Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 24/19)

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09) i članka 41. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18 i 23/18), Gradska skupština Grada Zagreba, na 29. sjednici, 10. prosinca 2019., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020.

UVOD

Na obavljanje djelatnosti kulture i način financiranja te na donošenje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/08), Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01 i 98/19), Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09), Zakona o proračunu (Narodne novine 87/08, 136/12 i 15/15), Zakona o kulturnim vijećima (Narodne novine 48/04, 44/09 i 68/13), Odluke o osnivanju kulturnih vijeća (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/04, 7/09 i 16/13), Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/09 i 18/13) te odredbe posebnih zakona koji uređuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakon o muzejima, Zakon o kazalištima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva).

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi i Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, Gradski ured za kulturu raspisao je u rujnu 2019. Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. Na Poziv je prijavljeno 3188 programa i projekata iz jedanaest različitih područja u djelatnostima kulture.

Primjenom Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba i rukovodeći se kvalitetom ponuđenog programa i važnosti programa za oblikovanje kulturne ponude Grada Zagreba svih pristiglih programa, a na temelju stručne podloge i mišljenja kulturnih vijeća iz pojedinih područja kulture kao stručnih savjetodavnih tijela, Gradski ured za kulturu će u skladu s Odlukom o izvršavanju Proračuna Grada Zagreba za 2020. predložiti gradonačelniku detaljan raspored sredstava po korisnicima u okviru planiranih sredstava.

Programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. obuhvaćeno je financiranje 35 javnih ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Zagreb, Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Centar za kulturu Histrionski dom, Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, Galerije Klovićevi dvori osnivači koje su u jednakim dijelovima Grad Zagreb i Republika Hrvatska, Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (suosnivači su Republika Hrvatska s udjelom 51% i Grad Zagreb s udjelom 49%) te brojnih programa nezavisnih organizatora.

U 2020. godini planira se osnivanje nove ustanove Memorijalni centar žrtava totalitarnih režima.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog omogućit će Zagrebačkoj filharmoniji korištenje opreme i prostora Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog za obavljanje njene djelatnosti, bez naknade, za što će se Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog osigurati sredstva u okviru sredstava namijenjenih za rad Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog i Zagrebačka filharmonija utvrdit će za ovu proračunsku godinu Plan i program korištenja prostora i opreme Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

U ovoj će proračunskoj godini javne gradske ustanove kulture prostore koji su namijenjeni održavanju programa, u slobodnim terminima, davati na privremeno korištenje drugim nositeljima programa koji su uvršteni u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba. Prostori će se davati u terminima i po cijeni koju utvrđuju javne gradske ustanove kulture, uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za kulturu, i to:

- svi termini od posebnog interesa za Grad Zagreb održavat će se besplatno, uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za kulturu;

- korisnici koje Grad financira ili programe kojih financira, plaćat će dvoranu po posebnom cjeniku koji će ovaj ured odrediti u dogovoru s javnom gradskom ustanovom u kojoj se program održava;

- ostale slobodne termine javna gradska ustanova može dati u najam po posebnom cjeniku što će ga odobriti Gradski ured za kulturu,

Grad Zagreb će u svrhu stjecanja navika čitanja, poticanja sveukupnog obrazovanja djece te radi zaštite standarda djece, učenika i njihovih roditelja u okviru ukupne demografske i pronatalitetne politike, omogućiti svoj djeci od rođenja do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 15 godina života, a koji imaju prebivalište u Gradu Zagrebu, besplatno članstvo u Knjižnicama grada Zagreba.

U 2020. godini ukupno planirana sredstva za djelatnost kulture iznose 496.298.000,00 kn, a raspoređena su po programima i aktivnostima kako slijedi:

Program javnih potreba u kulturi (ustanove)

Nositelj ovog programa je 35 javnih ustanova kulture kojima je Grad Zagreb osnivač te ustanove: Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Centar za kulturu Histrionski dom, Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust te Galerija Klovićevi dvori kojoj su Grad Zagreb i Republika Hrvatska osnivači u jednakim dijelovima, kao i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kojem su Grad Zagreb (49%) i Republika Hrvatska (51%) suosnivači.

Na financiranje programa javnih potreba u kulturi odnosi se 453.023.000,00 kn od ukupno planiranih sredstava i tijekom godine provodit će se u okviru slijedećih aktivnosti:

- Aktivnost A100001: Obuhvaća redovnu djelatnost ustanova u kulturi, a planirana sredstva iznose 366.431.000,00 kn. Na rashode za zaposlene u ustanovama kulture odnosi se 306.000.000,00 kn. Ovi su rashodi planirani sukladno Kolektivnom ugovoru i pravilnicima o radu ustanova kulture Grada Zagreba. U okviru ove aktivnosti planirana sredstva za financiranje materijalnih rashoda iznose 59.820.000,00 kn, za financijske rashode 311.000,00 kn i za naknade građanima i kućanstvima 300.000,00 kn.

- Aktivnost A100003: Za programsku djelatnost ustanova planirana sredstva iznose ukupno 26.922.000,00 kn. Namijenjena su financiranju pojedinih programa koje realiziraju gradske ustanove u svim područjima kulturne djelatnosti, prezentacijom, edukacijom i popularizacijom s ciljem zadovoljavanja javnih potreba Grada Zagreba. Gradski ured za kulturu u skladu s Odlukom o izvršavanju Proračuna Grada Zagreba za 2020. predlaže gradonačelniku Grada Zagreba detaljan raspored sredstava po korisnicima u okviru planiranih sredstava, a temeljem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. godinu te stručne podloge i mišljenja kulturnih vijeća iz pojedinih područja kulture kao stručnih savjetodavnih tijela.

Rashodi za programsku djelatnost izvršavat će se u ustanovama, temeljem zaključenih ugovora o korištenju sredstava za realizaciju Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba kao materijalni rashodi koji su u 2020. godini planirani u iznosima kako slijedi:

• Na ime službenih putovanja planirano je ukupno 980.000,00 kn,

• Za materijal i sirovine planirano je ukupno 4.100.000,00 kn,

• Za usluge telefona, pošte i prijevoza planirano je ukupno 460.000,00 kn,

• Tekuće i investicijsko održavanje planirano je u iznosu od 782.000,00 kn,

• Za usluge promidžbe i informiranja planirano je ukupno 1.564.000,00 kn,

• Na ime zakupnina i najamnina planirano je 552.000,00 kn,

• Za intelektualne i osobne usluge planirano je 12.500.000,00 kn,

• Na ime računalnih usluga planirano je 184.000,00 kn,

• Za ostale usluge planirano je ukupno 5.500.000,00 kn,

• Za ostale kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 300.000,00 kn.

- Aktivnost A100004: Planirana sredstva za sufinanciranje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu iznose 43.000.000,00 kn. Ministarstvo kulture i Grad Zagreb zajedničko sudjelovanje u ukupnim troškovima rada i programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu osiguravaju u osnivačkim omjerima.

- Aktivnost A100006: Planirana sredstva za financiranje članarine u Knjižnicama grada Zagreba djeci i učenicima s prebivalištem u Gradu Zagrebu od rođenja do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 15 godina života u ukupnom iznosu od 1.600.000,00 kn.

- Aktivnost A100007: Financiranje rada ustanove Centar za kulturu Histrionski dom planirano je u iznosu 1.100.000,00 kn.

- Aktivnost A100008: Financiranje rada Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust planirano je u iznosu od 800.000,00 kn.

- Aktivnost A100011: Za međunarodne, međužupanijske i međugradske manifestacije ustanova u kulturi planirano je 6.000.000,00 kn.

- Aktivnost A100012: Sredstva za osnivanje Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima planirana su u iznosu od 100.000,00 kn.

- Projekt K100002: Za opremanje ustanova u kulturi planirana sredstva iznose 6.870.000,00 kn. U knjižnicama je planirana nabava knjiga u iznosu od 4.600.000,00 kn, a u muzejima za otkup muzejske građe 450.000,00 kn. Preostalih 1.820.000,00 kn namijenjeno je za poslovne objekte, nabavu uredske opreme i namještaja, opreme za održavanje i zaštitu, glazbenih instrumenata, komunikacijske i ostale opreme te računalnih programa.

- Projekt T100003: Za sufinanciranje projekata prijavljenih od strane ustanova kulture na natječaje europskih fondova ili partnerstvo za EU fondove planirana sredstva iznose 200.000,00 kn.

Program nezavisne produkcije (udruge, društva i ostale institucije)

Za Program nezavisne produkcije kojima se iz svih područja kulturne djelatnosti realiziraju razni projekti, planirana sredstva iznose 43.275.000,00 kn.

Nositelji programa su različite umjetničke i druge udruge, društva te razne institucije s područja kulture, a projekti se provode kroz 11 različitih aktivnosti. Obuhvaćaju ponajprije projekte koji nisu organizirani radom ustanova, a odnose se na knjižničnu djelatnost i književne programe, izdavačku djelatnost u kulturi, muzejsku djelatnost, izvedbene djelatnosti, likovnu djelatnost, filmsku kulturu i audiovizualne medije, inovativne umjetničke i kulturne prakse, kulturno-umjetnički amaterizam te međunarodnu, međužupanijsku i međugradsku kulturnu suradnju.

Iznimno, sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15) i Pravilniku o financiranju udruga iz proračuna Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/19) financiranje udruga se provodi i putem javnog poziva i izravnom dodjelom.

Javni poziv za financiranje udruga objavljuje se za dodjelu jednokratnih financijskih potpora za obilježavanje značajnih datuma i važnih obljetnica, organiziranje susreta, natjecanja, priredbi, drugih manifestacija i slično, edukacije (edukacije o aktivnostima koje udruga pruža, edukacije za zaposlenike i stručnjake udruge, edukacije za zajednicu), podršku institucionalnom, organizacijskom i programskom razvoju udruga te provedbu aktivnosti iz područja obrazovanja, predškolskog odgoja, kulture, tehničke kulture i sporta, a koje nisu financirane kroz programe javnih potreba.

Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a o odobravanju jednokratne financijske potpore udrugama koje ispunjavaju propisane uvjete odlučuje gradonačelnik.

Bez objavljivanja javnog natječaja i javnog poziva financijska sredstva dodjeljuju se izravno samo iznimno i u slučajevima određenima člankom 6. Pravilnika.

Sa svim udrugama kojima su odobrena financijska sredstva Grad Zagreb sklapa ugovor o financiranju, sadržaj kojega je propisan Pravilnikom.

Kriteriji za procjenu prijava na javni poziv

Prijave na javni poziv ocjenjuje i boduje Povjerenstvo za ocjenjivanje prijava na javni poziv prema kriterijima.

Kriteriji i bodovi za ocjenu prijava na javni poziv su:

- usklađenost ciljeva, svrhe i područja djelovanja udruge s ciljevima financiranja iz ovog programa (0 - 5 bodova);

- prethodno iskustvo udruge u provedbi programa i projekta (0 - 5 bodova);

- koliko udruga svojim djelovanjem doprinosi razvoju civilnog društva i promjenama u društvu u području svog djelovanja (0 - 5 bodova);

- važnost prijavljenih aktivnosti za provođenje ciljeva utvrđenih ovim programom (0 -10 bodova);

- opravdanost i usklađenost troškova s opisanim potrebama za financijskom podrškom (0 - 10 bodova).

Prijave koje prilikom postupka ocjenjivanja ne ostvare minimalno 20 bodova neće se financirati.

U nastavku su opisani kulturni programi i projekti po pojedinoj djelatnosti.

PROGRAMI A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNI PROGRAMI

Organizacija: 1 javna gradska ustanova

Broj zaposlenih: 526 zaposlenika

Djelokrug rada i zakonska osnova: obavljanje knjižnične djelatnosti prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (Narodne novine NN 17/19 i 98/19) što osobito obuhvaća: nabavu knjižnične građe; stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. godinu Knjižnice grada Zagreba prijavile su 35 programa, na prvom mjestu za nabavu knjižne i neknjižne građe, e-knjiga, novina i časopisa za mrežu knjižnica na 39 lokacija s bibliobusnom službom, za koju je iskazan zahtjev na više od 13 milijuna kuna, potom za različite kulturne programe promicanja kulture čitanja, korištenja knjižničnih usluga i drugih kulturnih programa u knjižnicama na širokom području grada Zagreba poput Digitalizirane zagrebačke baštine, Tribine Književni petak u Gradskoj knjižnici i Kulturni četvrtak u Sesvetama, znanstvene tribine Eppur si muove, Paralelni svjetovi i brojnih drugih.

Iz nezavisne scene 55 predlagatelja prijavilo je 109 programa. Vijeće se pri odabiru programa rukovodi Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za područje knjižnične djelatnosti i književnih programa. Među glavnim kriterijima je kontinuitet održavanja programa, kvaliteta, profiliranost i poticanje književnog stvaralaštva i kulture čitanja. Pratit će se programi dvaju središnjih književnih društava: Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca, također Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Društva hrvatskih književnih prevodilaca: tribine, književni razgovori, književne nagrade, obljetnice, radionice, simpoziji i drugo. Također, podržat će se književni i klupski programi, predavanja i performansi Umjetničke organizacije Teatar poezije, Kajkavskog spravišča, Kluba Booksa, Društva prijatelja glagoljice, Centra za ženske studije - Dani Marije Jurić, Hrvatskog centra P.E.N., Multimedijalnog instituta, Knjige u centru/Kreativne mreže, Sfere, Kultipraktika i drugih. Nadalje, sufinancirat će se književni festivali koji uključuju susrete i razgovore s domaćim i stranim piscima, propitkuju položaj knjige i status književnika u današnjem društvu, promoviraju nove knjige hrvatskih nakladnika i nude druge sadržaje privlačne za najširu publiku poput Festivala svjetske književnosti u organizaciji Frakture, Zagreb Book Festivala koji priređuje udruga Mediart, Festivala europske kratke priče Hrvatskog društva pisaca, Festivala povijesti Kliofest Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, More knjiga Lumen izdavaštva i drugih događanja. Kao i dosadašnjih godina osigurat će se potpora Hrvatskoj knjižnici za slijepe za knjižnične usluge namijenjene korisnicima na području Zagreba te će se podržati važan program snimanja zvučnih knjiga koji provodi Zaklada Čujem, vjerujem, vidim, obogaćujući tako ponudu naslova iz lijepe književnosti i publicistike za sve naše sugrađane koji se ne mogu služiti klasično tiskanim knjigama.

Za financiranje knjižnične djelatnosti iz programa nezavisne produkcije u 2020. godini planirano je ukupno 1.730.000,00 kn.

2. IZDAVAČKA DJELATNOST U KULTURI

2.1. IZDAVANJE ČASOPISA I NOVINA

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. godinu u djelatnosti izdavanja časopisa i novina u kulturi te elektroničkih časopisa i internetskih portala prijavila su se 62 nakladnika sa 78 naslova časopisa, od čega tiskanih 59 te 19 elektroničkih publikacija.

Vijeće za knjižničnu djelatnost i izdavaštvo će kao i do sada vrednovati i predlagati za sufinanciranje časopise prema kriterijima redovitog izlaženja, tematske zastupljenosti kulture te ocjeni kvalitete sadržaja i likovno-grafičkog oblikovanja. Podržat će se daljnje izlaženje dvotjednika Vijenac, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske, tjednika za kulturu Hrvatsko slovo nakladnika HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., časopisa Zagreb moj grad te niza časopisa za književnost, teorijske i kulturološke teme, povijest, umjetnost i kulturu, suvremenu vizualnu umjetnost, film, fotografiju, kazalište, ples, izvedbene umjetnosti i glazbu, znanstvenu fantastiku te nezavisnu i alternativnu kulturu kao što su Art magazin Kontura, Republika, Most, Kazalište, Kretanja, Europski glasnik, Život umjetnosti, Kaj, Booksa, Latina et Graeca, Hrvatska revija, Moderna vremena i drugi. U okviru planiranih sredstava bit će moguće podržati pedesetak časopisa.

2.2. IZDAVANJE KNJIGA

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. godinu za potpore izdavanju knjiga prijavilo se 108 nakladnika sa 119 izdavačkih programa i ukupno 648 naslova knjiga.

Vijeće za knjižničnu djelatnost i izdavaštvo će kao i do sada vrednovati i predlagati za sufinanciranje naslove knjiga visoke kvalitete sadržaja dajući prioritet književnim djelima hrvatskih autora kao što su zbirke poezije, kratkih priča, romana, kritike i eseja, dramskih djela, autorskog stripa i knjiga ilustriranih autorskim ilustracijama te slikovnica i knjiga za djecu i mlade. Bit će zastupljeni relevantni zagrebački profesionalni nakladnici i istaknuti autori svih generacija. Predložit će se za sufinanciranje i odabrana djela hrvatskih stručnjaka koji se bave temama iz područja kulture te knjige koje tematiziraju Zagreb. Nadalje, podržat će se objavljivanje prijevoda djela poznatih književnika svjetske književnosti kao i publicistika i stručni naslovi koji predstavljaju opće kulturno dostignuće. U okviru planiranih sredstava bit će moguće podržati 150-160 naslova šezdesetak nakladnika među kojima ističemo: AGM d.o.o, Alfa d.d., Disput d.o.o., Društvo hrvatskih književnika, Durieux d.o.o., Fraktura d.o.o., Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Hrvatsko društvo pisaca, Leykam international d.o.o., Litteris d.o.o., Mala zvona d.o.o., Matica hrvatska, Naklada Ljevak d.o.o., Sandorf, Tim press d.o.o., V.B.Z. d.o.o. i drugi.

Za izdavačku djelatnost iz programa nezavisne produkcije u 2020. godini planirano je ukupno 2.925.000,00 kn.

3. MUZEJSKA DJELATNOST I UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

a) MUZEJSKA DJELATNOST

Organizacija: 10 javnih gradskih ustanova Broj zaposlenih: 369 Djelokrug rada i zakonska osnova: muzejska djelatnost utvrđena je Zakonom o muzejima (Narodne novine 61/18 i 98/19) i obuhvaća poslove nabave muzejske građe, istraživanja, stručne i znanstvene obrade te njezine sistematizacije u zbirke, zatim trajne zaštite muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta i nalazišta u svrhu osiguranja dostupnosti, obrazovanja, tumačenja i predstavljanja javnosti muzejske građe kao kulturnoga materijalnog i nematerijalnog dobra te dijelova prirode.

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u 2020. godini iz područja muzejske djelatnosti pristiglo je 365 programa.

Kulturno vijeće za muzejsku djelatnost vrednovat će programe sukladno Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba u muzejskoj djelatnosti. Posebno će se vrednovati kvaliteta ponuđenoga programa, važnost programa za oblikovanje kulturne ponude Grada Zagreba, odnosno doprinos ostvarivanju i razvoju muzejske djelatnosti, usklađenost s prioritetima muzejske djelatnosti i ostvarivost i cjelovitost programa. Prioritet u financiranju imat će programi koji se održavaju u kontinuitetu, programi sufinancirani u izvedbenim fazama, programi kojima se predstavlja muzejski fundus te programi suradnje i umrežavanja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Podržat će se programske aktivnosti gradskih muzeja - Arheološkog muzeja u Zagrebu, Etnografskog muzeja, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja, Muzejsko-memorijalnog centra Dražen Petrović, Muzeja grada Zagreba, Muzeja Prigorja, Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt i Tehničkog muzeja Nikola Tesla, kao i Galerije Klovićevi dvori i Umjetničkog paviljona u Zagrebu.

Muzejsku djelatnost od značaja za Grad Zagreb obavljaju i ostale muzejske ustanove kojima nije osnivač Grad Zagreb, čiji će se programi također podržati (Hrvatski povijesni muzej, Moderna galerija Zagreb, Muzej Mimara, Hrvatsko muzejsko društvo, Muzejski dokumentacijski centar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Strossmayerova galerija starih majstora, Hrvatski muzej arhitekture HAZU i drugi.)

Sredstva su predviđena za osnovnu redovitu djelatnost muzeja koja obuhvaća otkup muzejske građe, preventivnu zaštitu i konzervatorsko-restauratorske radove, obradu i digitalizaciju građe te izradu on-line kataloga muzejskih predmeta, terenska arheološka, prirodoslovna i etnološka istraživanja, izradu foto i filmske dokumentacije, muzejsko nakladništvo (tisak kataloga, vodiča, monografija i drugih publikacija), međunarodnu i međugradsku suradnju, stručna putovanja i sudjelovanja muzejskih djelatnika na stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, marketinške i promotivne aktivnosti, kao i druge aktivnosti iz djelokruga rada muzeja.

Uz stručna vodstva za grupne posjete građana i učenika, te različite promidžbene aktivnosti za poticanje mladih na dolazak u muzeje i sudjelovanje u brojnim i raznovrsnim edukativno-pedagoškim programima, u muzejima i zbirkama održat će se niz manifestacija, tematskih izložbi, prezentacija, stručnih skupova i drugih promotivnih i interaktivnih muzejskih programa popraćenih tiskanim, audio i digitalnim vodičima i drugim publikacijama. Vodit će se briga o pristupačnosti muzejskih programa i sadržaja osobama s invaliditetom, umirovljenicima i drugim posebnim i osjetljivim društvenim skupinama.

Sukladno raspoloživim financijskim sredstvima financirat će se manje izmjene, obnove i djelomična preuređenja stalnih postava u Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju suvremene umjetnosti, Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Muzeju grada Zagreba i Hrvatskome školskom muzeju, te istraživanja za budući stalni postav Muzeja Prigorja.

Održat će se tradicionalne manifestacije: 15. Noć muzeja u organizaciji Hrvatskoga muzejskog društva koju obilježava tema Velike obljetnice hrvatskih muzeja, međunarodni Dan muzeja u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra koji će biti obilježen programom Muzeji za različitost i uključivost, 18. Festival znanosti u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Proljeće u Andautoniji u organizaciji Arheološkog muzeja, Naturfašnik u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju, nagrađivane Žive slike u Muzeju grada Zagreba i dr.

b) UMJETNIČKE I DRUGE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU I OTKUPLJENE ZBIRKE

Organizacija: 35 umjetničkih i drugih zbirki u vlasništvu Grada Zagreba

Djelokrug rada i zakonska osnova: Zakon o muzejima (Narodne novine 61/18 i 98/19)

Grad Zagreb vlasnik je ukupno 35 zbirki i ostavština od kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, od kojih su 30 Gradu Zagrebu darovali privatni kolekcionari, umjetnici, ugledni građani ili njihovi pravni sljednici, dvije zbirke je Grad Zagreb stekao odlukama suda kada nije bilo zakonskih nasljednika, a tri zbirke i ostavštine je kupoprodajnim ugovorima otkupio od bivših vlasnika.

Većina darovanih i otkupljenih zbirki, zbog svoje vrijednosti i značenja, zaštićena su kulturna dobra te dio zagrebačkoga i hrvatskog kulturnog identiteta, a svjedoče o ukusu, afinitetima, kulturnim navikama i materijalnom statusu zagrebačkih umjetničkih i kolekcionarskih krugova. U ime Grada Zagreba zbirkama, kao i nekretninama koje s pojedinim zbirkama čine jedinstvenu cjelinu, upravljaju muzejsko-galerijske i slične ustanove u Gradu Zagrebu.

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za muzejsku djelatnost, za program umjetničkih i drugih zbirki - donacija Gradu Zagrebu i otkupljenih zbirki pristiglo je 54 prijedloga programa. Vijeće za muzejsku djelatnost se pri vrednovanju programa pridržava Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba koji se odnose na muzejsku djelatnost i dodatnim kriterijima za zbirke Grada Zagreba stečene darovanjem ili kupoprodajom.

Financirat će se naknade i obveze prema donatorima u skladu s postojećim ugovorima, troškovi u vezi s prihvaćanjem i zaštitom novih donacija i otkupom pojedinih predmeta i zbirki. Održavat će se i dalje objekti gdje su smještene ambijentalne i memorijalne umjetničke zbirke darovane Gradu Zagrebu kao i druge darovane ili otkupljene zbirke koje se nalaze izvan stalnih postava muzeja i koje, osim zaštite građe, pridonose očuvanju izvornih, autentičnih ambijenata te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana hrvatske kulture i umjetnosti i zagrebačkih donatora (T. Dabac, Dujšin-Ribar, Frangeš, Kljaković, Krleža, Matz, Richter, Viktor Kovačić, Josip Kovačić, M. Jurić Zagorka). Poticat će se izložbeni, obrazovni i sl. pedagoški i popularno -kulturni sadržaji i programi u vezi s darovanom ili otkupljenom građom (predavanja, edukativno-pedagoški programi, izložbe, manifestacije, digitalizacija građe, preventivna zaštita i konzervatorsko-restauratorski radovi na građi) s ciljem da sufinanciranje takvih programa pridonese još boljoj komunikaciji zbirki najširoj javnosti te uključivanju zbirki u kulturnu i turističku ponudu i ukupan društveni razvoj Grada Zagreba.

Od programa osobito ističemo 9. Festival Miroslava Krleže, 12. Dane fotografije Arhiva Tošo Dabac 2020., izložbe radova Joze Kljakovića u Zbirci Kljaković, izložbe u okviru Zbirke Richter, izložbe iz fundusa Zbirke Benka Horvata i Ateljea Kožarić, virtualni vodič kroz Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže te edukativne programe u okviru Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke.

Za muzejsku djelatnost iz programa nezavisne produkcije u 2020. godini planirano je ukupno 2.010.000,00 kn.

4. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

4.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova Broj zaposlenih: 675

Djelokrug rada i zakonska osnova: kazališna djelatnost prema Zakonu o kazalištima (Narodne novine 71/06, 121/13, 26/14 i 98/19) što obuhvaća javno izvođenje dramskih, opernih, baletnih, lutkarskih i drugih scenskih djela.

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. pristiglo je 330 kazališnih programa. Vijeće za kazališnu djelatnost pri odabiru programa vodi se Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za kazališnu djelatnost. Kao i prijašnjih godina, tako će se i ove godine posebno vrednovati kazališta koja imaju programski kontinuitet i profiliranost. Pri vrednovanju programa vodit će se računa o produkcijskoj zahtjevnosti i zadovoljavanju visokih profesionalnih kriterija, radu mladih umjetnika i radu s mladima te o partnerstvu s udrugama i ustanovama. Kod plesnih projekata i plesnih ansambala također će se vrednovati programski kontinuitet. Jednako tako vrednovat će se angažiranje profesionalnih slobodnih umjetnika i zastupljenost hrvatskih autora.

Od premijernih naslova u 2020. posebno se izdvajaju:

Gradsko dramsko kazalište Gavella: E. Rostand: Cyrano de Bergerac (A. Popovski); F. Dürrenmatt: Posjet stare dame (D. Ruždjak Podolski); M. Gavran: Tajna Grete Garbo (I. Boban); E. Bošnjak: Usidrene (A. Jankovska); I. Bodrožić: Hotel Zagorje (A. Tomić)

Gradsko kazalište Trešnja: D. Horvatić: Stanari u slonu (H. Korbar); H. Hitrec/A. Kabiljo: Andersenove priče (H. Petković); I. Brlić Mažuranić/L. Kaštelan: Priče iz davnine (P. Tišljarić)

Gradsko kazalište Žar ptica: K. Butković: Bornin vremeplov (I. L. Lemo); Z. Pongrašić: Malac komalac (L. Kiiru); V. Kosec Torjanac: Hoću-neću (D. Torjanac)

Gradsko satiričko kazalište Kerempuh: H. Bojčev: Pukovnik ptica (V. Brešan); Autorski projekt Selme Spahić; J. B. P. Molière: Škrtac (D. Ruždjak Podolski); M. Kerstner/ B. Svrtan: Gruntovčani (B. Svrtan/ R. Minković)

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: V. Balog: Dolazak Hrvata na more (K. Dolenčić); Ray i Michael Cooney: Tom, Dick & Harry (L. A. Fleger); B. Nušić: Ožalošćena porodica (I. L. Lemo); A.Menken/H. Ashman/T. Rice/L. Woolverton: Ljepotica i zvijer (D. Ruždjak Podolski); Scena Kontesa: M. Ungar: Esprit de Paris/Duh Pariza; N. Simon: Drugo poglavlje (M. Juraga)

Zagrebačko kazalište lutaka: Braća Grimm: Vuk i sedam kozlića (Z. Pezo); J. Gotovac: Ero s onoga svijeta (Krešimir Dolenčić); R. Ruždjak: Tajni život lutaka; Braća Grimm: Snjeguljica (Z. Mužić), obnova

Zagrebačko kazalište mladih: Ž. Divjak: Vrućina; H. Mueller: Cement (S. Horvat); I. Turgenjev: Očevi i djeca (I. Popovski); M. von Mayenburg: Kamen (N. Rajić); L. F. Baum: Čarobnjak iz Oza (S. Broz); T. Jansson: Knjiga o ljetu (N. Perišić Radović); Autorski projekt A. Tomić /J. Solarić: U ime oca, u ime majke; programi u Zagrebačkom plesnom centru: Rezidencijalni program, reprizni rezidencijalni program ciklus inozemnih predstava, nerezidencijalni program i program Koreospektar u 2020.

Osim javnih gradskih kazališta sufinancirat će se Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu što ga Grad sufinancira kao zajednički program s Ministarstvom kulture.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Balet: Adolphe Adam - Jose Martinez: Giselle; Jane Austen - Leo Mujić: Ponos i predrasude. Opera: Giuseppe Verdi: Nabucco (Ricci/Forte); Gaetano Donizetti: Lucia di Lammermoor (Pier Luigi Pizzi); Ivo van Hove: Smrt u Veneciji; Jacques Offenbach: Fantasio. Drama: Haruki Murakami - Frank Galati: Kafka na žalu; Christopher Isherwood - Ivor Martinić: Zbogom, Berlin; Falk Richter: I am Europe (suradnja s Théâtre National de Strasbourg i Thalia Theater Hamburg); Ivan Penović: Znaš li tko sam ja?; Didier Eribon: Povratak u Reims (T. Ostermeier); Kristian Novak: Njemačka.

Podržat će se programi nezavisne produkcije koji su svojim djelovanjem pridonijeli unaprjeđenju kazališne i plesne djelatnosti kao što su: Glumačka družina Histrion, Teatar Exit, Kazalište Hotel Bulić, Kazalište Moruzgva, Teatar Gavran, Dramski studio slijepih i slabovidnih Novi život.

Od plesnih programa posebno se ističu: Zagrebački plesni ansambl, Ansambl slobodnog plesa Liberdance, Studio za suvremeni ples.

U 2020. nastavit će se s podrškom kazališnim programima nezavisne scene koji se održavaju u Maloj dvorani V. Lisinskog i u dvoranama centara za kulturu.

Kod kazališnih festivala kao što su Zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini, Gavelline večeri, Naj, naj, naj festival, Dani satire F. Hadžića, Tjedan suvremenog plesa, Međunarodni festival lutaka PIF, Ljetne noći Teatra Exit, Festival M. Krleža, Perforacije, vodit će se računa o raznolikosti, relevantnosti i edukativnosti festivalskih događanja, dostupnosti posjetiteljima, kapacitetu dvorana te predviđenom broju posjetitelja, prisutnosti hrvatskih autora/suradnjama te broju premijernih izvedbi.

Za kazališnu djelatnost iz programa nezavisne produkcije u 2020. godini planirano je ukupno 7.700.000,00 kn.

4.2. GLAZBENA DJELATNOST

Organizacija: 2 javne gradske ustanove

Broj zaposlenih: 222

Djelokrug rada i zakonska osnova: glazbena djelatnost što obuhvaća izvođenje orkestralne glazbe i drugih glazbenih djela; poticanje i širenje glazbene umjetnosti te promidžbe hrvatske glazbene umjetnosti u zemlji i inozemstvu; organiziranje koncertnih, glazbeno-scenskih i drugih priredaba, izdavanje notnog materijala za vlastite potrebe, izdavanje glazbenih i muzikoloških djela, grafičkih, video i fono izdanja i dr. Zakonska osnova: Zakon o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/08) i Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01 i 98/19).

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. godinu pristiglo je 189 programa. Vijeće za glazbenu djelatnost pri odabiru programa vodi se Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba. Kod vrednovanja projekata vodit će se računa o organizacijskoj zahtjevnosti projekta, projektima koji su u prethodnim godinama potvrdili programski kontinuitet i profiliranost te o programima koji uključuju edukaciju te rad s mladima.

Sufinanciranjem će se omogućiti realizacija programa ustanova u kulturi: Zagrebačke filharmonije, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Arheološkog muzeja, Kazališta Komedija, Muzeja suvremene umjetnosti kao i koncerti komorne glazbe i edukativni koncerti za mladu publiku u centrima za kulturu i narodnim sveučilištima. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u svojem će ciklusu Lisinski subotom ugostiti brojne svjetske i domaće soliste i orkestre, dok će Muzički informativni centar nastaviti s radom na digitalizaciji glazbenih rukopisa i materijala te će se provoditi otkup i očuvanje skladateljskih autografa kao vrijedan doprinos sustavnom očuvanju hrvatske glazbene baštine. Jedan dio digitaliziranih djela bit će tiskan kao notna izdanja kako bi šira javnost i struka imala pristup glazbenoj ostavštini naših eminentnih skladateljskih imena. Kazalište Komedija će na sceni Kontesa nastaviti s ciklusom jazz-koncerata, dok će Zagrebačka filharmonija kroz svoje cikluse ugostiti renomirane dirigente i soliste, a u okviru koncerata izvan pretplate održat će već tradicionalne koncerte za Zakladu Ana Rukavina, Muzičku akademiju i Hrvatsku glazbenu mladež, Božićni koncert i Filharmonijski bal te koncerte za Grad Zagreb.

U programima nezavisne produkcije sufinancirat će se programi Hrvatske glazbene mladeži, programi i ciklusi komornih ansambala kao što su Hrvatski barokni ansambl, Hrvatski komorni orkestar, Cantus ansambl, festivali i manifestacije kao što su Pasionska baština, Festival sv. Marka, Festival Diapason, Scena Amadeo te 7. Međunarodno violončelističko natjecanje Antonio Janigro. S obzirom na trend porasta broja ciklusa i broja koncerata u Gradu Zagrebu, a imajući na umu popunjenost koncerata i broj prodanih ulaznica, i u 2020. nastavit će se s pokušajem podizanja kvalitete koncerata uz smanjenje njihovog broja, tako da će se uz gostovanja stranih umjetnika velika pozornost usmjeriti na domaće reproduktivne umjetnike. Za realizaciju projekata planira se osigurati određen broj termina u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Za financiranje glazbene djelatnosti iz programa nezavisne produkcije u 2020. godini planirano je ukupno 5.200.000,00 kn.

5. LIKOVNE DJELATNOSTI, FILMSKA KULTURA I AUDIO-VIZUALNI MEDIJI

5.1. LIKOVNA DJELATNOST

Organizacija: 2 ustanove - javna gradska ustanova Umjetnički paviljon i Galerija Klovićevi dvori (osnivači su Grad Zagreb i Republika Hrvatska u jednakim dijelovima)

Broj zaposlenih: 41

Djelokrug rada i zakonska osnova: organiziranje likovnih izložbi, izdavanje kataloga. Zakonska osnova: Zakon o muzejima (Narodne novine 61/18 i 98/19).

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2020. godinu za likovnu djelatnost i arhitekturu pristigla su ukupno 422 programa.

Vijeće za likovnu djelatnost rukovodi se Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi grada Zagreba, kriterijima za vrednovanje programa za likovnu djelatnost. Vodit će se računa o sadržajnoj vrijednosti, kvaliteti programa, podržavat će se velike retrospektivne, monografske, tematske, studijske i koncepcijske izložbe u priznatim galerijskim prostorima, likovne monografije i umjetničke knjige iz likovne baštine, cjelokupnog umjetničkog opusa umjetnika ili značajne cjeline pojedinog opusa, likovnog pravca, odnosno pojave.

Programi likovne djelatnosti u Gradu Zagrebu i u ovoj godini odvijat će se u četrnaest muzeja, galerija i izložbenih prostora koje djeluju u sklopu javnih gradskih ustanova u kulturi, te u 40-ak izložbenih i galerijskih gradskih prostora, u prostorima udruga u kojima će se realizirati samostalne i grupne izložbe umjetnika iz Zagreba i inozemstva, manifestacije, multimedijalni projekti, performansi, razna stručna predavanja, simpoziji i ostalo.

Realizirat će se već tradicionalne likovne manifestacije, koje se održavaju bijenalno i trijenalno kao što je 55. zagrebački salon, ZGRAF 13, 35. salon mladih, 8. hrvatski trijenale grafike, Tjedan dizajna Zagreb, a koje daju značajan pregled likovnog stvaralaštva i dizajna, međunarodni festival fotografija kao i suvremene umjetničke prakse te projekti koji uključuju suradnju više institucija. Realizirat će se programi te manje izložbe i multimedijalni projekti u galerijama koje potiču afirmaciju mladih umjetnika i alternativnu umjetničku scenu, razne akcije i predavanja s područja likovnih umjetnosti, dizajna i arhitekture, ali i alternativni manji prostori koji imaju kontinuitet.

U javnim gradskim ustanovama u kulturi za 2020. podržat će se velike retrospektivne i monografske izložbe hrvatskih umjetnika, problemske, međunarodne izložbe te ambijentalni izložbeni projekti.

Osim izložbi u javnim gradskim ustanovama u kulturi, muzejima Grada Zagreba i galerijskim institucijama održavat će se likovni programi i u centrima za kulturu, u galerijskim prostorima centara, manjim galerijama, izložbenim prostorima strukovnih udruga i institucijama koje će dati značajan doprinos likovnom životu Grada, tu će se voditi računa o izložbenim prostorima koji imaju kontinuitet rada, sadržajnu profiliranost, a podržat će se i više grupnih međunarodnih, međužupanijskih izložbi, godišnje izložbe članova strukovnih udruženja te samostalne i skupne izložbe autora srednje i mlađe generacije.

Sufinancirat će se već započete i nove likovne monografije te umjetničke knjige umjetnika mlađe i srednje generacije, a za neke pojedinačne projekte u većim i priznatim galerijskim prostorima podržat će se umjetnička produkcija.

Za financiranje likovne djelatnosti iz programa nezavisne produkcije u 2020. godini planirano je 2.920.000,00 kn.

5.2. FILMSKA KULTURA I AUDIO-VIZUALNI MEDIJI

Organizacija: 1 ustanova