Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ferenščica - zapad"

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06 i 7/09), Gradska skupština Grada Zagreba, na 46. sjednici, 16. ožujka 2009., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ferenščica - zapad"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Ferenščica - zapad" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Područje obuhvata Plana nalazi se na području gradske četvrti Peščenica, koje po svom položaju unutar granica grada Zagreba, zauzima istočni dio gradskog prostora.

Područje Ferenščica - zapad omeđeno je:

- na sjeveru Ulicom grada Vukovara

- na istoku postojećom višestambenom izgradnjom

- na zapadu ulicom Donje Svetice

- na jugu ulicama Ježevska i Leprovička i postojećom izgradnjom

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi cca 4,77 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja "Ferenščica - zapad" sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

0..... KOPIJA KATASTARSKOG PLANA S GRANICOM OBUHVATA............................................... 1:1000

1..... KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.............................................................................................. 1:1000

2.a.. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA PROMETNA I ULIČNA MREŽA.................................................................................................................................................................... 1:1000

2.b.. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA TK I ENERGETSKI SUSTAV.................................................................................................................................................................... 1:1000

2.c.. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.................................................................................................................................................................... 1:1000

3.a.. NAČIN I UVJETI GRADNJE OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA......... 1:1000

3.b.. NAČIN I UVJETI GRADNJE ZONE NATJEČAJA............................................................................. 1:1000

4..... MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI......................... 1:1000

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena (oker) M1

2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (oker) M2

3. Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

4. Javne zelene površine (zelena) Z1

5. Zaštitne zelene površine (zelena) Z

6. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

7. Dječje igralište (znak) DI

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 6.

U području obuhvata Plana planira se zona mješovite - pretežito stambene namjene.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, javne i društvene, i iznimno, poslovne namjene).

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- posebnu namjenu;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel;

- parkove i dječja igrališta;

- tržnice.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% GBP-a na građevnoj čestici.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 7.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene planirane građevine su poslovne.

Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene). Površine za poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- javnu i društvenu namjenu;

- tržnice, gradske robne kuće, hotele;

- rad s komplementarnim sadržajima;

- šport i rekreaciju;

- parkove i dječja igrališta;

- posebnu namjenu;

- i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska ustanova (D4)

Članak 8.

Predškolska ustanova planirana je u središnjem dijelu naselja. Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.4. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 9.

Zaštitne zelene površine se uređuju kao zaštitni koridori bez gradnje koji su pretežito pokriveni visokim zelenilom koje osim vizualne zaštite smanjuje negativni utjecaj prometne buke uz glavne gradske prometnice u naseljenim dijelovima grada.

1.5. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 10.

Javni parkovi planirani su u kazetama Z1-1, Z1-2, Z1-3 i Z1-4 kao javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

1.6. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 11.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, trgovi i druge pješačke površine, komunalne građevine i uređaji i infrastrukturne građevine, te linijske i površinske građevine za promet.

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 12.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja sadržaja gospodarskih poslovnih djelatnosti samo kao prateći sadržaj u stambeno - poslovnim građevinama, i to prema sljedećim uvjetima:

Gradnja sadržaja gospodarskih poslovnih djelatnosti na zasebnim građevnim česticama nije dopuštena.

Na području obuhvata Plana ne mogu se odobriti djelatnosti i tehnologije:

- koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja,

- koje zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Za prostore gospodarskih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se uvjeti za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina.

3. Uvjeti i način gradnje građevina

3.1. Uvjeti i način gradnje građevina u zoni mješovite namjene

Članak 13.

Položaj, veličina i granice zona te maksimalni građevni pravci građevina određeni su kartografskim prikazom 3.a Način i uvjeti gradnje, Oblici i način korištenja i uređenja prostora, u mjerilu 1:1000.

Obvezni prostorni pokazatelji kazeta za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina ove odluke.

U zonama mješovite namjene moguća je gradnja više etaža podruma, a broj podzemnih etaža nije ograničen.

U svim zonama je moguća gradnja transformatorskih stanica.

U zonama mješovite - pretežito stambene namjene oznake M1 gradit će se stambene ili stambeno-poslovne građevine.

U kazeti mješovite-pretežito poslovne namjene oznake M2-1 gradit će se građevina poslovne namjene.

3.1.1. Mješovita-pretežito stambena namjena

Članak 14.

U zoni M1-1 planirana je individualna, niska gradnja u kojoj je moguća gradnja, rekonstrukcija, obnova, održavanje i sanacija stambenih građevina:

- za gradnju novih građevina u stambenoj namjeni, najmanja površina građevne čestice za gradnju samostojeće građevine je 350 m², za poluugrađenu građevinu je 220 m², a za gradnju ugrađene građevine je 132 m²;

- prilikom rekonstrukcije, obnove, održavanja i sanacije građevina mogu se zadržati postojeće građevne čestice manje od propisanih, a ostalo prema pravilima za novu gradnju;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 60%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in je 1,5;

- najveća visina građevine je podrumi i četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje;

- najmanje 20% površine građevne čestice je hortikulturno uređeno;

- najmanje 1PGM/1 stan uz obavezan smještaj vozila na građevnoj čestici;

- moguća gradnja pomoćnih građevina visine jedne nadzemne etaže iza građevnog pravca glavne građevine;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m; postojeća manja udaljenost može se zadržati u rekonstrukciji građevine, ali ne manja od 1m.

Članak 15.

U zonama M1-2, M1-3, M1-4, M1-5, M1-6, M1-7, M1-8, M1-9, M1-10, M1-11, M1-12 i M1-13 građevine će se uređivat prema uvjetima kako slijedi:

- uklanjanje i zamjena neadekvatnoga substandardnoga gradskog tkiva s obzirom na položaj u gradu, posebice uz Ulicu grada Vukovara i Donje Svetice;

- obnova i dovršetak urbane matrice gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i zamjenom trošnih građevina uz omogućavanje promjena oblika i veličina građevnih čestica;

- podizanje standarda rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

- gradnja novih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina;

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice za gradnju samostojeće građevine je 500 m², za poluugrađenu građevinu je 300 m², a za gradnju ugrađene građevine je 180 m²;

- prilikom rekonstrukcije, obnove, održavanja i sanacije građevina mogu se zadržati postojeće građevne čestice manje od propisanih, uz uvjet zadržavanja postojećih gabarita građevine bez povećanja;

- gradnja stambenih ili stambeno-poslovnih građevina;

- nadzemna izgrađenost zahvata ne može biti veća od 60%;

- podzemna izgrađenost zahvata ne može biti veća od 80%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno u zonama M1-7 i M1-9, k_in je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno u zonama M1-2, M1-3, M1-4, M1-5, M1-6, M1-8, M1-10, M1-11, M1-12 i M1-13, k_in je 3,0;

- udaljenost građevina od međe pripadajuće građevne čestice ne može biti manja od 6 m, osim od javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnog parka;

- udio poslovne namjene iznosi maks. 30% GBP-a;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- potreban broj PGM-a treba osigurati na vlastitom zemljištu, prema normativu iz ove odluke;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevina u M1-7 i M1-9 je 5;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevina u M1-2, M1-4, M1-8, M1-10, M1-12 i M1-13 je 7;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevina u M1-3, M1-5 i M1-6 je 9;

- omogućava se izgradnja više podrumskih etaža.

3.1.2. Mješovita-pretežito poslovna namjena

Članak 16.

U zoni oznake M2-1 gradit će se jednonamjenska poslovna građevina prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće ili poluugrađene građevine;

- najmanja površina građevne čestice je 400 m²;

- nadzemna izgrađenost ne može biti veća od 80%;

- podzemna izgrađenost ne može biti veća od 80%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in je 3,0;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevine je 9;

- omogućava se izgradnja više podrumskih etaža;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- potreban broj PGM-a treba osigurati prema normativu iz ove odluke.

3.2. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 17.

U kazeti D4 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta cca 8 odgojnih skupina (cca 3 jasličke i 5 vrtićke dobi) kapaciteta cca 105 djece.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.a NAČIN I UVJETI GRADNJE, OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA u mjerilu 1:1000.

Kazeta D4 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojeće predškolske građevine na građevnoj čestici koja odgovara površini kazete;

- najveća visina građevine je jedna etaža;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in je 0,6;

- nadzemna izgrađenost ne može biti veća od 60%;

- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- projektom krajobraznog uređenja potrebno je analizirati i valorizirati stanje postojećega visokog zelenila na kazeti D4 te sukladno tome u što većoj mjeri zaštititi visoko zelenilo;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su ovom odlukom;

- udaljenosti od međa ne manje od 6,0 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar kazete prema normativu iz ove odluke;

- obveza provedbe arhitektonskog natječaja.

4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 18.

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_i) nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Tlocrtna površina je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu prema članku 34. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

Izgrađenost građevne čestice je odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice izražen u postocima.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže.

Građevinska (bruto) površina - GBP zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 19.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža, prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Omogućava se etapna izgradnja prometnica unutar obuhvata Plana što će se odrediti lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do zona te se osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika širine u pravilu 2,0 m, s tim da ne smiju biti uži od 1,5 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 20.

Potreban broj PGM-a određuje se na 1000 m² građevinske (bruto) površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U građevinsku izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga članka, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

5.1.2. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 21.

Unutar obuhvata Plana nisu planirane autobusne i tramvajske linije.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 22.

Pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu broj 2.A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1.000.

Za kretanje pješaka Planom je planirano uređenje:

- pješačkih šetnice kroz novoplanirano naselje,

- pješačko - kolnih površina,

- pješačkih pločnika uz ulice,

- pješačkih šetnica u sklopu javnih parkovnih površina.

Minimalna širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je 1,5 m.

5.1.4. Biciklističke staze

Članak 23.

Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2.A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA u mjerilu 1:1.000, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,0 m.

5.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 24.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati posebne propise, normative i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 25.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima 2.b Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža, TK I ENERGETSKI SUSTAV i 2.c PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije.

5.2.1. Telekomunikacijska mreža

Članak 26.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža; TK I ENERGETSKI SUSTAV, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos telekomunikacijskih sustava određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelome urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Potrebno je osigurati koridor za DTK tamo gdje je predviđena gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, i to obostrano u pješačkim hodnicima unutar zone zahvata.

DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi ø110, ø50; u koje će se uvlačiti TK kabeli.

Predvidjet će se po potrebi zaštita i premještanje postojećih TK kapaciteta na području zone zahvata.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar zona i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (veće trgovine i sl.)

U obuhvatu Plana moguće je postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija - antena II. i III. generacije, na krovne prihvate postojećih i planiranih građevina. Gradnja antenskih stupova nije moguća.

5.2.2. Vodoopskrba

Članak 27.

Unutar obuhvata Plana u svim planiranim ulicama predviđen je smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude najmanje 1,0 m.

Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,5 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,5 m.

Svijetli vertikalni razmak između vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,5 m.

Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu potrebno je rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

Idejnim projektom treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda uz mogućnost etapne realizacije, a što će se definirati u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

Potrebne profile treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i tlocrtno je i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun koristit će podatke stvarnog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

5.2.3. Odvodnja

Članak 28.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitoga kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta u javnu kanalizaciju predviđa se slivnicima s taložnicama.

Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

5.2.4. Plinoopskrba

Članak 29.

Planira se provesti potpuna plinofikacija planiranih građevina unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe. Preporučljivo je da se plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u manjim građevinama, u stanovima u višestambenim građevinama, te u izdvojenim dijelovima većih građevina koristi preko kombi bojlera, a po potrebi, u većim nestambenim građevinama, preko kotlovnica.

Planirane građevine unutar obuhvata Plana opskrbljivat će se prirodnim plinom planiranim srednjotlačnim plinovodima. Unutar, kao i u neposrednoj kontaktnoj zoni obuhvata Plana, po planiranim prometnicama predviđeni su koridori za srednjotlačne plinovode tako da se omogući plinofikacija planiranih građevina.

U sklopu izgradnje odnosno rekonstrukcije postojećih prometnica bit će potrebno štititi ili rekonstruirati postojeće plinovode i pripadne kućne priključke.

Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije odredit će se izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

Niskotlačni (NTP) i visokotlačni (VTP) plinovodi se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1m.

NTP se izvode sukladno normama za plinovode od polietilena za radni tlak do 1 bar pretlaka. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačne plinovode i niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1m.

Svaka građevina odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u ormariću na fasadi građevine. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

VTP se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m te se izvode sukladno propisima za plinovode do 16 bara. Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP je 10 m s tim da se ova minimalna sigurnosna udaljenost može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

Udaljenosti VTP i STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb.

Plinske regulacijske i blokadne stanice moguće je graditi po potrebi u svim zonama, nadzemno. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroženosti od eksplozije postavlja zaštitna ograda. Lokacija plinske regulacijske i blokadne stanice mora imati pristupni put s javnoprometne površine s jednim parkirališnim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.

Plinska regulacijska i blokadna stanica mora biti udaljena do javnoprometne površine najmanje 3 m, a od susjednih građevina najmanje 10 m.

5.2.5. Elektroopskrbna mreža

Članak 30.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba.

Transformatorske stanice moguće je locirati u svim zonama. Ako se naknadno pojavi potrošač s velikom vršnom snagom, lokacija za potrebnu novu trafostanicu osigurat će se unutar njegove građevne čestice.

Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije za svaki pojedini zahvat u prostoru.

Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode se u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

6. Uvjeti uređenja zelenih površina

6.1. Javni park

Članak 31.

U zonama Z1-1, Z1-2, Z1-3 i Z1-4 planira se javni park.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine, utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz vrtnotehnička rješenja, omogućavaju korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora. Struktura planiranog parka trebala bi sadržavati visoko i nisko zelenilo, šetnice, dječje igralište, te sadržaje za boravljenje stanovnika.

U kazeti Z1-2 planira se dječje igralište. Oprema planiranoga dječjeg igrališta treba zadovoljiti uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece s adekvatnim spravama postavljenim prema edukativnim, sigurnosnim i ekološkim standardima.

U svim kazetama oznake Z1 ne dopušta se nikakva gradnja osim po potrebi izgradnja novih trafostanica, plinskih regulacijskih i blokadnih stanica te podzemnih skloništa.

6.2. Zelenilo u zoni stambene, mješovite - pretežito stambene namjene i zoni mješovite-pretežito poslovne namjene

Članak 32.

Zelene površine integrirane uz stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine trebaju ponajprije oplemenjivati ugođaj i humanizirati okoliš suptilnim odabirom vrsta i razmještajem u neposrednom okolišu stanovanja.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene stambenih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovu neposrednom okolišu.

Na građevnoj čestici, odnosno na svakom zahvatu u prostoru, potrebno je osigurati najmanje 20% prirodnog terena.

6.3. Zelenilo uz predškolsku ustanovu

Članak 33.

Zelenilo uz predškolsku ustanovu funkcionalno je prilagođeno boravku djece mlađeg uzrasta, čije sastavnice uređenja su elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome. Osnovu krajobraznog uređenja u ovoj namjeni treba činiti zaštitni vegetacijski sklop - slobodno razveden, a bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. Takvim zelenim obodom vizualno se definiraju interni prostori za dječju igru. Analizom postojećega visokog zelenila u projektu krajobraznog uređenja potrebno je osigurati u što većoj mogućoj mjeri zaštitu postojećih kvalitetnih stabala prilikom izgradnje predškolske ustanove. Visoku vegetaciju je potrebno planirati tako da ne zaklanja vizualni kontakt između zgrade vrtića i otvorenog prostora. Pojedinim soliternim stablima omogućit će se od sunca zaštićen boravak djece na otvorenome. Oprema će uključivati adekvatne sprave koje zadovoljavaju uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece.

U kazeti D4 najmanje 40% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.4. Zaštitne zelene površine

Članak 34.

Zaštitne zelene površine se uređuju kao zaštitni koridori bez gradnje koji su pretežito pokriveni visokim zelenilom koje osim vizualne zaštite smanjuje negativni utjecaj prometne buke uz glavne gradske prometnice u naseljenim dijelovima grada.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih sadržaja i ambijentalnih vrijednosti

Članak 35.

Na području obuhvata ne nalazi se lokalitet niti jedne od navedenih kategorija prirodne ili kulturne vrijednosti.

8. Postupanje s otpadom

Članak 36.

Planom se predviđa sustav izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u zonama višestambene i poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 37.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže radi čuvanja i poboljšanja kvalitete vode;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete.

9.2. Zaštita zraka

Članak 38.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka odabirom prihvatljivog energenta za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije;

- planiranom plinofikacijom prirodnim plinom kojom će se pridonijeti očuvanju zraka, tla i voda.

9.3. Zaštita tla

Članak 39.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sustava izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 40.

Mjere zaštite od buke provode se tako da se:

- namjena prostora i gradnja građevina planira u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 41.

Mjere zaštite od požara provode se:

- obveznom udaljenošću građevina od susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili odvajanjem od susjedne građevine požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m neposredno ispod pokrivača krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole;

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa.

Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa.

Mjere zaštite od požara bit će riješene u skladu s Pravilnikom o zaštiti od požara visokih objekata.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 42.

Zone i domet ruševina pojedinih zona, te mreža i okvirni kapaciteti skloništa u skladu su s odredbama posebnih propisa i prikazani su na kartografskom prikazu 4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000. Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice je potrebno planirati tako da se osigura prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu procijenit će se prema normativu 50 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu procijenit će se prema normativu 30 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Sklonište će se graditi na kazeti građevine javne i društvene namjene, u kazeti D4 na kojoj će se graditi predškolska ustanova na sljedeći način:

Sklonište će biti dvonamjensko, ukopano u podzemnom dijelu objekta mirnodopske namjene prema potrebama ustanove kapaciteta cca 115 osoba (102 djece + cca 20 zaposlenih, 2/3 zaposlenih + djeca).

U kazetama D4, Z1-1, Z1-2 i Z1-4 planirano je sveukupno 5 dvonamjenskih skloništa svako kapaciteta 300 osoba.

Točni kapaciteti pojedinih skloništa te broj potrebnih skloništa odredit će se daljnjom prostornom razradom, odnosno lokacijskom dozvolom, za svaki zahvat u prostoru kojim će se realizirati GBP-a veći od 1000 m², a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, odnosno u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

Skloništa u javnim zelenim površinama se planiraju kao dvonamjenska, odnosno u skladu s namjenom i potrebom okolnih prostornih kazeta (npr. sportska dvorana, kino, knjižnica, itd.).

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovno održavanje skloništa, ne smije umanjiti kapacitet skloništa, te sprečavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U građevinsku bruto površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

10. Mjere provedbe Plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 43.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Obveza provedbe arhitektonskih natječaja

Članak 44.

Na kartografskom prikazu 3.b Način i uvjeti gradnje - zone natječajA, u mjerilu 1: 1000, prikazana je prostorno - funkcionalna cjelina kazeta D4 za izgradnju predškolske ustanove za koju će se provoditi arhitektonski natječaj s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja.

Programe za provedbu arhitektonskih natječaja izrađuje ili verificira Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

10.3. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili tipologiji

Članak 45.

Stambene građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), a namjena ili tipologija kojih je protivna namjeni ili tipologiji utvrđenoj ovim planom, mogu se do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećavanju stambenog prostora;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 47.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/09-01/26

URBROJ: 251-01-04-09-4

Zagreb, 16. ožujka 2009.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.