zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Objavljen

28.09.2011.

Donesen

27.09.2011.

Stupa na snagu

06.10.2011.

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Gospodarska pretežito proizvodna namjena - I

1.2. Zaštitne zelene površine - Z

1.3. Površine infrastrukturnih sustava - IS

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

2.3. Oblikovanje građevine

2.4. Uređenje građevne čestice

3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.1.3. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Plinska mreža

5.3.2. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

5.3.3. Ostali izvori energije

5.3.4. Vodoopskrbna mreža

5.3.5. Odvodnja otpadnih voda

6. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita okoliša

9.2. Mjere održivog razvoja

9.3. Zaštita od požara

9.4. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

10. Mjere provedbe Plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Prethodnik
Nasljednik

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone "Sesvetski Kraljevec - jug"

Pročišćeni tekst vrijedi od 06.10.2011.

Narodne novine 15/2011

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone "Sesvetski Kraljevec - jug" (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 15/11)

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i članka 38. točke 7. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 29. sjednici, 27. rujna 2011., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone "Sesvetski Kraljevec - jug"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone "Sesvetski Kraljevec - jug" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na sjeveru: Ulicom Ivana Politea;

- na istoku: Strojarskom cestom;

- na jugu: kanalom Črnec;

- na zapadu: kanalom na k.č.br. 10061 k.o. Sesvetski Kraljevec.

Površina obuhvata Plana je 15,9 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Polazišta i programske smjernice za izradu Plana određeni su na osnovi Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone "Sesvetski Kraljevec - jug" koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/10).

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/09) (u nastavku teksta: PPGZ), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone "Sesvetski Kraljevec - jug", sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje)

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Promet

2.B. Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

C) Obaveznih priloga koji sadrže:

- Obrazloženje Plana

- Izvod iz Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/09)

- Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

- Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

- Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

- Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba dani u prethodnoj raspravi

- Izvješće o prethodnoj raspravi

- Izvješće o javnoj raspravi

- Očitovanja, mišljenja, primjedbe i prijedlozi nadležnih tijela i osoba sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

- Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog Plana

- Sažetak za javnost

Elaborat iz stavka 1., točaka A), B) i C) ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1.000, i to:

- gospodarska pretežito proizvodna namjena (ljubičasta) I

- zaštitne zelene površine (zelena) Z

- površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Gospodarska pretežito proizvodna namjena - I

Članak 6.

U zonama gospodarske pretežito proizvodne namjene (planska oznaka I) mogu se graditi:

- industrijske građevine visoko razvijenih tehnologija s pripadnim prostorima za skladištenje i bez štetnih utjecaja na okoliš;

- manje proizvodne pretežito zanatske građevine s pripadnim prostorima za skladištenje bez štetnih utjecaja na okoliš;

- prostori i uređaji za prikupljanje i sortiranje te preradu korisnog krutog otpada bez štetnih sastojaka;

- građevine i prostori za prikupljanje, skladištenje, sortiranje, montiranje i pakiranje gotovih proizvoda i poluproizvoda, predmeta, robe i pošiljki bez štetnih utjecaja na okoliš.

Uz osnovnu namjenu iz stavka 1. ovog članka, moguće je graditi i prateće poslovne, upravne, uredske, trgovačke, uslužne i komunalno-servisne građevine i prostore, izložbeno-prodajne salone, istraživačke centre, kao i druge sadržaje koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Pretežitost gospodarskih sadržaja proizvodne namjene u odnosu na ostale namjene iz stavka 2. ovog članka osigurava se tako da za svaku građevnu česticu površina sadržaja iz stavka 1. ovog članka mora iznositi najmanje 70% ukupne građevinske (bruto) površine.

1.2. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 7.

U sklopu zaštitnih zelenih površina (planska oznaka Z) moguća je gradnja manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina (trafostanica, plinska regulacijska stanica) kojih je gradnja planirana kartografskim prikazom broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE; ENERGETSKI SUSTAV.

U sklopu površina iz stavka 1. ovog članka također je moguće uređenje pješačkih staza i kolnih pristupa.

1.3. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 8.

Površine infrastrukturnih sustava (planska oznaka IS) su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža te pješačke i biciklističke površine.

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 9.

U zonama gospodarske pretežito proizvodne namjene (planska oznaka I-A, I-B, I-C i I-D) mogu se zadržati postojeće i/ili formirati nove građevne čestice, vodeći računa o cjelovitosti prostornog rješenja, imovinsko-pravnom stanju i mogućnostima etapne izgradnje. Svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu određenu kartografskim prikazom broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.A. PROMET u mjerilu 1:1.000.

Građevna čestica određuje se lokacijskom dozvolom i mora imati površinu i oblik koji omogućava korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obavezno mora imati planiran neposredan pristup s javne prometne površine najmanje širine kolnika 7,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, javnu odvodnju otpadnih voda, te potrebni broj parkirališnih mjesta.

Veličina građevne čestice ne može biti manja od 3.000 m2 u zonama I-A i I-B, odnosno ne može biti manja od 800 m2 u zonama I-C i I-D.

Širina građevne čestice, mjereno na mjestu regulacijske linije, ne može biti manja od 40,0 m u zonama I-A i I-B, odnosno ne može biti manja od 20,0 m u zonama I-C i I-D. Najveći omjer širine i dužine novoformirane građevne čestice određen je omjerom 1:5.

Ukupna izgrađenost građevne čestice iznosi najviše 50%, a najmanje 10%. Izgrađenost građevne čestice, u smislu ove odluke, izračunava se kao odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, izražen u postocima.

2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 10.

Na građevnoj čestici moguća je gradnja jedne ili više samostojećih građevina. Iznimno, građevine se mogu graditi kao prislonjene uz druge građevine na istoj građevnoj čestici i odijeljene vatrobranim zidom.

Visina građevina od kote zaravnanog terena do vijenca krova je najviše 20,0 m, te mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa.

Broj etaža građevina je najviše tri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podzemne etaže. Iznimno, kada je to nužno zbog odvijanja proizvodno-tehnološkog procesa, gospodarska građevina može imati najviše četiri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podzemne etaže.

Udaljenost građevina od planirane regulacijske linije je najmanje 12,0 m, pri čemu regulacijska linija određuje rub građevne čestice u odnosu na javnu površinu.

Za sve građevne čestice koje su smještene uz koridor Strojarske ceste osigurava se neposredan pristup s javnoprometne površine Strojarske ceste uz uvjet da se u širini od 5,0 m od regulacijske linije osigura uređenje zelenog pojasa s drvoredom. Na preostalom dijelu planiranoga zelenog pojasa moguće je uređenje ozelenjenog parkirališta (obrada travnim pločama, drvored u rasteru parkirališnih mjesta ili slično rješenje).

Udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica mora biti najmanje polovicu visine predmetne građevine (h/2), ali ne smije biti manja od 3,0 m računajući od fasade ili istaka na fasadi.

2.3. Oblikovanje građevine

Članak 11.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na suvremenim principima i primjenjujući najnovija saznanja o oblikovanju industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Građevine se mogu graditi i kao montažne.

Vrsta pokrova, nagib i broj streha moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa.

Na krovištima se može predvidjeti ugradnja sunčanih pretvornika.

2.4. Uređenje građevne čestice

Članak 12.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren uređen kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba riješiti na pripadajućoj građevnoj čestici, prema normativima za određenu namjenu, u skladu s odredbama ove odluke.

Parkiralište će se, u pravilu, predvidjeti u prednjem dijelu građevne čestice, ispred ili iza ulične ograde.

Ulična ograda mora biti udaljena najmanje 5,00 m od osi kolnika javnoprometne površine.

Najveća visina ulične ograde je 1,5 m, a najveća visina ograde između građevnih čestica 1,5 m. Visina ograde iznimno može biti i veća, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 13.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja sadržaja javnih i društvenih djelatnosti isključivo kao pratećeg sadržaja u sklopu građevina gospodarske namjene.

Za gradnju sadržaja javnih i društvenih djelatnosti primjenjuju se uvjeti za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju građevina gospodarske namjene.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 14.

Na području obuhvata Plana nije moguća gradnja stanova i stambenih građevina.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 15.

Prometna mreža gradit će se odnosno rekonstruirati i priključiti na prometnu mrežu grada Zagreba u skladu s kartografskim prikazom broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.A. PROMET u mjerilu 1:1.000.

Prometna mreža područja obuhvata Plana priključuje se na javni prometni sustav Grada Zagreba preko postojeće Strojarske ceste (lokalna cesta L-10161) i dalje prema sjeveru na Dugoselsku cestu (županijska cesta Ž-3034), odnosno prema jugu na cestu Ivanja Reka - Rugvica (županijska cesta Ž-1036).

Sukladno Zakonu o cestama zaštitni pojas lokalne ceste L-10161 (Strojarska cesta) iznosi 10,0 m mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa.

Unutar prometnih površina utvrđenih Planom mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično. Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih linija. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskim dozvolama.

Osim prometnih površina iz stavka 1. ovog članka na području obuhvata Plana mogu se graditi i uređivati samo interne prometne površine u sklopu pojedinih građevnih čestica.

Biciklističke staze mogu se graditi i uređivati uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,00 m, a za dvosmjerni 1,60 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

Za projektiranje i gradnju prometne i komunalne infrastrukture na građevnoj čestici koja graniči s kanalom Črnec, odnosno parcelom javnoga vodnog dobra, potrebno je pribaviti vodopravne uvjete.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 16.

Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Na 1.000 m2 građevinske (bruto) površine, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, potrebno je osigurati:

NAMJENA PROSTORA U GRAĐEVINI

BROJ PARKIRALIŠNO-GARAŽNIH MJESTA

proizvodnja, skladišta i sl.

8

trgovine

40

drugi poslovni sadržaji

20

restorani, kavane i ostali ugostiteljski sadržaji

60

U građevinsku (bruto) površinu za izračun parkirališno-garažnih mjesta ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema tablici iz stavka 2. ovog članka, odredit će se prema normativima određenim PPGZ-om.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za pojedine gospodarske građevine obvezno se uređuje na građevnoj čestici predmetne građevine, i to u pravilu, u prednjem dijelu građevne čestice ispred ili iza ulične ograde.

Iznimno, javno parkiralište namijenjeno posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi može se urediti kao zeleno parkiralište u sklopu zelenog pojasa uz kolnik, i to isključivo kada širina kolnika to omogućava i kada uređenje i korištenje parkirališta ne ometa pristup vozilima i prolazima za pješake. Planirano je ozelenjavanje javnih parkirališta pojasevima zelenila s drvoredom ili tako da je na svaka četiri parkirališna mjesta planirana sadnja jednog stabla.

Preporučene dimenzije parkirališnog mjesta su 5,0 x 2,5 m. Mogu biti i manje širine ali ne uže od 2,3 m te manje dužine ali ne kraće od 4,8 m.

Na svim javnim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s teškoćama u kretanju, s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta za invalidne osobe iznosi 5,0 x 3,7 m.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 17.

Planirano je uređenje pješačkih hodnika uz ulice koji se obvezno uređuju na potezima što su označeni na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.A. PROMET u mjerilu 1:1.000.

Najmanja širina pješačke staze je 1,50 m.

5.1.3. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 18.

Planom se za sve građane omogućava nesmetan pristup javnim površinama.

Sve javne prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati posebne propise, normative i europska iskustva radi sprečavanja nastajanja urbanističko-arhitektonskih barijera.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz

U koridoru Strojarske ceste (lokalna cesta L-10161) predviđena je prometna linija javnoga gradskoga i prigradskoga autobusnog prijevoza, a prema potrebi linije gradskoga autobusnog prijevoza mogu se planirati i u Ulici Ive Politea.

Unutar prometnih koridora ulica iz prethodnog stavka mogu se graditi autobusna stajališta.

Područje obuhvata Plana smješteno je južno od željezničke pruge od značenja za međunarodni promet Zagreb - Dugo Selo (oznaka pruge M-102), te se preko željezničke postaje Sesvetski Kraljevec priključuje na javni gradski i prigradski željeznički prijevoz.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 19.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE; ENERGETSKI SUSTAV u mjerilu 1:1.000.

Trase telekomunikacijske mreže iz stavka 1. ovog članka, načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK), odnosno kabelske kanalizacije nepokretne elektroničke komunikacijske mreže.

Kabelsku kanalizaciju potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Postavljanje osnovnih postaja pokretnih elektroničkih komunikacija u području obuhvata Plana moguće je krovnim prihvatima na građevinama gospodarske namjene i u skladu s odredbama posebnih propisa za takve vrste građevina.

U području obuhvata Plana nije planirana gradnja samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacijske infrastrukture.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 20.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskim prikazima broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE; ENERGETSKI SUSTAV i broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV u mjerilu 1:1.000.

Komunalna infrastrukturna elektroenergetska mreža područja obuhvata Plana priključuje se na postojeću elektroenergetsku mrežu koja se nalazi u Strojarskoj cesti i Ulici Ive Politea. Plinska mreža priključuje se na postojeću mrežu na način detaljnije naveden u članku 21. ove odluke. Vodoopskrbna mreža priključuje se na postojeću vodoopskrbnu mrežu u Strojarskoj cesti i Ulici Ive Politea u skladu s posebnim projektnim zadatkom nadležnoga komunalnog poduzeća. Odvodnja otpadnih voda priključuje se na postojeći sustav javne odvodnje u skladu s posebnim projektnim zadatkom nadležnoga komunalnog poduzeća.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (plinska mreža, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta, vodoopskrba, odvodnja) potrebno je graditi u koridorima prometnica u načelno osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalna se infrastruktura može izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije uređaja komunalne infrastrukture konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

5.3.1. Plinska mreža

Članak 21.

Da bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile tehnološke potrebe kao i potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja te eventualno hlađenja, neophodno je dograditi sustav prema potrebama planiranih sadržaja.

Planom je osigurana načelna lokacija za smještaj industrijske plinske regulacijske stanice (PRS) s priključkom na visokotlačni plinovod DN 300 u Strojarskoj cesti. Minimalna sigurnosna udaljenost drugih građevina od PRS je 10,0 m.

Ovisno o planiranoj potrošnji i namjeni prirodnog plina, budući potrošači na području obuhvata Plana mogu se priključiti na PRS Končar - Sesvetski Kraljevec, odnosno opskrbiti prirodnim plinom iz srednjotlačne plinske mreže naselja Dumovec uz uvjet izgradnje srednjotlačnog plinovoda STP po Ulici Ive Politea sa spojem na postojeću plinsku mrežu.

Da bi se osigurala opskrba prirodnim plinom potrošača na području obuhvata Plana, bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih plinovoda i kapacitet PRS, zatim po potrebi projektirati i izgraditi nove plinovode te rekonstruirati PRS Dumovec.

Planom su u svim prometnicama planirani koridori za smještaj niskotlačnih, odnosno srednjotlačnih plinovoda kojima će se omogućiti plinofikacija svih planiranih građevina.

Plinska mreže s pripadajućim kućnim priključcima projektirat će se i graditi u skladu s važećim propisima i posebnim uvjetima nadležnoga komunalnog poduzeća.

U sklopu rekonstrukcije Strojarske ceste, bit će potrebno štititi ili rekonstruirati postojeći plinovod.

5.3.2. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 22.

Transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV na području obuhvata Plana trebaju se planirati i graditi na građevnoj čestici najmanje veličine 7,0 x 7,0 m s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu. Do novih transformatorskih stanica potrebno je izvesti priključak na srednjenaponsku mrežu, koridore za nove niskonaponske vodove i koridore za javnu rasvjetu.

Ako se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za većom priključnom snagom, lokacija potrebne nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima planiranih prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu s posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika. Pri izradi projekta javne rasvjete treba obavezno uzeti u obzir postojeće stanje okolne mreže javne rasvjete, posebno u pogledu odabira elemenata koji će se ugraditi.

5.3.3. Ostali izvori energije

Članak 23.

Na području obuhvata Plana omogućava se korištenje alternativnih izvora energije (za grijanje, hlađenje, klimatizaciju, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i drugo). Pod alternativnim se izvorom energije smatra svaki oblik energije koji je jeftiniji i kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva i električna energija ili se mijenjaju njihovi udjeli u ukupnoj potrošnji energije objekta, pri čemu se prednost daje obnovljivim izvorima energije.

Na području obuhvata Plana omogućava se gradnja građevina i uređaja za proizvodnju električne i toplinske energije za vlastite potrebe ili kao dijela cjelovitoga elektroenergetskog sustava korištenjem energije sunca, vjetra i ostalih alternativnih izvora energije.

Na krovištima svih građevina na području obuhvata Plana omogućava se ugradnja sunčanih pretvornika (kolektora).

5.3.4. Vodoopskrbna mreža

Članak 24.

Unutar obuhvata Plana je u svim ulicama planirana gradnja vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama novih sadržaja.

Pri planiranju novih i rekonstrukciji postojećih vodoopskrbnih cjevovoda potrebno je pridržavati se posebnih tehničkih uvjeta za održavanje, projektiranje i izvođenje vodovodne mreže. Širina profila planiranih cjevovoda definirat će se projektnom dokumentacijom na temelju hidrauličkog proračuna i projektnog zadatka što ga treba zatražiti od nadležne službe.

S obzirom na očekivanu potrošnju, prilikom planiranja priključaka na postojeće cjevovode bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih cjevovoda.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode.

Tjeme vodovodne cijevi polaže se na min 1,2 m dubine ispod nivelete prometnice na pješčanu posteljicu.

Izgradnjom prometnica potrebno je instalirati vanjsku hidrantsku mrežu. Preporučljiva udaljenost hidranata je 50-75 m.

5.3.5. Odvodnja otpadnih voda

Članak 25.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda područja obuhvata Plana omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica. Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni. Do javnih kanala treba omogućiti neometan pristup zbog redovitog održavanja i eventualno potrebne revizije.

Sanitarne otpadne vode (fekalne i pročišćene tehnološke) područja obuhvata Plana će se glavnim odvodnim kanalom (kolektorom) odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Svi industrijski pogoni kao i druge gospodarske građevine trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta, kao i ostalih sadržaja izvan i unutar zone obuhvata, planira se zasebnim sustavom javne odvodnje s ispuštanjem u najbliži lokalni recipijent uz odgovarajući predtretman prema vodopravnim uvjetima koje propisuju Hrvatske vode.

Svi otvoreni kanali melioracijske odvodnje na području obuhvata Plana će se, prilikom privođenja namjeni, prenamijeniti u oborinsku odvodnju kao dio sustava javne odvodnje.

Pri planiranju novih i rekonstrukciji postojećih odvodnih kanala potrebno je izraditi tehničku dokumentaciju na temelju projektnog zadatka što ga treba zatražiti od nadležne službe. Projektom odvodnje će se na temelju hidrauličkog računa definirati profili i nivelete novih kanala.

Gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda nije dopuštena.

5.3.6. Uređenje i korištenje voda

Na udaljenosti manjoj od 10,0 m od ruba korita kanala Črnec nije dopuštena sadnja drveća te podizanje zgrada, ograda i sličnih objekata niti obavljanje aktivnosti koje bi onemogućavale njegovo očuvanje i održavanje te pogoršale vodni režim.

U zaštitnom koridoru od 6,0 m od vanjske nožice nasipa melioracijskog kanala na k.č.br. 10208 (sjeverno paralelan kanalu Črnec), nisu dopuštene aktivnosti i gradnja koji bi onemogućavali njegovo očuvanje i održavanje te pogoršali vodni režim (oranje zemlje, sadnja i sječa drveća i grmlja te podizanje zgrada, ograda i sličnih objekata).

Odstupanja od stavaka 1. i 2. ovoga članka moguća su samo iznimno uz suglasnost Hrvatskih voda i u skladu s odredbama posebnog zakona o vodama.

6. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 26.

Plan utvrđuje zaštitne zelene površine koje su prikazane na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:1.000.

U sklopu zaštitnih zelenih površina (planska oznaka Z) moguće je uređenje pješačkih staza i kolnih pristupa te gradnja manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina kojih je gradnja planirana kartografskim prikazom broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE; ENERGETSKI SUSTAV.

Zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana potrebno je hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom u skladu s karakteristikama prostora.

U uličnim koridorima, ovisno o konačnom položaju i rasporedu komunalnih instalacija, obavezna je sadnja visokog zelenila ili grmlja što će se konačno odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 27.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nisu propisane posebne mjere zaštite.

8. Postupanje s otpadom

Članak 28.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i proizvodnog otpada.

Komunalni i proizvodni otpad iz gospodarskih sadržaja prikupljat će se i odvoziti u skladu s posebnim propisima preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Skupljanje otpada uz javne prometne površine potrebno je riješiti košarama za otpad i kontejnerima.

Izdvojeni otpad prikupljat će se u adekvatnim spremnicima. Do spremnika je potrebno omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

9. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita okoliša

Članak 29.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš moguće je ostvariti prostornim razmještajem i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih gospodarskih sadržaja i tehnologija potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- planiranjem i gradnjom vodonepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje, te priključenjem svih sadržaja na sustav javne odvodnje;

- zabranom ispuštanja iz gospodarskih pogona opasnih tvari u skladu s posebnim propisom;

- obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- uspostavom monitoringa s osiguranjem stalnog praćenja kakvoće voda i potencijalnih izvora zagađenja.

Mjere zaštite zraka provode se:

- kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti;

- plinofikacijom planiranih sadržaja;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- gradnjom građevina i uređaja za proizvodnju električne i toplinske energije kojih emisije onečišćujućih tvari u zrak ne prelaze propisane granične vrijednosti;

- zabranom i izbjegavanjem tehnologija koje mogu dodatno ometati neugodnim mirisima.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće javnih površina i sprječavanjem zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja otpada.

Zaštita od buke iz gospodarskih pogona osigurava se:

- gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa i primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putevima njezina širenja;

- upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva što nisu bučni;

- identificiranjem potencijalnih izvore buke;

- stalnim nadzorom i kontinuiranim mjerenjem buke u najugroženijim područjima.

9.2. Mjere održivog razvoja

Članak 30.

Održivi razvitak područja obuhvata Plana ostvaruje se racionalnom upotrebom i uštedom energije te visokim stupanjem zaštite i očuvanja okoliša.

Prilikom gradnje pojedinih građevina potrebno je posebno voditi računa o njihovoj energetskoj učinkovitosti, pri čemu je kvalitetnom analizom lokacije, orijentacijom i oblikom pojedinih građevina, primjenom visoke razine toplinske zaštite (prozori, vanjski zidovi, krov), izbjegavanjem toplinskih mostova, iskorištavanjem toplinskog dobitka od sunca i zaštitom od pretjeranog osunčanja te korištenjem energetski učinkovitog sustava grijanja, hlađenja i ventilacije potrebno osigurati optimalne uvjete za uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradama.

Na području obuhvata Plana, osim plinske i električne energije, omogućava se upotreba i drugih, alternativnih izvora energije pri čemu se prednost daje obnovljivim izvorima.

9.3. Zaštita od požara

Članak 31.

Mjere zaštite od požara na području obuhvata Plana provode se:

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili iznimno manje u skladu s važećim propisima, a od prislonjenih susjednih građevina mora biti odvojena požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta koji nadvisuje krov najmanje 0,5 m.

Potrebno je primjenjivati sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog plana ili u njegovom kontaktnom području.

Za svaku je građevinu potrebno na plinskom kućnom priključku predvidjeti glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima je potrebno ugraditi sekcijske zapore kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.4. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 32.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti gradnjom skloništa, u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.

Potrebna sklonišna mjesta za pojedinu građevinu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u sklopu predmetne građevine, odnosno na njenoj građevnoj parceli. Potrebni kapaciteti skloništa na području obuhvata dimenzioniraju se u skladu s odredbama posebnih propisa koji uređuju ovo područje i odredit će se projektnom dokumentacijom.

Skloništa osnovne zaštite na području obuhvata Plana trebaju biti otporna na natpritisak udarnog vala od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa treba graditi kao dvonamjenska, pri čemu mirnodopska namjena (skladišta, spremišta i/ili garaže) mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovito održavanje skloništa, te ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa i sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

10. Mjere provedbe Plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 33.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Članak 34.

Na području obuhvata Plana nema postojećih građevina namjena kojih bi bila protivna planiranoj namjeni.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Plan je izrađen u šest (6) izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 36.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija