Kolektivni ugovor za radnike u ustanovi Zoološki vrt Grada Zagreba

Gradonačelnik Grada Zagreba prema ovlasti Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba, Maksimirski perivoj bb, osnivač koje je Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: Poslodavac)

i

Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske, OIB: 27091826868, Zlatarska 14, Zagreb, koju zastupa glavna povjerenica sindikalne podružnice SSKH Tatjana Joksimović (u daljnjem tekstu: Sindikat),

Poslodavac i Sindikat su u daljnjem tekstu zajednički označeni kao: ugovorne strane sklopili su dana 29. 6. 2020. godine sljedeći:

KOLEKTIVNI UGOVOR

za radnike u ustanovi Zoološki vrt Grada Zagreba

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim kolektivnim ugovorom za zaposlene u ustanovi Zoološki vrt Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Ugovor), uređuju se međusobna prava i obveze potpisnika ovog ugovora te prava i obveze iz rada i na osnovi rada zaposlenih kod Poslodavca.

Članak 2.

Pod pojmom "radnik", u smislu ovog ugovora, podrazumijevaju se zaposleni radnici kod Poslodavca, zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim te skraćenim radnim vremenom i radnici koji su radni odnos zasnovali u svojstvu pripravnika.

Članak 3.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se uvijek, osim ako je propisom, nekim drugim kolektivnim ugovorom koji se odnosi na zaposlene iz članka 1. ovog ugovora, pravilnikom Poslodavca ili ugovorom o radu nešto za radnike riješeno povoljnije.

Članak 4.

Potpisnici su suglasni da će se u međusobnim odnosima rukovoditi sljedećim načelima:

- suradnjom na području radnih odnosa,

- promicanjem socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja,

- mirnim rješavanjem sporova.

Članak 5.

Potpisnici se obvezuju osigurati pravilnu primjenu i poštivanje odredaba ovog ugovora i suzdržavati se od akcija koje bi štetile njegovoj provedbi.

Poslodavac se obvezuje da na poslovima koji po svom opisu odgovaraju opisima poslova sistematiziranih radnih mjesta, na temelju ugovora koji nisu ugovori o radu neće zapošljavati pravne i fizičke osobe.

Ako zbog primjena okolnosti koje nisu postojale ili nisu bile poznate u trenutku sklapanja ovog ugovora jedna od strana ne bi mogla izvršavati neke od odredaba ovog ugovora ili bi joj to bilo znatno otežano, potpisnici se obvezuju da ga neće jednostrano prekršiti već će drugoj strani predložiti njegovu izmjenu.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 6.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom i načinu izbora novog radnika donosi Poslodavac.

Članak 7.

Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom može se utvrditi njegovo stvarno zdravstveno stanje upućivanjem na liječnički pregled, o čemu odlučuje Poslodavac, koji i snosi troškove pregleda. Prije sklapanja ugovora o radu, Poslodavac može utvrditi radnikovu radnu sposobnost za poslove s posebnim uvjetima rada. Troškove takvog liječničkog pregleda snosi Poslodavac.

Članak 8.

Radni se odnos zasniva ugovorom o radu koji se, u pravilu, sklapa na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na drugi način određen Zakonom o radu.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu može se, iznimno, sklopiti na određeno vrijeme, kada za to postoji stvaran i važan razlog, a osobito ako se radi o:

- sezonskom poslu;

- zamjeni privremeno nenazočnog radnika;

- privremenom povećanju opsega poslova;

- privremenim poslovima za koje postoji iznimna potreba;

- ostvarenju određenog programa ograničenog trajanja;

- drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Članak 9.

Poslodavac može sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekidno razdoblje duže od tri godine u sljedećim slučajevima:

- radi zamjene jednog ili više privremeno nenazočnih radnika do njihova povratka na rad;

- radi obavljanja poslova programa ograničenog trajanja.

Članak 10.

Prilikom stupanja na rad Poslodavac radniku mora omogućiti upoznavanje sa sadržajem ovog ugovora te ostalim aktima kojima su određena njegova prava i obveze.

a) Probni rad

Članak 11.

Prigodom sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme može se ugovoriti probni rad.

Probni rad može trajati najviše do 3 mjeseca.

Probni se rad, iznimno, može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana, s tim da ukupno trajanje probnog rada u tom slučaju ne može biti dulje od tri mjeseca.

Članak 12.

Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti obrazložen i u pisanom obliku.

Ako otkaz iz st. 1. ovog članka Poslodavac ne dostavi radniku najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik na probnom radu zadovoljio.

U slučaju da radnik nije zadovoljio na probnom radu, Poslodavac se o otkazu radniku mora savjetovati s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom ako radničko vijeće nije izabrano.

b) Pripravnici

Članak 13.

Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala.

Članak 14.

Radni odnos s pripravnikom zasniva se ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Članak 15.

Pripravnički staž traje:

- šest mjeseci za pripravnike sa srednjom stručnom spremom ili srednjom školskom spremom (III., IV. i V. stupanj),

- devet mjeseci za pripravnike s višom stručnom spremom (VI. stupanj),

- dvanaest mjeseci za pripravnike s visokom stručnom spremom (VII. stupanj).

Ako je pripravnik na bolovanju koje traje duže od 30 (trideset) dana, Poslodavac može pripravnički staž iz prethodnog stavka produžiti za vrijeme koje je pripravnik bio na bolovanju.

Članak 16.

Rad pripravnika za vrijeme pripravničkog staža, prema programu za osposobljavanje iz članka 17. Ugovora, prati njegov mentor, koji mora imati najmanje jednak stupanj stručne spreme određene vrste zvanja koju ima pripravnik.

Članak 17.

Nakon završenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit prema sadržaju koji je sastavni dio programa za osposobljavanje.

Pripravnički ispit se polaže pred ispitnom komisijom od triju članova koju imenuje Poslodavac.

c) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Članak 18.

Ugovor o stručnom osposobljavanju mora biti u pismenom obliku.

Stručno osposobljavanje za rad ne može trajati duže nego što traje pripravnički staž.

Poslodavac se obvezuje radnicima koje je primio na rad bez zasnivanja radnog odnosa na radnom mjestu omogućiti ista sredstva i uvjete rada kao i radniku.

Ako ovim ugovorom ili drugim zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o radnim odnosima ovog ugovora, Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

d) Prestanak potrebe za radom radnika i zbrinjavanje viška radnika

Članak 19.

Zbog objektivnih okolnosti nastalih radi tehničkih, tehnoloških ili organizacijskih promjena kojima je izložen Poslodavac, on može utvrditi prestanak potrebe za radom radnika tek nakon što pokuša osigurati jedno od sljedećih prava:

- zaposlenje radnika na drugim poslovima u skladu s njegovom stručnom spremom i radnim iskustvom,

- dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju radnika,

- rad u nepunom radnom vremenu.

e) Otkaz ugovora o radu i otpremnina

Članak 20.

Radnik koji je stranka ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme, a kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnog trajanja radnog odnosa kod Poslodavca i pravnog prednika Poslodavca.

Otpremnina u tom slučaju iznosi jednu prosječnu mjesečnu plaću isplaćenu radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca i pravnog prednika Poslodavca.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije Poslodavac otkazuje ugovor o radu, ima pravo na dvostruku otpremninu iz prethodnog stavka.

f) Otkazni rok

Članak 21.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana,

- mjesec dana ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno godinu dana,

- dva mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

- tri mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno pet godina,

- četiri mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno deset godina,

- pet mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno petnaest godina,

- šest mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvadeset i više godina.

Za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu otkazni rok je do 30 dana ako se radnik i Poslodavac nisu sporazumjeli drugačije.

Članak 22.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada osam sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 23.

Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

III. RADNO VRIJEME

Članak 24.

Početak i završetak radnog vremena za svako pojedino radno mjesto ili organizacijsku cjelinu određuje Poslodavac svojom odlukom. U postupku donošenja te odluke Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom ako radničko vijeće nije izabrano sukladno odredbama Zakona o radu.

a) Puno radno vrijeme

Članak 25.

Puno radno vrijeme radnika, uključujući i stanku za odmor, iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pet radnih dana, osim ako priroda poslova ne zahtijeva drugačiji raspored radnih dana, odnosno u onim dijelovima gdje proces rada i specifične potrebe s osnove usluga koje Poslodavac obavlja zahtijeva da se radi šest dana u tjednu.

Radno vrijeme može biti određeno u smjenama.

Članak 26.

Smjenski rad, u smislu ovog ugovora, smatra se rad koji je organiziran na način da se u jednakim razmacima izmjenjuje raspored rada radnika na istim poslovima i istom mjestu rada dnevno, tjedno ili u nekim drugim vremenskim razmacima u skladu s rasporedom radnog vremena.

b) Nepuno radno vrijeme

Članak 27.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju prava, glede dnevnog i tjednog odmora, trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta, prema odredbama Zakona o radu.

Radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu provedenom na radu.

c) Prekovremeni rad

Članak 28.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev Poslodavca dužan raditi duže od punoga, odnosno nepunoga radnog vremena.

O hitnom prekovremenom radu, Poslodavac je dužan obavijestiti radnika najkasnije 24 sata unaprijed.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada ne smije biti duže od pedeset sati tjedno, odnosno sto osamdeset sati godišnje.

Članak 29.

Prekovremeni rad ne može se narediti radnicima kojima je zabranjeno raditi dulje od punoga radnog vremena, i to:

- maloljetniku (članak 65. stavak 5. Zakona o radu);

- trudnici, roditelju s djetetom do tri godine života ili samohranom roditelju s djetetom do šest godina života ili radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca te radniku iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. Zakona o radu, ako Poslodavcu nisu dostavili pisani pristanak na takav rad (članak 65. stavak 6. Zakona o radu).

d) Preraspodjela radnog vremena

Članak 30.

Preraspodijeljeno radno vrijeme nije prekovremeni rad.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punoga radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 56 sati tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punoga ili nepunoga radnog vremena može trajati najduže šest mjeseci.

Radno vrijeme koje je preraspodijeljeno tijekom razdoblja u kojem radnik radi duže od punoga radnog vremena i tijekom razdoblja u kojem radi kraće od punoga radnog vremena ne smije, računajući jedno i drugo razdoblje biti duže od punog radnog vremena kako je to utvrđeno u članku 32. ovog ugovora. U slučaju da radnik tijekom tog razdoblja ima više sati odrađenih u odnosu na njegovo puno radno vrijeme, tada mu je Poslodavac dužan taj višak sati isplatiti kao prekovremeni rad.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

e) Noćni rad

Članak 31.

Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu od dvadeset dva sata uvečer do šest sati ujutro idućega dana.

IV. ODMORI I DOPUSTI

a) Stanka

Članak 32.

Radnici koji rade u punom radnom vremenu imaju pravo na stanku u trajanju od 30 minuta koja se ubraja u radno vrijeme.

Radnici čije je radno vrijeme u jednom radnom danu 12 sati imaju pravo na stanku u trajanju od 60 minuta koja se ubraja u radno vrijeme.

Članak 33.

Vrijeme korištenja stanke određuje Poslodavac odlukom o rasporedu radnog vremena.

b) Dnevni odmor

Članak 34.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

c) Tjedni odmor

Članak 35.

Subota i nedjelja su dani tjednog odmora, osim za radnike koji su zbog rasporeda posla obvezni raditi u te dane.

Ako radnik ne može koristiti odmor na način iz stavka 1. ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u idućem tjednu.

d) Godišnji odmor

Članak 36.

Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju od najmanje 20 radnih dana u svakoj kalendarskoj godini.

Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana.

Članak 37.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani određeni Zakonom te razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje).

Članak 38.

Dodatni broj dana godišnjeg odmora radnik ostvaruje po osnovi uvjeta rada, doprinosa radnika u radu, složenosti posla, dužine radnog staža, zdravstvenog stanja i roditeljskog statusa, sukladno daljnjim odredbama ovog ugovora.

Članak 39.

Na početnu osnovicu iz članka 36. ovoga ugovora dodaju se dani godišnjeg odmora prema sljedećim mjerilima:

Radnici koji su u godini koja prethodi godini korištenja godišnjeg odmora odsustvovali s rada duže od 6 mjeseci po kriteriju doprinosa radnika na radu ne ostvaruju pravo na dodatne dane godišnjeg odmora.

Članak 40.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac uz savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Radnici koriste godišnji odmor u dva ili tri dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor za proteklu i tekuću godinu u kontinuitetu, ukupno trajanje godišnjeg odmora u tom slučaju ne može biti dulje od 15 radnih dana.

Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, godišnji odmor može trajati i dulje sukladno odluci ravnatelja.

Rješenje o korištenju godišnjeg odmora izdaje Poslodavac najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 41.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dvaju radnih odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Članak 42.

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora određenog na način propisan člancima 36. i 39. ovoga ugovora za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka čekanja, nije stekao pravo na godišnji odmor,

- ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog roka čekanja,

- ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.

Ako radnik odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 43.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dijelovima, odnosno prenijeti godišnji odmor u sljedeću kalendarsku godinu na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposrednog rukovoditelja najmanje tri dana prije.

e) Plaćeni dopust

Članak 44.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše deset radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

Članak 45.

Dobrovoljni davatelji krvi imaju pravo na dva uzastopna slobodna radna dana za svako davanje krvi. Slobodni dani računaju se kao da su na radu glede obračuna plaće i opravdanja odsutnosti s rada.

Davanje krvi dokazuje se knjižicom dobrovoljnog davatelja krvi i podacima sadržanim u njoj.

Vrijeme korištenja slobodnih dana iz stavka 1. ovoga članka određuje rukovoditelj službe u kojoj radnik radi, sukladno potrebama radnika te procesa rada, u roku od 60 dana od dana dobrovoljnog davanja krvi.

Članak 46.

Plaćeni dopust odobrit će se radniku i za sljedeće slučajeve:

Radnik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje ispita ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godišnje.

Za pripremanje i polaganje završnog ispita radnik osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka, ima pravo na još pet radnih dana plaćenog dopusta.

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 60 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.

Članak 47.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

Članak 48.

Odluku o pravu korištenja plaćenog dopusta iz članka 44. ovoga ugovora donosi ravnatelj.

Odluku o pravu korištenja plaćenog dopusta iz članka 46. ovoga ugovora, na temelju zahtjeva radnika ili sindikata, donosi ravnatelj.

Članak 49.

Plaćeni dopust iz članka 44. ovoga ugovora može se koristiti samo u dane kada su nastupile okolnosti zbog kojih je radniku određen.

Ako je radnik odsutan s rada na temelju druge pravne osnove (godišnji odmor, bolovanje, neplaćeni dopust i sl.), a nastupi jedna od okolnosti iz članka 44. ovoga ugovora, nema pravo na korištenje plaćenog dopusta, osim u slučaju smrti člana uže obitelji kada stječe pravo naknadnog korištenja odmah po prestanku druge osnove zbog koje je bio odsutan s rada.

Članak 50.

U plaćeni dopust računaju se samo radni dani utvrđeni rasporedom rada, odnosno kalendarom radnih dana.

V. ZAŠTITA I SIGURNOST NA RADU

Članak 51.

Način organiziranja zaštite na radu kod Poslodavca, mora biti propisan posebnim općim aktom kojeg donosi Poslodavac na osnovi odredbi Zakona o zaštiti na radu.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu. Zaštita na radu obuhvaća tehničko-tehnološke mjere namijenjene stvaranju sigurnih uvjeta rada sukladno zakonu.

Poslodavac mora odmah poduzeti mjere za uklanjanje opasnosti po život ili zdravlje radnika.

Poslodavac je obvezan, uzevši u obzir znanstvene metode i suvremena postignuća, osigurati odvijanje procesa rada na način kojim se jamči sigurnost na radu, zaštita života i zdravlja te je dužan također poduzimati propisane mjere i određivati normative kojima se osigurava psihofizičko zdravlje i osobna sigurnost radnika.

Poslodavac je obvezan osigurati i primjenjivati sve zaštite i sigurnosti za sve radnike propisane zakonom, podzakonskim aktima, općim aktom i ovim ugovorom, o svom trošku.

Članak 52.

Radnik je dužan pridržavati se i primjenjivati propise o zaštiti i sigurnosti na radu, a u slučaju nepridržavanja Poslodavac ima pravo udaljiti radnika s radnog mjesta bez naknade za rad.

Radnik ima pravo odbiti i napustiti rad na radnom mjestu na kojem postoji opasnost po zdravlje ili život i na kojem nije provedena zaštita na radu.

Članak 53.

Postupak izbora članova Odbora zaštite na radu, sukladno Zakonu o zaštiti na radu uređuje Poslodavac svojom odlukom.

Odbor zaštite na radu Poslodavac je dužan sazvati najmanje jedanput u tri mjeseca.

Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu provodi se tajnim glasanjem, na način i pod istim uvjetima kao što se provodi izbor članova za radničko vijeće.

Poslodavac je dužan sazvati Odbor zaštite na radu i u slučaju smrtne ili teške ozljede na radu, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili nalaza inspektorata kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu, u roku od dva dana od dana nastanka ozljede.

Ako Poslodavac ne sazove sjednicu u roku iz prethodnog članka, sjednicu ima pravo sazvati povjerenik radnika zaštite na radu, radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća.

Prije stupanja na rad Poslodavac je dužan upoznati radnika o opasnostima i propisanim mjerama zaštite na radu i sigurnosti na radu.

Članak 54.

U provođenju mjera zaštite na radu povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo i obveze:

- sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja novih tehnologija, uvođenja novih elemenata u radni proces,

- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu,

- biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvještavati inspektora o svim zapažanjima radnika čiji je povjerenik,

- pozvati inspektora rada kada procjeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili to odbije učiniti,

- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti značajne za njegov rad,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

- svojom aktivnošću poticati druge radnike na rad na siguran način,

- obavještavati radnike o mjerama zaštite na radu koje poduzima.

VI. PLAĆE I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA

1. Plaća za izvršeni rad radnika

Članak 55.

Plaću za izvršeni rad čini osnovna plaća i dodaci na plaću.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaća.

Stani dodatak na plaću iznosi 608,00 kuna bruto.

1.1. Osnovna plaća

Članak 56.

Osnovnu plaću radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak čini zbroj umnoška osnovice i koeficijenta karakteristične skupine poslova i zadaća u koju je razvrstano radno mjesto na koje je radnik raspoređen, stalnog dodatka i dodatka na radni staž.

Koeficijenti složenosti poslova za svako radno mjesto utvrđeni su u prilogu koji je sastavni dio ovog ugovora, a predstavljaju relativnu vrijednost određenog radnog mjesta u odnosu na radno mjesto na kojem su poslovi najjednostavniji.

Članak 57.

Osnovica za plaću utvrđuje se u visini od 3.425,18 kuna, a primjenjuje se od 1. 1. 2020. godine.

Članak 58.

Osnovica za izračun plaće utvrđuje se na način da se za svaku sljedeću proračunsku godinu uveća za postotak porasta prosječne bruto plaće radnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine u kojoj se donosi proračun za sljedeću godinu, u odnosu na prosječnu bruto plaću radnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ako troškovi života u razdoblju u kojem se utvrđuje osnovica za izračun plaće iz stavka 1. ovog članka budu rasli brže od utvrđenog postotka rasta osnovice, primijenit će se postotak rasta troškova života.

Ugovorne strane će za svaku proračunsku godinu pisano zajednički utvrditi osnovicu sukladno odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka i o tome javno izvijestiti radnike.

Članak 59.

Utvrđuju se rasponi koeficijenata 1:7,21 za razvrstavanje i vrednovanje radnih mjesta.

Sva radna mjesta razvrstavaju se u dvanaest grupa složenosti poslova i zadaća kako slijedi:

Članak 60.

Osnovna plaća radnika uvećat će se:

- ako radnik ima akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.) stručni naziv magistar (mr.) odnosno akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.) za 8 %;

- ako radnik ima akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) za 15 %.

Članak 61.

Ugovorom o radu utvrđuje se pripadajući koeficijent radnog mjesta i dodaci koji se ostvaruju na dotičnom radnom mjestu.

1.2. Dodaci na osnovicu

Članak 62.

Radniku pripada dodatak za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5 posto.

Dodatak na radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta pomnoži s 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 63.

Osnovna plaća bez stalnog dodatka i dodatka na radni staž uvećat će se za:

- teže uvjete rada,

- prekovremeni rad,

- rad noću,

- rad subotom,

- rad nedjeljom,

- rad na blagdane, Uskrs i neradne dane,

- rad u smjenskom radu u drugoj smjeni,

Dodaci se međusobno ne isključuju.

Članak 64.

Osnovna plaća radnika povećava se zbog otežanih uvjeta rada, i to u postocima prema radnim mjestima kako slijedi:

Članak 65.

Radnik koji radi prekovremeno, ostvaruje za svaki prekovremeni sat rada pravo na dodatak u visini od 50 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

Poslodavac je dužan isplatiti prekovremeni rad na prvom sljedećem mjesečnom obračunu plaće.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može na vlastiti zahtjev koristiti slobodne radne dane, tako da za jedan sat prekovremenog rada ima pravo na jedan i pol sat slobodno.

Odluku po zahtjevu radnika iz prethodnog stavka donosi ravnatelj, uz prethodnu suglasnost neposrednog rukovoditelja.

Članak 66.

Radnik koji radi noću od 22 do 6 sati, ostvaruje za svaki sat rada u tom vremenu pravo na dodatak u visini od 40 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

Članak 67.

Radnik koji radi na dane tjednog odmora, a to su subota i nedjelja, ostvaruje za svaki sat rada s te osnove pravo na dodatak u visini:

- od 35 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta za rad subotom,

- od 35 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta za rad nedjeljom.

Članak 68.

Za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i plaću za određene sate po osnovnoj cijeni sata svog radnog mjesta uvećanoj za 150 %.

Članak 69.

Radnik koji radi u drugoj smjeni, za sate rada ostvaruje s te osnove pravo na dodatak u visini 10 posto osnovne cijene sata svog radog mjesta.

Pod radom u drugoj smjeni podrazumijeva se rad od 14.00 do 22.00 sata.

Članak 70.

Za vrijeme obvezatne pripravnosti kod kuće, radniku pripada 10 posto osnovne cijene sata njegova radnog mjesta.

Odluku o uvođenju obvezatne pripravnosti kod kuće donosi Poslodavac, uz savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom ako radničko vijeće nije izabrano.

Članak 71.

Radnici imaju pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta iz članka 59. ovog ugovora za radni staž ostvaren u pravnim osobama u vlasništvu Grada Zagreb, i to za navršenih:

- od 20 do 29 godina 4 %

- od 30 do 34 godine 8 %

- od 35 i više godina 10 %.

2. Naknada plaće

Članak 72.

Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga određenih Zakonom, drugim propisom ili ovim ugovorom ne radi, ima pravo na naknadu plaće.

Članak 73.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

- godišnjeg odmora,

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,

- za vrijeme traženja novog zaposlenja u otkaznom roku.

Naknada plaće obračunava se u visini plaće radnika isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Članak 74.

Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac, isplaćuje se zajedno s plaćom.

Članak 75.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 42 dana, radniku pripada naknada plaće u visini od 80 posto za bolovanje od 1 do 8 dana, a za bolovanje od 9 do 42 dana 95 posto od njegove plaće ostvarene u šest mjeseci neposredno prije nego je počeo s bolovanjem.

U slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti za prvih 42 dana, radniku pripada naknada plaće u visini od 100 posto njegove plaće ostvarene u šest mjeseci neposredno prije nego je počeo s bolovanjem.

Radniku koji je doživio povredu na radu bez svoje krivnje, pripada pravo na naknadu u visini 100 posto njegove plaće ostvarene u šest mjeseci neposredno prije nego je počeo koristiti bolovanje zbog povrede na radu.

3. Isplata plaće

Članak 76.

Poslodavac je dužan isplatiti radniku plaću za izvršeni rad u obračunskom razdoblju.

Članak 77.

Rok za isplatu plaće je do desetog dana u mjesecu za rad u prethodnom obračunskom razdoblju.

Članak 78.

Radnik ima pravo odabrati na koji način i preko koje banke će mu se isplaćivati plaća.

Članak 79.

Poslodavac je dužan prilikom isplate plaće uručiti radniku pisani obračun plaće.

4. Drugi novčani i nenovčani primici radnika

4.1. Naknada troškova prijevoza

Članak 80.

Radnici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova javnoga mjesnog i međumjesnog prijevoza u krugu od 50 km.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini stvarnih izdataka, prema cijeni pojedinačne, mjesečne, odnosno godišnje prijevozne karte, najjeftinijeg prijevoznika.

Radnici koji stanuju izvan mjesta rada, a prijevoznik koji pruža uslugu javnog prijevoza ne izdaje mjesečne karte, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte za drugi razred vlaka ili cijene autobusne karte uvećane za cijenu mjesečne karte javnog prijevoza u mjestu rada.

Radnici su dužni na zahtjev Poslodavca, a u svrhu utvrđivanja troškova prijevoza, dokazati mjesto stvarnog stanovanja na adresi koju su prijavili Poslodavcu.

Visina troškova prijevoza dokazuje se potvrdom o cijeni korištenja mjesečne (godišnje) karte za međumjesni javni prijevoz.

4.2. Dnevnica za službeni put

Članak 81.

Radnik koji je po nalogu Poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvo, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak, odnosno Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo, koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove.

4.3. Terenski dodatak

Članak 82.

Ako radnik obavlja poslove i zadaće za Poslodavca izvan mjesta svog stalnog prebivališta, ali i izvan sjedišta Poslodavca, Poslodavac će mu isplatiti terenski dodatak u visini utvrđenoj Pravilnikom o porezu na dohodak koji se priznaje u porezno dopuštene rashode i ne oporezuje se porezom na dohodak.

Za boravak na terenu u inozemstvu, Poslodavac će isplatiti radniku terenski dodatak u iznosu propisanom od nadležnog ministarstva dnevno, odnosno u valuti zemlje u kojoj se obavlja rad na terenu.

Članak 83.

Ako Poslodavac na svoj trošak osigura radniku smještaj i/ili prehranu na terenu, terenski dodatak iz prethodnog članka umanjit će se za iznos troškova smještaja i/ili prehrane.

Članak 84.

Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

4.4. Naknada za odvojeni život

Članak 85.

Radniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta Poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta Poslodavca.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanje iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak se međusobno isključuju.

4.5. Jubilarne nagrade

Članak 86.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u Ustanovi, i to za završenih:

Pod pojmom prosječna mjesečna neto plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ugovorne strane suglasno ugovaraju da će se jubilarna nagrada za 2020. isplatiti najaviše u visini neoporezivog iznosa, a da će se maksimalni iznos jubilarne nagrade za iduće godine ugovarati svake pojedine godine dodatkom ovom ugovoru.

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

4.6. Solidarna potpora

Članak 87.

Radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu, u sljedećim slučajevima:

Pod pojmom prosječna mjesečna neto plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Članovi uže obitelji radnika su: bračni drug, djeca, roditelji, pastorčad, očuh, maćeha, usvojenik i usvojitelj.

Izdaci iz stavka 1. ovog članka priznaju se na temelju pravovaljane dokumentacije.

Pod troškovima pogreba u smislu ovog članka podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dviju prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

U slučaju bolovanja radnika u neprekidnom trajanju dužem od 90 dana Poslodavac isplaćuje radniku potporu iz stavka 1. ovog članka bez posebnog zahtjeva radnika, na osnovi naloga za isplatu potpore ispostavljenog od nadležne službe Poslodavca.

Članak 88.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da će djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno isplatiti pomoć, i to:

- za dijete predškolskog uzrasta 50 % prosječne mjesečne neto plaće po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine,

- za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70 % prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine,

- za dijete do redovno završene srednje škole odnosno za redovnog studenta 90 % prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

4.7. Ostale potpore

Članak 89.

U povodu Dana svetog Nikole radniku će se isplatiti sredstva za poklon svakome djetetu do 15 godina starosti, u iznosu priznatom u porezno dopuštene rashode.

Članak 90.

Radniku pripada pravo na prigodne naknade u visini 2.500,00 kuna neto godišnje, i to na način da će se isplatiti:

1. naknada za godišnji odmor 50 % odnosno iznos od 1.250,00 kuna

2. naknada za božićno-novogodišnje blagdane 50 % odnosno iznos od 1.250,00 kuna.

Naknada za godišnji odmor mora se isplatiti prije korištenja godišnjeg odmora.

Radnici koji ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruju pravo na isplatu naknade za godišnji odmor iz stavka 1. ovog članka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Članak 91.

Radniku se može, u slučaju da Poslodavac ima mogućnost, isplatiti i godišnja nagrada, do najvišega neoporezivog iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Dodatak iz prethodnog stavka ovoga članka se isplaćuje u 1/12 uz isplatu mjesečne plaće.

Članak 92.

Radniku će se za Uskrs dati dar u naravi, vrijednosti do najvišeg neoporezivog iznosa s PDV-om prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Članak 93.

Radniku koji odlazi u mirovinu, Poslodavac će isplatiti neto otpremninu u iznosu od 3 prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine, najkasnije zadnjeg dana rada.

Članak 94.

Radnici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada te u slobodno vrijeme, tijekom 24 sata.

Članak 95.

Ako je radnicima odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, imaju pravo na naknadu troškova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

VII. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD PRAVO NA ZADRŽAVANJE PLAĆE

1. Pravo na zadržavanje plaće

Članak 96.

Kada se tijekom radnog vijeka radnika smanjuje njegova radna sposobnost utvrđena po nadležnoj ustanovi, zbog godina starosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti i 5 godina prije stjecanja prava radnika na starosnu mirovinu, Poslodavac je dužan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika, bez umanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Članak 97.

Naknada plaće koja radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili radniku od dana utvrđene opasnosti od nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do osiguranja odgovarajućih poslova, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na kojem je do tada radio.

2. Privremena nesposobnost za rad

2.1. Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću

Članak 98.

Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, Poslodavac mu ne može otkazati.

Zabrana otkaza ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.

2.2. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

Članak 99.

Radnik koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlaštena osoba ili tijelo utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge odgovarajuće poslove, ako su poslovi na kojima je do tada radio ukinuti.

2.3. Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad

Članak 100.

Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.

Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka dužan je radniku izdati ovlašteni liječnik.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

3. Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Članak 101.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, ili obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

Radnik iz prethodnog stavka, koji je neopravdano odbio zaposlenje na ponuđenim mu poslovima, nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

VIII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA

Članak 102.

Radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.

Podatke o izumu iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja Poslodavca.

Izum iz stavka 1. ovog članka pripada Poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu koja se utvrđuje posebnim ugovorom.

Odredbe ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način i u slučajevima izuma radnika koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, ako je izum u svezi s djelatnosti Poslodavca.

IX. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 103.

Na odnose glede zakonske zabrane utakmice, naknade plaće u slučaju ugovorne zabrane utakmice, prestanka ugovorne zabrane utakmice, odustanka od ugovorne zabrane utakmice i ugovorne kazne neposredno se primjenjuju odredbe Zakona.

X. NAKNADA ŠTETA

Članak 104.

Na odnose glede naknada štete, odgovornosti Poslodavca i zastare potraživanja za naknadu štete neposredno se primjenjuju odredbe Zakona.

XI. ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA I DOSTOJANSTVA RADNIKA

a) Zaštita privatnosti radnika

Članak 105.

Osobni podaci radnika i članova njegove obitelji smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili drugim propisom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa odnosno u svezi s radnim odnosom (prava iz zdravstvenog, mirovinskog, invalidskog osiguranja i dr.).

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi. Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose posljedice tog propusta.

Članak 106.

Poslodavac će uz suglasnost radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika ako radničko vijeće nije utemeljeno, donijeti odluku o imenovanju osobe koja smije podatke o radnicima prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama te imenovati osobu koja je ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.

b) Zaštita dostojanstva

Članak 107.

Poslodavac se obvezuje štititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla na način da će osigurati uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

S ciljem zaštite dostojanstva radnika Poslodavac će osobito voditi računa pri donošenju odluka o uređenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru radne odjeće, načinu kontrole radnika i imovine te pri odlučivanju o svim pitanjima uvjeta rada koja izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloženost radnika različitim oblicima uznemiravanja.

Članak 108.

Poslodavac će imenovati osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Osoba iz stavka 1. obvezna je što je moguće prije ispitati navode radnika koji je podnio pritužbu. U postupku rješavanja pritužbi radnika imenovana osoba može, ako to ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba.

Imenovana osoba ovlaštena je ispitati pažljivo svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika. O svim radnjama koje je provela, ovlaštena osoba obvezna je voditi zabilješke.

Radnik koji je podnio pritužbu i radnik od kojeg se uzima izjava u povodu pritužbe, može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik, predstavnik radničkog vijeća ili odvjetnik.

Članak 109.

Imenovana osoba je po primitku pritužbe obvezna izvijestiti Poslodavca o podnesenoj pritužbi i predložiti potrebne radnje radi sprječavanja daljnjeg uznemiravanja radnika.

Poslodavac se obvezuje u svim slučajevima podnesene pritužbe za uznemiravanje osigurati takve uvjete da radnik koji je podnio pritužbu neće zbog toga snositi nikakve štetne posljedice.

Poslodavac će, ovisno o okolnostima slučaja, poduzeti odgovarajuće radnje radi sprečavanja daljnjeg uznemiravanja radnika (drukčiji raspored radnog vremena, promjena mjesta rada, ponuda ugovora o radu za privremeno obavljanje drugih poslova i sl.).

Članak 110.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje je povreda radne obveze zbog čega će Poslodavac, u odnosu na radnike za koje se utvrdi da su tako postupali prema radniku koji je podnio pritužbu, ali i u svim drugim slučajevima za koje se nesporno utvrdi takvo ponašanje, poduzeti zakonom propisane mjere.

Članak 111.

Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad ako smatra da su poduzete mjere neprimjerene dok mu se ne osigura odgovarajuća zaštita, pod uvjetom da u daljnjem roku od osam dana zatraži zaštitu pred nadležnim sudom.

Ako je pritužba podnesena u odnosu na radnika koji je ovlašten primati pritužbe za taj slučaj, poslodavac će imenovati odmah po primitku pritužbe drugu osobu koja će biti ovlaštena postupati u tom slučaju prema ovim odredbama o zaštiti dostojanstva radnika.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada prema odredbama ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Članak 112.

Svi podaci prikupljeni u postupku rješavanja pritužbe radnika predstavljaju poslovnu tajnu te se njima rukuje na način i po postupku utvrđenom za čuvanje i dostavu takvih podataka.

Povreda tajnosti podataka iz stavka 1. ovog članka je teža povreda radne obveze.

XII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 113.

Radnici imaju pravo sudjelovati u suodlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu.

Članak 114.

Svaki član radničkog vijeća i sindikalni povjerenik kada obavlja poslove radničkog vijeća oslobođen je obveze rada na svom radnom mjestu s pravom naknade plaće od 6 sati tjedno.

XIII. DJELOVANJE SINDIKATA

Članak 115.

Sindikat se obvezuje da će svoje aktivnosti provoditi u skladu s ratificiranim međunarodnim konvencijama, zakonom i ovim ugovorom.

Članak 116.

Poslodavac je dužan, bez naknade, za rad Sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:

- prostor za rad i održavanje sastanaka Sindikata,

- pravo na korištenje telefona i telefaksa u radnom vremenu,

- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,

- tehničke i administrativne usluge, u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti,

- obračun sindikalne članarine i sindikalnih kredita preko isplatnih lista i doznačivanje članarine na račune Sindikata.

Članak 117.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara i dr. sličnih sindikalnih aktivnosti, i to najviše do 7 radnih dana godišnje.

Poslodavac može svojom odlukom omogućiti i ostalim sindikalnim dužnosnicima izostanak s rada u trajanju od najviše 2 radna dana zbog razloga naznačenih u stavku 1. ovoga članka.

Članak 118.

Sindikalni povjerenik, zbog sindikalnih aktivnosti kojima se štite prava i interesi radnika u skladu sa Statutom sindikata, zakonom i ovim ugovorom ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj. Sindikalnom povjereniku kod Poslodavca za vrijeme trajanja mandata i šest mjeseci nakon isteka mandata, Poslodavac može otkazati ugovor o radu samo uz suglasnost Sindikata.

Članak 119.

Sindikat mora obavijestiti Poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odnosno sindikalnog povjerenika.

Članak 120.

Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kada on to zatraži ili po dogovoru.

Članak 121.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative i zahtjeve Sindikata u ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti radnika iz rada i na osnovi rada.

Članak 122.

S ciljem promicanja sindikalnog djelovanja i zaštite prava zaposlenih, članovi povjereništva sindikalne podružnice imaju pravo održavati sastanke u radno vrijeme jedanput mjesečno u trajanju do 2 sata.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 123.

Smatra se da je ovaj ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 124.

Ovaj se ugovor sklapa na određeno vrijeme od 4 (četiri) godine od dana potpisivanja.

Članak 125.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

U protivnome, stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga ugovora o postupku mirenja.

Članak 126.

Svaka strana može otkazati ovaj ugovor. Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Članak 127.

Pregovore o obnovi ovog ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 128.

Troškove u vezi s izradom ovog ugovora strane podmiruju solidarno.

Članak 129.

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja ugovornih strana.

Ugovor će nakon potpisivanja biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske,

glavna povjerenica sindikalne podružnice Zoološki vrt Grada Zagreba:

Tatjana Joksimović, v. r.

Za Poslodavca: gradonačelnik Grada Zagreba

Milan Bandić, dipl. politolog, v. r.