Zaključak o proglašenju Helmuta Kohla počasnim građaninom Grada Zagreba

Zaključak o proglašenju Helmuta Kohla počasnim građaninom Grada Zagreba (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 9/17)

Na temelju članka 41. točke 28. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16) i članka 11. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04, 18/06, 16/09, 3/10, 3/14, 16/09, 3/10, 3/14, 16/14, 11/15 i 15/15 - pročišćeni tekst), Gradska skupština Grada Zagreba, na 52. sjednici, 19. travnja 2017., donijela je

ZAKLJUČAK

o proglašenju Helmuta Kohla počasnim građaninom Grada Zagreba

1. Helmut Kohl se proglašava počasnim građaninom Grada Zagreba, o čemu će mu biti izdana i uručena posebna povelja.

2. Tekst Povelje glasi:

"Za osvjedočeno prijateljstvo i svesrdnu pomoć za međunarodno priznanje Republike Hrvatske, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb, Gradska skupština Grada Zagreba, na 52. sjednici, 19. travnja 2017., donijela je Zaključak o proglašenju

HELMUTA KOHLA

POČASNIM GRAĐANINOM GRADA ZAGREBA

Helmut Kohl u svojoj će domovini zauvijek ostati zapamćen kao kancelar ujedinjenja i počasni građanin Europe, a u Hrvatskoj kao političar koji je dao izniman doprinos i angažman međunarodnomu priznanju Republike Hrvatske u najtežim vremenima za hrvatski narod. Za njegova kancelarskog mandata, na sjednici vlade 19. prosinca 1991., donesena je odluka da će Savezna Republika Njemačka priznati Sloveniju i Hrvatsku. Vlada SR Njemačke zajedno s ostalim članicama tadašnje Europske zajednice, potvrdila je Odluku o priznanju s datumom 15. siječnja 1992. Svojim jasnim zalaganjem i stavom kao ugledni svjetski političar svesrdno je pridonio međunarodnomu priznanju Republike Hrvatske.

Helmut Kohl je rođen 3. travnja 1930. u Ludwigshafenu. Odrastajući u katoličkoj obitelji učio je o vjerskoj toleranciji i patriotizmu. Od 1936. pohađa osnovnu školu u Friesenheimu te se 1940. prebacuje u realnu gimnaziju. U tome trenutku prestaje njegovo bezbrižno djetinjstvo jer 1. rujna 1939. započinje Drugi svjetski rat.

Nakon mature, u listopadu 1950. Helmut Kohl u Frankfurtu na Majni upisuje studij pravnih znanosti i povijesti. Nakon dva semestra prebacuje se na Sveučilište u Heidelbergu. Između 1956. i 1958. radi kao znanstveni novak na Institutu Alfred Weber. U zvanje doktora znanosti promoviran je 28. srpnja 1958., nakon što je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Politički razvoj u Falačkoj i ponovno uzdizanje stranaka nakon 1945." pod mentorstvom profesora Walthera Petera Fuchsa.

Jedan je od suosnivača Mlade Unije u Falačkome Porajnju 1947. Uoči prvih izbora za Savezni parlament (Bundestag) važan događaj u predizbornoj kampanji zbio se 14. kolovoza 1949. u Heidelberškome dvorcu. Kao organizator događaja, Helmut Kohl je stajao uz bok čelnicima CDU-a (Kršćansko-demokratske unije): Jakobu Kaiseru, Karlu Arnoldu, Gustavu Heinemannu i Konradu Adenaueru. Korak po korak napredovao je u CDU-u.

Kao najmlađi zastupnik, sa 29 godina ušao je u pokrajinski parlament Falačkog Porajnja u kome je bio od 1959. do 1976. Između 1963. i 1969. obnašao je dužnost predsjednika kluba zastupnika CDU-a. Funkcija u Odboru za proračun i financije od samog početka tražila je veliku parlamentarnu odgovornost.

Političko iskustvo iz 60-ih godina bilo je u temeljima njegova daljnjeg uspona. S navršenih 39 godina, 19. svibnja 1969. postaje ministar predsjednik Falačkog Porajnja. Od Falačkog Porajnja stvorio je mladu pokrajinu s budućnošću i utro je nove putove reformom uprave.

Na čelo CDU-a izabran je 12. lipnja 1973. Pod njegovim predsjedanjem CDU je restrukturiran i pretvoren u suvremenu narodnu stranku. Unutarnje reforme i daljnji programatski razvoj doveli su CDU na put stranke koja pripada članovima.

Helmut Kohl je 1. listopada 1982. izabran za 6. kancelara Savezne Republike Njemačke. Bio je to početak njegova šesnaestogodišnjeg obnašanja kancelarske dužnosti. Na izborima za Savezni parlament 1983., 1987., 1990. i 1994. potvrđena je koalicija CDU-a i FDP-a (Slobodna demokratska stranka).

Težište politike Helmuta Kohla je u nastavku procesa europskog ujedinjenja, njegovanju povjerenja prema susjednim zemljama te jačanju političke suradnje. Korijene čine njegova Falačka i spoznaja da jedino zajedništvo europskih naroda može spriječiti nove sukobe i neprijateljstvo. Životna mu je motivacija sprječavanje međusobnog uništavanja i katastrofa. Od mladenačkih je dana Europljanin po uvjerenju, a već je kao mladić srušio granične barijere između Falačke i Elsassa. Kasnije je kao savezni kancelar proveo Šengenski sporazum kojim se ukidaju granice između zemalja članica EU-a. Bez Helmuta Kohla ne bi bilo zajedničkoga unutarnjeg tržišta, otvaranja Unije prema tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe te eura kao zajedničke europske valute o kome je odlučeno Ugovorom iz Maastrichta te Paktom o stabilnosti.

Za iznimne zasluge za europsko ujedinjenje, savezni kancelar Kohl je već 1986. dobio Medalju Robert Schumann, koja je te godine prvi put dodijeljena. Još veće priznanje mu je dodijeljeno 11. prosinca 1998. kada su ga šefovi država i vlada EU-a proglasili počasnim građaninom Europe, a tu je čast prije njega imao samo Jean Monnet.

Helmut Kohl je 1989. svijetu i Europi udario povijesni pečat. Dobio je priliku da ujedinjenje Njemačke ostvari u slobodi - u potpunome skladu s idejom Konrada Adenauera. Njemačko je pitanje držao stalno otvorenim, nije se mirio s podijeljenom državom te je preambulu Ustava, dakle ustavnu dužnost nacionalnog jedinstva, shvaćao kao misiju.

Nakon pada Berlinskog zida, 9. studenoga 1989. svojim je planom od deset točaka, 28. studenoga preuzeo njemačku političku inicijativu. Nakon ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990., slijedili su 2. prosinca prvi svenjemački parlamentarni izbori, a Helmut Kohl je kancelar ponovno ujedinjene Njemačke.

Gubitkom parlamentarnih izbora 1998. završava se njegov šesnaestogodišnji kancelarski mandat te nakon 25 godina podnosi ostavku na mjesto predsjednika CDU-a.

Kao ugledni svjetski političar, svojim se autoritetom i jasnim opredjeljenjem u presudnim danima Domovinskog rata iskazao kao osvjedočeni podupiratelj slobodne, neovisne i demokratske Republike Hrvatske.

Među brojnim odlikovanjima 2006. je primio hrvatsko odlikovanje Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i za nesebičnu podršku Hrvatskoj na putu prema europskim integracijama."

3. Ovaj će zaključak biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/17-01/154

URBROJ: 251-01-05-17-6

Zagreb, 19. travnja 2017.

Predsjednik

Gradske skupštine

dr. sc. Andrija Mikulić, v. r.