u podrumskoj etaži.

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 10.

Smještaj sadržaja javnih i društvenih djelatnosti moguć je kao prateći sadržaj u sklopu stambeno - poslovnih građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2-B) s tim da površina prostora za prateće sadržaje na građevnoj čestici može biti do najviše 30% GBP-a (samo za sadržaje koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima).

Uređenje predškolskih ustanova moguće je u prizemlju građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2-B), pri čemu je za boravak djece obvezno osigurati ozelenjeni prostor površine od najmanje 20 m² po djetetu.

4. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)

Članak 11.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama zelene površine na području obuhvata Plana se dijele na zelenilo uz poslovne i stambene građevine na vlastitim građevnim česticama i zaštitnu zelenu površinu.

Na području obuhvata Plana planirano je uređenje zaštitnih zelenih površina na prostoru uz sjeverni rub obuhvata Plana uz Gagarinov put, na mjestu gdje se nalaze postojeće kvalitetne stablašice.

Zelene površine integrirane uz poslovne ili stambene građevine trebaju ponajprije oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš suptilnim odabirom vrsta i razmještajem u neposrednoj okolini građevina. Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene prostora unutar građevina i kretanja njihovih korisnika ili stanara u neposrednoj okolini.

Potrebno je formirati poteze i ansamble sukladno kvalitetnom doživljaju pogleda "kroz prozor", zaštiti od buke i utjecaja negativnih učinaka od prometa općenito, te osmisliti zelene komunikacije između pojedinih sadržaja.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Na zaštitnim zelenim površinama dopuštena je izgradnja trafostanica 20/0,4 kV kao samostojećih tipskih građevina kao i vođenje svih podzemnih infrastrukturnih sustava.

Na zaštitnim zelenim površinama dopuštena je postava elemenata urbane opreme (klupa, rasvjete, reklamnih panoa i slično) te izgradnja pješačkih staza.

5. Veličina i izgrađenost građevnih čestica unutar zona

Članak 12.

Građevne čestice unutar zona formiraju se od jedne ili više postojećih katastarskih čestica ili njihovih dijelova i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje u skladu s planiranom namjenom, a obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina - trg ili ulica) najmanje širine 9,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

U zoni M2-B najmanja veličina građevne čestice je 1000 m², a prigodom rekonstrukcije mogu se zadržati postojeće veličine građevnih čestica manje od propisanih. U zoni M2-A formirat će se jedinstvena građevna čestica cijele zone.

Prigodom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, gradnje zamjenskih građevina i interpolacija moguće je zadržati građevne čestice manje od onih propisanih ovim odredbama za koje vrijede ista pravila kao i za novu izgradnju.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) iznosi najviše 100%, a najveći koeficijent izgrađenosti, k_ig = 1 za zonu M2-A, odnosno iznosi najviše 50%, a najveći koeficijent izgrađenosti, k_ig = 0,5 za zonu M2-B.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina, s time da njihov međusobni nadzemni razmak ne može biti manji od 12 m. Na jednoj građevnoj čestici moguća je gradnja jedne građevine s više nadzemnih volumena čiji međusobni razmak ne može biti manji od 12 m.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

6. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 13.

Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskim prikazima 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav i 2.C. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora cestovnih prometnica određenih Planom bit će utvrđen lokacijskom dozvolom. Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja uređaja ili postrojenja sustava prometne, odnosno komunalne infrastrukture i na površinama koje nisu označene u kartografskim prikazima ako se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Prometni i infrastrukturni koridori su sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili zona potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama.

U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnog razdjelnog zelenila, ukoliko je predviđeno.

Članak 14.

U prvom i drugom podzemnom sloju prometnih koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative. U postupku izdavanja lokacijskih dozvola potrebno je pribaviti potrebne uvjete svih korisnika infrastrukturnih koridora.

Priključenje građevina na javnoprometne površine, odnosno postrojenja i/ili uređaje sustava prometne ili komunalne infrastrukture, bit će određeni posebnim uvjetima građenja.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 15.

Planom se određuje gradnja i uređenje osnovne ulične i prometne mreže na način da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Ulična mreža na području obuhvata Plana će se graditi u skladu s kartografskim prikazom broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.A. Prometna i ulična mreža, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica.

Planski koridori prometnica osnovne ulične mreže definirani su osima i planiranim profilima prometnica. Planski prometni koridori određeni su regulacijskim linijama planiranih prometnica.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne i druge infrastrukture, prolaz vatrogasnim vozilima te moraju biti vezane na sustav javnih ulica.

Građevine koje će se graditi uz ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisom o javnim cestama.

Članak 16.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini. Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno prometno - tehničkim uvjetima određenim posebnim propisima, koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično. Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice. Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Članak 17.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,0 m (širina prometne trake 3,0 m). U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

6.1.1. Ulična prometna mreža

Članak 18.

Ulični koridori namijenjeni su za odvijanje uličnoga motornog prometa te za promet pješaka i biciklista. Površine u osnovnoj razini koridora prometnica treba dimenzionirati tako da se omogući sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim uvjetima.

Planom je predviđena izgradnja cestovne mreže prometnica unutar područja obuhvata.

Planom se predviđa izgradnja servisne prometnice paralelne sa željezničkim nasipom, spojene na Savsku cestu (koridor širine 9,0 m, širina kolnika 6,0 m, dvosmjerna, sistem "ulaz - izlaz" na Zagrebačkoj aveniji i semaforizirano raskrižje kod Gagarinovog puta na Savskoj cesti) s mogućnošću etapne realizacije.

Minimalna širina planiranih uličnih koridora određena je na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.A. Prometna i ulična mreža.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

Članak 19.

U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Tramvajska i autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

Postavljanje prometne, druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom.

Detaljna rješenja planirane ulične mreže bit će određena lokacijskom dozvolom.

6.1.2. Promet u mirovanju

Članak 20.

Potreban broj PGM-a treba osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Potreban broj PGM-a određuje se na 1.000 m² GBP-a površine, ovisno o namjeni prostora u građevini u skladu sa sljedećim normativima:

U GBP površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Propisan broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar građevne čestice, s tim da je prioritet smještaj u podzemnim etažama (minimalno 90% potreba parkirališnih mjesta).

Članak 21.

Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz tablice, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe,

- motele na svaku sobu,

- kina i sl. na 18 sjedala,

- ugostiteljsku namjenu na 4 do 12 sjedećih mjesta,

- predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece,

- ambulante, poliklinike i sl., na dva zaposlena u smjeni.

Pri određivanju broja potrebnih PGM za zonu M2-A, normativi se mogu smanjiti do 50%.

Članak 22.

Smještaj vozila za osobe s invaliditetom provodi se prema posebnim propisima. Propisani broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar svake pojedine građevne čestice, s tim da je prioritet smještaj u podzemnim etažama.

6.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 23.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,5 m. Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 8 cm.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila kao i vozila stanara odnosno korisnika pojedinih sadržaja. Režim prometa (vremenska ograničenja, ograničenja u pogledu nosivosti i slično) bit će utvrđen posebnom odlukom o regulaciji prometa.

Članak 24.

Komunalna infrastrukturna mreža vodoopskrbe, odvodnje, energetike i plina gradit će se pretežno u koridorima prometnica ili otvorenim javnim pješačkim površinama.

6.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 25.

Zapadno i južno od područja obuhvata Plana organiziran je javni gradski tramvajski i autobusni prijevoz unutar koridora postojećih ulica (Savska cesta i Zagrebačka avenija).

Istočno od područja obuhvata Plana nalazi se postojeća željeznička pruga od značenja za međunarodni promet M104 Zagreb Glavni kolodvor - Sisak - Novska, koja je predviđena i za promet lakotračničke željeznice, pri čemu je stajalište planirano na lokaciji uz željeznički nadvožnjak iznad Savske ceste. Uz postojeći kolosijek pruge M104 planira se s istočne strane izgradnja drugog kolosijeka, za što je prema traženju HŽ Infrastrukture d.o.o. rezerviran zaštitni koridor širine 16,5 m, mjereno od osi postojeće pruge.

6.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 26.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative da bi se smanjile i eliminirale postojeće urbanističko - arhitektonske barijere i spriječilo nastajanje novih.

6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 27.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području. Sve zračne telekomunikacijske vodove potrebno je zamijeniti podzemnim, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu. DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Distributivnu kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima promjera 110 mm, te PEHD cijevima promjera 50, 40 i 32 mm, u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kablovi različitog kapaciteta i namjene. Prema odredbama posebnih propisa treba dodati minimalno dvije cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, a jedna je rezervna.

Članak 28.

Na području obuhvata Plana treba:

- privode DTK planirati za sve građevne čestice na području obuhvata Plana,

- kapacitet i trasu DTK, veličine zdenaca DTK i broj cijevi planirati sukladno koncentraciji poslovnih i drugih građevina,

- glavnu trasu novoplanirane DTK usmjeriti na komutaciju UPS-a Vjesnik.

Članak 29.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

U koridorima distributivne telekomunikacijske kanalizacije treba osigurati i prostor za polaganje vodova kabelske televizije.

Gradnja antenskih sustava baznih postaja - antenskih stupova s prostorom za opremu TK mreža nije moguća unutar obuhvata Plana. Smještaj antenskih sustava osnovnih postaja krovnim prihvatima na građevinama moguć je samo na građevinama visine veće od P + 6.

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 30.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su na kartografskim prikazima broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav i 2.C. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama. Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije. Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s planiranim trasama.

Prilikom izgradnje prometnica potrebno je položiti sve planirane vodove komunalne infrastrukture. Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti u skladu s posebnim uvjetima građenja određenih u postupku izdavanja lokacijskih dozvola od strane nadležnih javnih komunalnih trgovačkih društava.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

6.3.1. Elektroopskrbna mreža i javna rasvjeta

Članak 31.

Postojeće i planirane trase elektroenergetskih kablova prikazane su na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav.

Unutar područja obuhvata Plana izvedena je niskonaponska mreža. U koridoru novih prometnica treba predvidjeti koridore za elektroenergetsku mrežu u javnim neprometnim površinama i uz propisane udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata.

Trase za polaganje svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima obodnih prometnica i pješačkim stazama unutar obuhvata Plana.

Članak 32.

Postojeće TS i načelne lokacije planiranih trafostanica prikazane su na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav.

Transformatorske stanice moguće je locirati u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) i u zoni zaštitnog zelenila (Z). Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se lokacijskim dozvolama.

Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće neovisno o njihovom položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Nove transformatorske stanice 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu drugih građevina. Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, minimalnih dimenzija 5,0 m x 7,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

Sve kabele treba postavljati u prvom podzemnom sloju 0,8 m ispod kote terena. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba dodatno polagati u zaštitne cijevi.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Članak 33.

Sve ulice, trgovi i parkovi bit će osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja.

Sve prometne površine, uključujući pješačke šetnice i pješačke trgove, trebaju biti rasvijetljeni u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni. Prema preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze.

Za sve pješačke ulice i trgove te parkove, javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina elaboratom za lokacijsku dozvolu.

Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete izvest će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne trafostanice.

Doseg javne rasvjete bit će u opsegu pojedinih elektroenergetskih zona, odnosno unutar potrošačkih područja pojedinih trafostanica. Kabeli javne rasvjete bit će tipski kojima se koristi DP Elektra Zagreb (PP00-A 4x25 mm²).

6.3.2. Plinoopskrbna mreža

Članak 34.

Postojeća i planirana plinska mreža prikazana je na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav.

Plinofikacija većeg dijela područja Plana i opskrba postojećih građevina plinom izvedena je razvodom niskotlačne plinske mreže (NTP) u postojećim uličnim koridorima, te izvedbom pripadnih kućnih priključaka, kojima je omogućena plinofikacija svih postojećih građevina.

Planirane građevine plinoficirat će se izgradnjom niskotlačne plinske mreže (NTP) u planiranim uličnim koridorima. Plinska će mreža činiti tehničku cjelinu s postojećim i planiranim niskotlačnim plinskim mrežama u kontaktnoj zoni ovog plana. Buduća plinska mreža će se graditi kao proširenje ili nastavak postojeće niskotlačne mreže. Postojeći i planirani cjevovodi plinoopskrbe prikazani su orijentacijski.

NTP će se polagati podzemno s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1,0 m te će biti izvedena u skladu s važećim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačnu plinsku mrežu i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1,0 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, te u skladu s posebnim propisom.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

Dimenzija planiranog plinovoda u grafičkom prilogu je načelna, a stvarna dimenzija će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna. Bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih plinovoda kojim će se planirane građevine unutar obuhvata Plana opskrbljivati prirodnim plinom, a po potrebi treba projektirati i izgraditi nove niskotlačne plinovode većeg kapaciteta.

Članak 35.

U situacijskom smislu cjevovodi za opskrbu prirodnim plinom obavezno se polažu u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju, odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima. Planom su određeni sljedeći obvezujući uvjeti za polaganje niskotlačnih plinovoda:

- min. 0,5 m po vertikali kod križanja s drugim vrstama komunalne infrastrukture s tim da se pri križanju s vrelovodima i parovodima, ukoliko je svijetli razmak manji od 0,7 m, dodatno primijeni zaštitna čelična cijev na jednoj instalaciji,

- min. 1,0 m po horizontali pri paralelnom polaganju,

- min. 1,0 m od stupova javne rasvjeta visine do 6,0 m,

- min. 1,5 m od stupova javne rasvjete visine preko 6,0 m,

- min. 1,0 m od okana drugih vrsta komunalne infrastrukture,

- min. 1,5 m od visokog raslinja,

- min. 0,5 m od grmolikog raslinja,

- min. 5,0 m od transformatorskih postrojenja, potencijalnih mjesta istjecanja tekućih ugljikovodika, otapala i drugih agresivnih tekućina,

- min. 1,0 m od građevina.

6.3.3. Vodnogospodarski sustav

Članak 36.

Postojeći i planirani cjevovodi vodovodne mreže prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.C. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

Dan je načelan položaj cjevovoda unutar prometnica koji će se detaljnije definirati lokacijskom dozvolom.

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba radi kvalitete opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu.

Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i tlocrtno i visinski uskladiti s drugim instalacijama.

Vodovodna mreža će se polagati tako da visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m.

Cjevovode treba polagati u prvome podzemnom sloju, ponajprije ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, cjevovodi se mogu polagati ispod površina kolnika. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava.

Svijetli vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m. Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika. Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm.

Članak 37.

Postojeći i planirani cjevovodi u funkciji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.C. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitoga kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda. Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno. Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju preko slivnika s taložnicama. Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže.

U koridorima novih ulica potrebno je planirati izgradnju javnih kanala odgovarajućeg profila.

Sve planirane građevine bit će priključene na planirani mješoviti sustav odvodnje na području obuhvata Plana javnim kanalima u novoplaniranim ulicama prema posebnim uvjetima.

Članak 38.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno. Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugome podzemnom sloju. Javni kanali i sustav odvodnje oborinskih voda s prometnica trebaju biti predviđeni i izgrađeni vodonepropusno.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika. Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

U sustav javne odvodnje dopušteno je upuštati samo propisno pročišćene vode.

Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljat će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski. Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni, a nije dopušteno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi. Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

Članak 39.

Za sve nove građevine na području obuhvata Plana, odnosno za njihovo projektiranje i građenje, te za rekonstrukciju postojećih, odnosno za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete u skladu s odredbama posebnih propisa.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 40.

Zaštita kulturno - povijesnih cjelina prikazana je na kartografskom prikazu broj 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. Područje obuhvata Plana nalazi se u području kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, u dijelu za koji je utvrđen sustav zaštite "B" - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture. Unutar ovog područja nema zaštićenih ili evidentiranih pojedinačnih objekata.

Povijesnu urbanu cjelinu Grad Zagreb kao kulturno dobro karakterizira povijesna slojevitost i različitost morfoloških, tipoloških, prostornih i ambijentalnih obilježja pojedinih predjela, te različitost stupnja vrijednosti i očuvanosti povijesne strukture. Sustavu zaštite "B" odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture.

Članak 41.

Područje obuhvata Plana nalazi se gotovo u cijelosti unutar područja arheološke baštine. GUP-om grada Zagreba je propisano da je prigodom građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheološkim lokalitetima koji su označeni kao arheološka područja na kartama obvezan arheološki nadzor iskopa, a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. Uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih određuje nadležno tijelo za zaštitu.

Članak 42.

Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07 i 2/08 - ispr.) člankom 91., točkom 4. propisana je zabrana izgradnje visokih građevina (viših od devet nadzemnih etaža) unutar vizurnog koridora Savske ceste, odnosno između vizurnih pravaca Jadranski most, crkva Krista Kralja na Mirogoju te Jadranski most i Ilički neboder, a sukladno propozicijama definiranim u Konzervatorskoj podlozi za provedbene dokumente prostornog uređenja središnjeg prostora Trnja (ožujak 2004.).

Članak 43.

Na području obuhvata Plana sukladno odredbama posebnih propisa štite se pojedinačna stabla i skupina stabala: - stablo jasena, Savska c. 100; stablo divljeg kestena, Savska c. 86, te skupine stabala: smreka, Savska c. 90; breza, Savska c. 86; smreka i oraha, Savska c. 84, koje je potrebno očuvati i uklopiti u prostorno i krajobrazno rješenje kao njihov integralni dio.

8. Postupanje s otpadom

Članak 44.

Na području obuhvata Plana s otpadom se postupa u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Unutar područja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak samo komunalnog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne spremnike s poklopcem. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, istrošene baterije, PET, MET i sl.).

Spremnike za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Za postavljanje posuda/spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor tako da se ne ometa kolni i pješački promet te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Kruti otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta.

Za stambene i poslovne građevine prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica uz stambene, poslovne ili druge građevine i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja.

Na području obuhvata Plana smještaj reciklažnog dvorišta nije predviđen.

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 45.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru i programima zaštite okoliša utvrđivat će se realizacija mjera zaštite i sanacije okoliša, te mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš utvrđenih ovim planom te drugih mjera kao i subjekti odgovorni za njihovo provođenje.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Unutar područja obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Također, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u tom smislu.

Članak 46.

Planom su utvrđene mjere koje se na području obuhvata trebaju provesti radi sanacije, zaštite i unapređenja stanja okoliša:

- mjere zaštite zraka,

- mjere zaštite od buke,

- mjere zaštite voda,

- mjere zaštite tla,

- mjere zaštite od požara i eksplozije,

- mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

9.1. Mjere zaštite zraka

Članak 47.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama posebnih propisa, uz obvezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dopušteno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odredbama posebnih propisa, niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane odredbama posebnih propisa.

Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i stambenu namjenu kao osnovnu funkciju u naselju.

Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacijom na javni prijevoz i bezolovna goriva osigurat će se rasterećenje urbanih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom. Poticanjem gradnje i korištenja biciklističke mreže i pješačkih putova dodatno će se umanjiti negativni utjecaj sustava mobilnosti na kakvoću zraka u urbanom području.

Zaštita zraka osigurat će se i proširivanjem toplinske i plinske mreže te sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica.

Plinofikacijom, te štednjom i racionalizacijom energije, energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije, te prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti osigurava se očuvanje i unapređenje kakvoće zraka.

Članak 48.

U cilju zaštite okoliša postojećih i planiranih zona utvrđene su mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode,

- planiranjem energetski učinkovite gradnje,

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.2. Mjere zaštite od buke

Članak 49.

Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama posebnih propisa.

Smanjenje prekomjerne buke provodit će se:

- sprječavanjem nastajanja prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te njenim svođenjem u dopuštene granice,

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa,

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda visokog zelenila u koridorima prometnica,

- praćenjem provođenja zaštite od buke na temelju karte buke.

9.3. Mjere zaštite voda

Članak 50.

Zaštita voda provodi se sukladno odredbama posebnih propisa.

Na području obuhvata Plana ne postoje otvoreni vodotoci ni registrirani zagađivači vode.

Mjerama provedbe treba osigurati cjelovitu izgradnju sustava otpadnih voda i sustava lokalne zaštite tla i podzemnih voda od potencijalnih zagađivača. Potrebno je provoditi mjere zbrinjavanja otpada i proširivati i modernizirati mrežu odvodnje otpadnih voda i gradnjom oborinske odvodnje na prometnicama.

Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja, pri čemu se čuvanje i poboljšanje kvalitete površinskih i podzemnih voda osigurava:

- planiranjem i gradnjom nepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje, te priključenjem svih građevina na sustav javne odvodnje,

- obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina,

- zabranom, odnosno ograničenjem ispuštanja opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama,

- određivanjem najmanjeg postotka, a prirodnog terena unutar pojedine namjene, osiguravajući prirodni tok voda,

- uspostavljanjem monitoringa s osiguranjem stalnog praćenja kvalitete voda.

9.4. Mjere zaštite tla

Članak 51.

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanje izgrađenosti parcela i planiranjem javnih parkova, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta gradskoga naseljenog prostora. Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, pa posebnu pažnju treba posvetiti modernizaciji i proširivanju mreže odvodnje otpadnih voda, te kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s pozitivnim propisima.

Zoniranjem područja gradnje, propisivanjem urbanih pravila, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti racionalizirat će se korištenje zemljišta i sačuvati prirodne karakteristike tla negradivih područja.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja te planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 52.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno - pješačke i pješačke površine. Uvjeti pristupa za vatrogasna vozila su:

- pristupi minimalne širine 3,0 m s prolazima visine 4,0 m i rampama nagiba do 12%,

- površine za operativni rad vozila minimalnih dimenzija 5,5x11,0 m nagiba do 10%,

- površine za operativni rad i pristup vozila moraju imati nosivost od 100 kN osovinskog pritiska.

Članak 53.

S obzirom na to da se radi o urbanističkom planu uređenja, a ne o provedbenom dokumentu uređenja, točan položaj površina za intervenciju vatrogasnog vozila bit će moguće odrediti tek kada se budu znale točne lokacije građevina i njihova tipologija. Planom su osigurani pristupi pojedinim zonama obuhvata (načelnim proračunskim jedinicama). Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih visokotlačnih i niskotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok prirodnog plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok prirodnog plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

U cijelom će se području obuhvata Plana u zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža u skladu s propisima. Vanjsku hidrantsku mrežu će se izvesti hidrantima na udaljenosti najviše do 80,0 m. Svaku građevinu treba podijeliti na požarne sektore. U potpuno ukopanim garažama potrebno je izvesti sprinkler sistem za gašenje požara.

Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa. Za gašenje požara koristit će se planirani nadzemni hidranti koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema odredbama posebnih propisa.

9.6. Mjere zaštite od eksplozija

Članak 54.

Pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina). Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je pri paralelnom vođenju uz zgrade minimalna udaljenost 1,0 m.

Iznimno, ako se radi o križanju plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kao minimalne sigurnosne udaljenosti.

9.7. Mjere zaštite i sklanjanja

Članak 55.

Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja skloništa kao mjera zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Članak 56.

Načelna lokacija i kapacitet skloništa za zonu M2-A, prikazani su u kartografskom prikazu broj 5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Svaka nova gradnja u zoni M2-B veća od 3000 m² nadzemnog GBP-a, mora imati podmirene potrebe za sklanjanjem u sklopu vlastite građevne čestice, ispod građevine (kao najniža podrumska etaža) sukladno odredbama posebnih propisa kojima je određeno:

- broj sklonišnih mjesta za potrebe stanovanja određuje se za broj stanara, s tim da ne može biti manji od 1 sklonišnog mjesta na 50 m² bruto stambene površine;

- broj sklonišnih mjesta poslovnih sadržaja određuje se za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smjeni;

- zavisno od potreba, na području obuhvata plana mogu se graditi i skloništa za materijalna dobra;

- potrebno je osigurati pregledan, slobodan i dovoljno dimenzioniran pristup skloništu, kako se ne bi stvarala "uska grla" na tom pristupu i pred skloništem;

- lokacija skloništa treba biti tako odabrana da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno sklonište, pri čemu se domet ruševina mjeri pravokutno na stranice tlocrta d = H/2 pri čemu je H visina građevine od razine terena do vijenca krova.

Kako se radi o urbanističkom planu uređenja (UPU), a ne o provedbenom dokumentu uređenja točan proračun i smještaj skloništa moguće je odrediti tek kada bude poznata konačna namjena svake građevine, odnosno njezin GBP, a što je moguće tek u postupku ishođenja lokacijskih dozvola za izgradnju građevina.

10. Mjere provedbe Plana

10.1. Obveze izrade provedbenih dokumenata uređenja

Članak 57.

Planom se ne predviđa obveza izrade provedbenih dokumenata uređenja.

10.2. Obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 58.

Sukladno odredbama članka 99. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina, raspisivat će se urbanističko-arhitektonski natječaji za:

- zonu M2-B.

Rezultati urbanističko-arhitektonskih natječaja su polazišta za zahvat uređenja prostora.

Vrstu natječaja za uređenje prostora i gradnju građevina određuje Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Podloge za izradu natječaja, obuhvat natječaja i program izrađuje ili verificira Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 59.

Sukladno odredbama članka 101. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba za gradnju građevina viših od 9 etaža određenih ovim planom obvezna je izrada programa i provođenje javnoga arhitektonskog natječaja u skladu s urbanističkim propozicijama koje su određene ovim planom.

Sukladno odredbi iz stavka 1. ovog članka, obveza izrade programa i provođenje javnog arhitektonskog natječaja propisano je za zonu M2-A u skladu s urbanističkim propozicijama koje su određene ovim planom.

10.3. Smjernice za rekonstrukciju građevina

Članak 60.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana i građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj GUP-om Grada Zagreba ili urbanim pravilima, odnosno čija namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi ili nadograditi uz uvjete propisane člankom 103. stavkom 1. točkom 2., alinejama 1. i 2. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba bez obveze provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 62.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/33

URBROJ: 251-01-04-08-4

Zagreb, 24. travnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.