Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja općeg proračuna i jamstava središnjeg proračuna, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom općeg proračuna, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika državnog proračuna (u daljnjem tekstu: korisnici), prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

1. Upravljanje prihodima i primicima te rashodima i izdacima

Članak 2.

(1) Sredstva se u Proračunu osiguravaju korisnicima koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima), po vrstama rashoda i izdataka te po izvorima financiranja.

(2) Korisnici u Posebnom dijelu Proračuna unutar pojedine aktivnosti/projekta mogu naknadno otvarati izvore financiranja, razrede, skupine i podskupine ekonomske klasifikacije uz prethodnu suglasnost Ministarstva i uz uvjet da se sredstva osiguraju preraspodjelom sukladno odredbama Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.).

Članak 3.

(1) Radi upravljanja likvidnošću Proračuna proračunski korisnici dužni su Ministarstvu dostavljati mjesečni plan plaćanja rashoda i izdataka prema datumu dospijeća.

(2) Ministar financija naputkom će utvrditi dinamiku, način dostave i strukturu podataka iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 4.

(1) Korisnici su obvezni u financijskom planu planirati sredstva pomoći, namjenskih primitaka i učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen za financiranje projekata, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2025. godini.

(2) Kada se sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije izvršavaju kod korisnika sporijom dinamikom od predviđene u Proračunu, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije može predložiti Ministarstvu preraspodjelu sredstava učešća u korist drugih korisnika, a najviše do 15 % rashoda, u skladu s člankom 60. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.).

Članak 5.

(1) Sredstva za saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu mogu se odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskim stavkama kod korisnika ili između korisnika i kod izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

(3) Preraspodjela sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.

(4) Preraspodjelom sredstava iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu.

(5) O izvršenim preraspodjelama iz stavaka od 1. do 4. ovoga članka ministar financija dužan je u roku od sedam dana od dana donošenja odluke Vlade izvijestiti odbor Hrvatskoga sabora nadležan za poslove financija.

(6) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 4. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu u skladu s odlukom Vlade iz stavka 1. ovoga članka i ne smatraju se tekućom pomoći iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 6.

(1) Zajam koji Republika Hrvatska ostvari u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. namjenski je primitak državnog proračuna.

(2) Korisnik planira unutar svog financijskog plana rashode financirane sredstvima zajma iz stavka 1. ovoga članka u skladu s Dodatkom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a razmjerno dinamici provedbe projekata i aktivnosti.

(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, tijekom proračunske godine preraspodjeljivati, i to bez ograničenja do visine ukupno planiranih rashoda financiranih sredstvima zajma iz stavka 1. ovoga članka u Proračunu.

Članak 7.

(1) Sredstva za programsko financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja unutar aktivnosti A622122 Programsko financiranje javnih visokih učilišta odnosno unutar aktivnosti A622150 Programsko financiranje javnih instituta.

(2) Sredstva planirana na pozicijama Ministarstva zdravstva, kapitalnom projektu K618218 Hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova i tekućem projektu T808011 Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava NPOO C5.1 mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine bez ograničenja na pozicije zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.

(3) Za preraspodjelu sredstava iz stavka 2. ovoga članka zdravstvena ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska može naknadno utvrditi aktivnosti unutar svog financijskog plana, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(4) Sredstva planirana na pozicijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, aktivnosti A580037 Javni međumjesni prijevoz za učenike mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine bez ograničenja na pozicije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, aktivnost A820076 Sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu, a na temelju ugovora o sufinanciranju prijevoza putnika u cestovnom prometu koje će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sklapati s jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradom Zagrebom.

(5) Sredstva planirana na pozicijama Ministarstva financija, tekućem projektu T767069 Provedba projekata mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine bez ograničenja za pokriće troškova čije financiranje je bilo predviđeno iz sredstava Europske unije i za pokriće troškova vezanih za obnovu zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

(6) Sredstva za podmirenje sudskih presuda mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, izvršavati u iznosima iznad planiranih i tijekom proračunske godine osigurati preraspodjelom bez ograničenja.

(7) Preraspodjela sredstava iz stavka 6. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima.

(8) Sredstva planirana za provedbu javnih poziva i za provedbu aktivnosti i/ili projekata Europske unije u okviru izvora financiranja 1 Opći prihodi i primici mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, tijekom proračunske godine preraspodjeljivati i to bez ograničenja unutar aktivnosti i/ili projekta s kojih se ova sredstva dodjeljuju.

(9) Sredstva planirana na aktivnostima i/ili projektima na izvoru financiranja 11 Opći prihodi i primici, za provedbu projekata koji su se financirali iz financijske perspektive 2014. – 2020. i nastavljaju se financirati iz financijske perspektive 2021. – 2027. mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine bez ograničenja unutar aktivnosti i/ili projekta na kojem su sredstva planirana i na pozicije Ministarstva financija, tekući projekt T767069 Provedba projekata.

Članak 8.

Sredstva za povrat troška poreza na dodanu vrijednost međunarodne institucije koja je na temelju zakona ili međunarodnog ugovora oslobođena od plaćanja poreza na dodanu vrijednost planiraju se i izvršavaju s pozicija korisnika u čijoj je nadležnosti područje djelovanja međunarodne institucije.

Članak 9.

(1) Sredstva za provedbu Odluke o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 101/21. i 147/21.) planirana su na pozicijama Ministarstva zdravstva, aktivnosti A880007 Isplata razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja unutar aktivnosti A880007 Isplata razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad.

(3) Sredstva za provedbu Odluke o namjenskoj pomoći zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 87/23.) planirana su na pozicijama Ministarstva zdravstva, aktivnosti A799006 Isplata po sudskim presudama.

(4) Sredstva iz stavka 3. ovoga članka mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja unutar aktivnosti A799006 Isplata po sudskim presudama.

(5) Sredstva iz stavaka 1. i 3. ovoga članka za zdravstvene ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati bez ograničenja na pozicije zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.

(6) Za preraspodjelu sredstava iz stavka 5. ovoga članka zdravstvena ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska može naknadno utvrditi aktivnosti unutar svog financijskog plana, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(7) Ministarstvo zdravstva će zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva iz stavaka 1. i 3. ovoga članka isplaćivati kao namjensku pomoć.

(8) Ministarstvo zdravstva će s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave potpisati ugovore o načinu utroška sredstava namjenske pomoći doznačenih u skladu s ovim člankom.

(9) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su pratiti i kontrolirati utrošak sredstava koja će biti doznačena zdravstvenim ustanovama, a o utrošku sredstava dužne su izvijestiti Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo na način i u rokovima koji se utvrde u ugovorima iz stavka 8. ovoga članka.

Članak 10.

(1) Vlada donosi odluke o isplati sredstava za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala na prijedlog Ministarstva zdravstva, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se na pozicijama Ministarstva zdravstva aktivnosti A618207 Administracija i upravljanje, skupini računa 32 Materijalni rashodi.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja unutar aktivnosti A618207 Administracija i upravljanje.

(4) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka za bolničke zdravstvene ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodijeliti bez ograničenja na pozicije bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.

(5) Za preraspodjelu sredstava iz stavka 4. ovoga članka bolnička zdravstvena ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska može naknadno utvrditi aktivnosti unutar svog financijskog plana, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(6) Ministarstvo zdravstva će bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćivati kao namjensku pomoć.

(7) Ministarstvo zdravstva će s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave potpisati ugovore o načinu utroška sredstava namjenske pomoći doznačenih u skladu s ovim člankom.

(8) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su pratiti utrošak sredstava koja će biti doznačena bolničkim zdravstvenim ustanovama, a o utrošku sredstava dužne su izvijestiti Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo na način i u rokovima koji se utvrde u ugovorima iz stavka 7. ovoga članka.

Članak 11.

(1) Korisnik na svojim aktivnostima planira sredstva prijenosa korisnicima ako im sredstva dodjeljuje na temelju posebnih propisa i bez protučinidbe preko podskupine računa 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna, a sukladno pravilniku kojim se uređuje proračunsko računovodstvo i Računski plan.

(2) Ako sredstva iz stavka 1. ovoga članka nisu planirana ili nisu planirana u potrebnom iznosu, mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, tijekom proračunske godine preraspodjeljivati, i to bez ograničenja unutar aktivnosti s kojih se sredstva iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju.

(3) Korisnik koji na svojim aktivnostima planira sredstva iz stavka 1. ovoga članka dužan je očekivane primatelje sredstava pisano obavijestiti da sredstva planiraju na prihodnoj strani u okviru podskupine računa 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna.

(4) Korisnik koji doznačava sredstva preko podskupine računa 369 Prijenosi između proračunskog korisnika istog proračuna dužan je obavijestiti primatelja sredstava o izvršenoj doznaci i najmanje tromjesečno s primateljem sredstava uskladiti računovodstvene evidencije i evidencije u izvršenju financijskog plana.

Članak 12.

(1) Vlastiti prihodi te namjenski prihodi i primici korisnika uplaćuju se na jedinstveni račun državnog proračuna.

(2) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni te za podmirenje obveza iz članaka 74. i 109. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.).

(3) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 2. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.

(4) Obveza uplate vlastitih prihoda te namjenskih prihoda i primitaka na račun iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na korisnike u visokom obrazovanju, javne institute u razdjelu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, Hrvatsku maticu iseljenika, proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti te na diplomatske misije, konzularne urede i druga predstavnička tijela Republike Hrvatske u inozemstvu.

(5) Konzularne pristojbe iz djelokruga diplomatskih misija, konzularnih ureda i drugih predstavničkih tijela Republike Hrvatske u inozemstvu klasificirane u izvor financiranja 11 Opći prihodi i primici izuzete su od uplate na jedinstveni račun državnog proračuna.

(6) Ako rashodi financirani iz konzularnih pristojbi iz djelokruga diplomatskih misija, konzularnih ureda i drugih predstavničkih tijela Republike Hrvatske u inozemstvu nisu planirani u potrebnom iznosu na razini aktivnosti i ne mogu se osigurati preraspodjelom sukladno Zakonu o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.), mogu se iskazivati i iznad iznosa predviđenog Proračunom, a do visine stvarno ostvarenog konzularnog prihoda.

(7) Sredstva koja se ostvaruju uplatom fizičkih i pravnih osoba za izdane zaštićene isprave i službene obrasce iz Popisa zaštićenih službenih obrazaca i ostalih službenih obrazaca, a koji se izdaju sukladno propisima iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, uplaćuju se u Proračun kao namjenski prihod Ministarstva unutarnjih poslova, a koji se koristi za podmirivanje rashoda prema pravnoj osobi u državnom vlasništvu Agenciji za komercijalnu djelatnost d. o. o. za izradu i dostavu izdanih zaštićenih isprava i službenih obrazaca.

(8) Ako Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu sa stavkom 7. ovoga članka ostvari više prihoda nego što je izvršilo za podmirenje rashoda u 2025. godini, takav će se višak prihoda Ministarstva unutarnjih poslova iskazati kao nenamjenski prihod Proračuna.

Članak 13.

(1) Korisnici iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona te diplomatske misije, konzularni uredi i druga predstavnička tijela Republike Hrvatske u inozemstvu otvaraju račune u kreditnim institucijama na kojima se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi.

(2) Korisnici iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona otvaraju račune u kreditnim institucijama ako su prethodno pribavili suglasnost Ministarstva na prijedlog nadležnog korisnika na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

(3) Diplomatske misije, konzularni uredi i druga predstavnička tijela Republike Hrvatske u inozemstvu otvaraju račune u kreditnim institucijama u državi u kojoj se osnivaju ako su prethodno pribavila suglasnost Ministarstva na prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

(4) Raspoloživim novčanim sredstvima na računima iz stavka 1. ovoga članka upravlja čelnik korisnika, a u skladu s člankom 93. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.).

Članak 14.

(1) Namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u 2024. godini prenose se u Proračun u skladu s člankom 53. i člankom 55. stavkom 1. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.), a na zahtjev korisnika.

(2) Zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu najkasnije do 31. siječnja 2025.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podnose Ministarstvu zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda iz stavka 1. ovoga članka najkasnije do 15. veljače 2025.

Članak 15.

(1) Rashodi financirani iz namjenskog doprinosa mogu se izvršavati do visine naplaćenih prihoda od namjenskog doprinosa.

(2) Nedostatna sredstva za rashode koji se financiraju iz namjenskog doprinosa osiguravaju se u Proračunu unutar općih prihoda i primitaka.

(3) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je u Proračunu uskladiti izvršenje rashoda financiranih iz namjenskog doprinosa s visinom ostvarenih prihoda od namjenskih doprinosa.

(4) Ako prilikom usklade sredstava iz stavka 3. ovoga članka sredstva unutar općih prihoda i primitaka nisu planirana u potrebnom iznosu, ona se mogu iskazati iznad iznosa utvrđenog u Proračunu.

Članak 16.

(1) Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istodobno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 17.

Za obračunska plaćanja mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, i uz uvjet da se sredstva osiguraju preraspodjelom sukladno odredbama Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.).

2. Trošenje proračunskih sredstava

Članak 18.

Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.

Članak 19.

(1) Ako se tijekom izvršavanja Proračuna utvrdi da se sredstva Proračuna nepravilno koriste, korisniku će se privremeno obustaviti isplata sredstava s pozicija s kojih se sredstva nenamjenski troše.

(2) Odluku o privremenoj obustavi doznake sredstava donosi ministar financija.

Članak 20.

(1) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2024. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2025. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. proračunska sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2024. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela nakon zadnjih izmjena i dopuna Državnog proračuna u 2024. godini koje je donio Hrvatski sabor

2. prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2025. godini, uz prethodnu suglasnost Ministarstva

3. korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2025., a uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2024. godini, s dospijećem plaćanja u 2025. godini.

(2) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji ne budu izvršeni do kraja 2025. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2026. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. proračunska sredstva osigurana u Proračunu za 2025. godinu za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2025. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela nakon zadnjih izmjena i dopuna Državnog proračuna u 2025. godini koje je donio Hrvatski sabor

2. prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2026. godini, uz prethodnu suglasnost Ministarstva

3. korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2026., a uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2025. godini, s dospijećem plaćanja u 2026. godini.

Članak 21.

(1) Korisnici su dužni sredstva iz Proračuna iz izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici doznačavati korisnicima iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona u skladu s dospjelim obvezama i obvezama koje dospijevaju u roku od 30 dana od dana doznake sredstava.

(2) Korisnici iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona dužni su neutrošena sredstva iz stavka 1. ovoga članka vratiti na jedinstveni račun državnog proračuna.

(3) Način i rok povrata sredstava na jedinstveni račun državnog proračuna provodi se u skladu s Pravilnikom o načinu i uvjetima izvršavanja državnog proračuna i financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna s jedinstvenog računa državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 157/23.).

(4) Nadzor povrata sredstava iz stavka 2. ovoga članka provode korisnici koji doznačavaju sredstva.

Članak 22.

Korisnici koji prenose sredstva subvencija, pomoći i ostalih rashoda na temelju javnih poziva, natječaja i drugih akata dužni su dinamiku prijenosa sredstava uspostaviti u skladu s dinamikom realizacije aktivnosti i projekata te dospijećem obveza za koje se prenose sredstva, sukladno načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Članak 23.

(1) Za isporuku robe, radova i usluga korisnik može plaćati predujmom bez prethodne suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 10.000,00 eura.

(2) Korisnik može, uz prethodnu suglasnost ministra financija, predvidjeti plaćanje predujmom iznad iznosa utvrđenog u stavku 1. ovoga članka ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

– osigurava se razvidna i mjerljiva korist za državni proračun

– ostvaruju se kraći rokovi isporuke robe, radova i usluga i druge pogodnosti od interesa za Republiku Hrvatsku

– plaćanje predujmom nužan je uvjet za isporuku robe, radova i usluga.

(3) Korisnik je dužan Ministarstvu dostaviti zahtjev za izdavanje suglasnosti za plaćanje predujmom prije pokretanja nabave.

(4) U zahtjevu za izdavanje suglasnosti za plaćanje predujmom iz stavka 3. ovoga članka korisnik je dužan navesti predviđeni maksimalni postotak predujma, proračunsku poziciju na kojoj su osigurana sredstva za isplatu predujma, očitovanje o ispunjenju uvjeta za plaćanje predujmom sukladno stavku 2. ovoga članka te dostaviti dokumentaciju kojom to potkrepljuje.

(5) U dokumentaciji iz stavka 4. ovoga članka potrebno je predvidjeti ishođenje instrumenta osiguranja povrata isplaćenog predujma te, nakon sklapanja pravnog posla, presliku ovjerene dokumentacije dostaviti Ministarstvu.

(6) Ako primatelj sredstava predujma nije isporučio robu, radove i usluge u skladu s rokom i namjenom za koje je predujam isplaćen, korisnik je obvezan zatražiti povrat sredstava odnosno poduzeti sve radnje za povrat isplaćenog predujma.

Članak 24.

(1) Korisnici mogu preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama bez prethodne suglasnosti ministra financija odnosno Vlade u sljedećim slučajevima:

1. za rashode koji su kontinuirano dio redovitog poslovanja korisnika (rashode za zaposlene, rashode za redovitu nabavu uredske i komunikacijske opreme i namještaja, redovitu nabavu medicinske i laboratorijske opreme, rashode za nabavu prijevoznih sredstava u cestovnom prometu potrebnih za obavljanje redovitog poslovanja, redovite materijalne rashode kao što su rashodi za redovitu nabavu uredskog materijala, materijala i sirovina, rashodi za energiju – struja, voda, plin, gorivo, rashodi za najam i zakup poslovnog prostora, rashodi za računalne usluge, rashodi za nabavu materijala, dijelova i usluga za redovito tekuće i investicijsko održavanje, rashodi za usluge telefona, pošte, komunalne usluge te slične rashode koji se ponavljaju iz godine u godinu i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s proračunskom godinom ili ne) neovisno o izvoru financiranja i visini ukupnih obveza po ugovoru, ako su sredstva planirana u financijskom planu i projekcijama

2. ako ukupna obveza po ugovoru za kategorije rashoda koji nisu kontinuirano dio redovitog poslovanja korisnika, neovisno o izvoru financiranja, ne prelazi iznos od 200.000,00 eura, a sredstva su planirana u financijskom planu i projekcijama

3. ako se radi o ugovorima za provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada, ako ukupna vrijednost sufinanciranja iz državnog proračuna (izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici, 31 Vlastiti prihodi i 43 Ostali prihodi za posebne namjene), ne uključujući izvor financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, po ugovoru ne prelazi iznos od 200.000,00 eura

4. ako se radi o ugovoru koji se odnosi na provedbu aktivnosti vezanih za primjenu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 21/23.), neovisno o izvoru financiranja i visini ukupnih obveza po ugovoru, a sredstva su planirana u financijskom planu i projekcijama

5. ako se radi o ugovorima za provedbu projekata financiranih isključivo iz sredstava Europske unije i izvora financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, uključujući i ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, a ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 67.000.000,00 eura.

(2) Ministar financija daje prethodnu suglasnost korisnicima za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama:

1. ako nije ispunjen uvjet planiranja sredstava u slučajevima iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka

2. ako ukupna obveza po ugovoru za kategorije rashoda koji nisu kontinuirano dio redovitog poslovanja korisnika, neovisno o izvoru financiranja, prelazi iznos od 200.000,00 eura, ali ne prelazi iznos od 1.500.000,00 eura

3. ako se radi o ugovorima za provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada, ako ukupna vrijednost sufinanciranja iz državnog proračuna (izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici, 31 Vlastiti prihodi i 43 Ostali prihodi za posebne namjene), ne uključujući izvor financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, po ugovoru prelazi iznos od 200.000,00 eura, ali ne prelazi iznos od 1.500.000,00 eura.

(3) Vlada daje prethodnu suglasnost korisnicima za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama:

1. ako ukupna obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama, neovisno o izvoru financiranja, prelazi iznos od 1.500.000,00 eura

2. ako se radi o ugovorima za provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada, ako ukupna vrijednost sufinanciranja iz državnog proračuna (izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici, 31 Vlastiti prihodi i 43 Ostali prihodi za posebne namjene), ne uključujući izvor financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, po ugovoru prelazi iznos od 1.500.000,00 eura

3. ako se radi o ugovorima za provedbu projekata financiranih isključivo iz sredstava Europske unije i izvora financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, uključujući i ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, a ukupna obveza po ugovoru prelazi iznos od 67.000.000,00 eura.

(4) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka korisnik Ministarstvu putem nadležnog korisnika na razini razdjela organizacijske klasifikacije dostavlja zahtjev koji sadrži: ukupnu vrijednost obveze po ugovoru, razradu dospijeća obveze po pojedinoj godini i izvoru financiranja za cijelo razdoblje trajanja ugovora, proračunsku poziciju na kojoj su osigurana sredstva u državnom proračunu, nacrt ugovora na temelju kojeg se planira preuzeti obveza i mišljenja/suglasnosti nadležnih tijela ovisno o vrsti obveze.

(5) Ministar financija na temelju zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka daje prethodnu suglasnost za slučajeve iz stavka 2. ovoga članka koja obvezno sadrži iznos obveza po godinama i izvorima financiranja u kojima obveze dospijevaju na plaćanje, dok se u obrazloženju iste navodi iznos ukupne obveze s razradom po izvorima financiranja, uključujući i iznos obveze koja dospijeva na plaćanje u tekućoj godini po izvorima financiranja, kao i proračunske pozicije na kojima su planirana sredstva za podmirenje obveza.

(6) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka nadležni korisnik na razini razdjela organizacijske klasifikacije priprema prijedlog odluke o davanju suglasnosti korisniku za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u sljedećim godinama te ga zajedno s prikupljenim suglasnostima i mišljenjima svih nadležnih tijela putem nadležnog ministra upućuje u proceduru Vlade.

(7) U slučaju iz stavka 3. točke 3. ovoga članka ako se radi o ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstva, nadležni korisnik na razini razdjela organizacijske klasifikacije koji priprema prijedlog odluke o davanju suglasnosti je korisnik koji dodjeljuje bespovratna sredstva.

(8) Prijedlog odluke iz stavka 6. ovoga članka sadrži iznose obveza po godinama i izvorima financiranja u kojima obveze dospijevaju na plaćanje, dok se u obrazloženju istog navodi iznos ukupne obveze s razradom po izvorima financiranja, uključujući i iznos obveze koja dospijeva na plaćanje u tekućoj godini po izvorima financiranja, kao i proračunske pozicije na kojima su planirana sredstva za podmirenje obveza.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, u slučaju iz stavka 3. točke 3. ovoga članka prijedlog odluke sadrži ukupan iznos obveze s razradom po izvorima financiranja i razdoblje u kojem se ista preuzima, bez razrade iste po godinama.

(10) Ako se produži razdoblje na koje se obveza preuzima i/ili poveća iznos obveze po godinama za koje se obveza preuzela na temelju suglasnosti iz ovoga članka, korisnici su dužni dostaviti zahtjev za izmjenu dane suglasnosti ministra financija odnosno prijedlog odluke o izmjeni odluke Vlade o davanju suglasnosti.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, ako se poveća iznos obveze koja dospijeva na plaćanje u 2025. godini, a obveza je preuzeta na temelju prethodno izdane suglasnosti ministra financija odnosno odluke Vlade, nije potrebno dostaviti zahtjev za izmjenu dane suglasnosti ministra financija odnosno izmjenu odluke Vlade, uz uvjet da su u financijskom planu korisnika za 2025. godinu planirana sredstva za plaćanje tog uvećanog iznosa obveze.

Članak 25.

(1) Korisnici mogu raspisivati javne pozive za dodjelu sredstava iz izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici u tekućoj godini do visine utvrđene financijskim planom za tu godinu ako se plaćanja po javnom pozivu predviđaju u tekućoj godini i ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti.

(2) Ako se plaćanja po javnom pozivu predviđaju u tekućoj i u sljedeće dvije godine, korisnici mogu raspisivati javne pozive u tekućoj godini do visine utvrđene financijskim planom za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka proračunski korisnici za raspisane javne pozive moraju imati osigurana sredstva u financijskom planu u godini u kojoj se predviđa plaćanje po javnom pozivu, sukladno očekivanoj dinamici plaćanja.

(4) Ako se plaćanja po javnom pozivu predviđaju nakon 2027. godine i/ili ako za njih nisu predviđena dostatna sredstva, korisnici su dužni prije raspisivanja javnog poziva iznad iznosa od 1.500.000,00 eura ishoditi prethodnu suglasnost Vlade, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a za javne pozive do iznosa od 1.500.000,00 eura prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 26.

Hrvatski audiovizualni centar može tijekom 2025. godine izdati rješenja kojima će se obvezati podnositeljima zahtjeva isplatiti sredstva financijskog poticaja za ulaganje u audiovizualna djela, i to do ukupnog iznosa od 13.300.000,00 eura.

Članak 27.

(1) U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe na aktivnosti A539019 Proračunska zaliha.

(2) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 67.000,00 eura.

(3) Nakon što korisnik zaprimi mjesečni izvještaj Financijske agencije (FINA) o ovrhama koje su provedene na teret sredstava proračunske zalihe, a iz nadležnosti su korisnika, korisnik je dužan najkasnije u roku od 14 radnih dana od dana zaprimanja mjesečnog izvještaja preknjižiti ovrhe na svoju proračunsku poziciju.

(4) Ako korisnik najkasnije u roku od 14 radnih dana od dana zaprimanja mjesečnog izvještaja ne preknjiži ovrhe na svoje proračunske pozicije odnosno ne dostavi Ministarstvu i Financijskoj agenciji (FINA) obavijest da ovrhe nisu iz njegove nadležnosti, sredstva će na njegove proračunske pozicije preknjižiti Ministarstvo.

Članak 28.

(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi na jedinstveni račun državnog proračuna vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda.

(2) Rješenje o povratima iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, rješenja donose:

– Ministarstvo unutarnjih poslova – za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda Ministarstva unutarnjih poslova

– Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti pravosudnih tijela

– Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – za pogrešno ili više uplaćene prihode od naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(5) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, pogrešno ili više uplaćeni prihodi vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda na temelju drugih akata koje provode korisnici navedeni u naputku iz članka 42. ovoga Zakona.

Članak 29.

(1) Korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti mjesečno izvješće o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika do 5. u mjesecu za prethodni mjesec.

(2) Korisnici koji se financiraju iz Proračuna i kojima nadležno ministarstvo obračunava i/ili doznačava proračunska sredstva u 2025. godini za plaće i druge rashode obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika odnosno ugovor o radu i prestanku ugovora o radu radnika u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

(3) Izvanproračunski korisnici državnog proračuna kojima se iz Proračuna dodjeljuju subvencije i/ili pomoći iz razdjela nadležnih ministarstava dužni su prije sklapanja kolektivnih ugovora i/ili donošenja propisa i drugih akata kojima se uređuju materijalna prava zaposlenika dobiti prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva o tim aktima.

Članak 30.

(1) Vlada donosi odluku o naknadama troškova za službena putovanja koje se isplaćuju iz državnog proračuna i visini naknade za terenski dodatak, naknade za korištenje osobnog automobila u službene svrhe i o visini naknade za odvojeni život od obitelji zaposlenih i dužnosnika kojima se ti rashodi financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija materijalna prava nisu uređena kolektivnim ugovorima odnosno čija prava nisu na drukčiji način uređena posebnim propisima, na prijedlog ministarstva nadležnog za rad.

(2) Vlada donosi odluku o visini dnevnice za službena putovanja u inozemstvo koja se financira iz sredstava državnog proračuna, na prijedlog ministarstva nadležnog za rad.

Članak 31.

(1) Vlada može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do pet posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. (obrazac: PR-RAS u stupcu 5 pod šifrom 6).

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2024., a nisu korištene u 2024. godini

2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima

3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije do iznosa prihvatljivih troškova te

4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2024., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2025. ulaze u ograničenje od pet posto iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 32.

(1) Jedinicama područne (regionalne) samouprave iz razdjela 109 – MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE tijekom 2025. godine isplaćivat će se pomoći za obavljanje poslova državne uprave povjerenih jedinicama područne (regionalne) samouprave na temelju posebnih propisa.

(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije isplaćivat će jedinicama područne (regionalne) samouprave unaprijed za svako tromjesečje, i to najkasnije petnaestog dana od početka tromjesečja, uz uvjet da su dostavljena mjesečna izvješća iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Pomoći iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koje se isplaćuju jedinicama područne (regionalne) samouprave nenamjenska su sredstva koja se mogu upotrijebiti za isplatu plaća i materijalnih troškova za obavljanje povjerenih poslova državne uprave i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Iz mase sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama područne (regionalne) samouprave izuzimaju se sredstva za plaće zaposlenih koji obavljaju povjerene poslove državne uprave.

(5) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su mjesečno izvještavati Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o broju zaposlenih koji rade na poslovima državne uprave povjerenima jedinicama područne (regionalne) samouprave na temelju posebnih propisa, visini utrošenih sredstava za njihove plaće i visini utrošenih sredstava za materijalne troškove za obavljanje povjerenih poslova državne uprave.

(6) Jedinice područne (regionalne) samouprave su izvještaje iz stavka 5. ovoga članka dužne dostaviti Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

(7) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su jednom godišnje do 31. siječnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o ukupnom utrošku sredstava doznačenih za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine.

Članak 33.

(1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivat će se pomoć tijekom 2025. godine iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA u visini sredstava fiskalnog izravnanja utvrđenih sukladno posebnim propisima, a najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Proračunu.

(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će isplaćivati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave unaprijed mjesečno, i to najkasnije 15. dana tekućeg mjeseca, počevši od siječnja 2025., sukladno odluci kojom se određuje udio sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja s iznosom sredstava fiskalnog izravnanja za 2025. godinu koju ministar financija donosi na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17., 138/20., 151/22. i 114/23.).

Članak 34.

(1) Jedinicama lokalne samouprave isplaćivat će se pomoć na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje tijekom 2025. godine iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA, a najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Proračunu.

(2) Kriteriji za dodjelu pomoći iz stavka 1. ovoga članka određuju se odlukom koju donosi Vlada na prijedlog Ministarstva u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Članak 35.

(1) Vlada može iznimno, a na prijedlog ministra financija, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, donijeti odluku o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se način i kriteriji za podnošenje zahtjeva, isplatu i način povrata zajma iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 36.

(1) Preostali dio beskamatnog zajma isplaćen na temelju oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u skladu s Naputkom o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 46/20., 5/21. i 73/21.) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu vratiti najkasnije do kraja 2027. godine tako da ukupan povrat zajma u 2025. godini iznosi najmanje trećinu duga na dan 31. prosinca 2024.

(2) Preostali iznos beskamatnog zajma iz stavka 1. ovoga članka ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

(3) Preostali dio beskamatnog zajma isplaćen na temelju oslobođenja od plaćanja doprinosa u skladu s Naputkom o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 46/20., 5/21. i 73/21.) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje može vratiti najkasnije do kraja 2027. godine tako da ukupan povrat zajma u 2025. godini iznosi najmanje trećinu duga na dan 31. prosinca 2024.

(4) Preostali dio beskamatnog zajma isplaćen na temelju Naputka o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 46/20., 5/21. i 73/21.) jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su na temelju Dopune Naputka o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 5/21.) dostavile zahtjev za odgodu povrata preostalog dijela zajma jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu vratiti najkasnije do kraja 2027. godine.

(5) Preostali iznos beskamatnog zajma iz stavka 4. ovoga članka ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

(6) Preostali dio beskamatnog zajma isplaćen na temelju Naputka o isplati sredstava beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda (»Narodne novine«, br. 130/20. i 134/23.) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu vratiti najkasnije do kraja 2027. godine tako da ukupan povrat zajma u 2025. godini iznosi najmanje trećinu duga na dan 31. prosinca 2024.

(7) Iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju Naputka o isplati sredstava beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda (»Narodne novine«, br. 130/20. i 134/23.) ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

(8) Preostali dio beskamatnog zajma isplaćen na temelju Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa (»Narodne novine«, br. 101/21.) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu vratiti najkasnije do kraja 2029. godine.

(9) Iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa (»Narodne novine«, br. 101/21.) ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

(10) Preostali dio beskamatnog zajma isplaćen na temelju Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda (»Narodne novine«, br. 136/21.) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu vratiti najkasnije do kraja 2027. godine tako da ukupan povrat zajma u 2025. godini iznosi najmanje trećinu duga na dan 31. prosinca 2024.

(11) Iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda (»Narodne novine«, br. 136/21.) ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

(12) Preostali dio beskamatnog zajma isplaćen na temelju Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa (»Narodne novine«, br. 12/22.,46/22., 55/22. i 85/22.) jedinice lokalne samouprave mogu vratiti najkasnije do kraja 2029. godine.

(13) Iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa (»Narodne novine«, br. 12/22.,46/22., 55/22. i 85/22.) ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

Članak 37.

(1) Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike, prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, br. 44/01., 90/05., 80/08., 38/09. i 148/13.) i Vladinoj Odluci o primjeni poticajnih mjera na području Grada Iloka, Općine Tovarnik i Općine Lovas (»Narodne novine«, br. 24/02.) vratit će se poslodavcima sa sjedištem odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret financijskog plana Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara.

(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Članak 38.

(1) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.

(2) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.

(3) Sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja osigurana su u razdjelu 109 – MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE.

Članak 39.

(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.

(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 441,44 eura.

Članak 40.

Korisnik koji dodjeljuje sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna dužan je s njima uskladiti evidencije.

Članak 41.

Korisnik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od dana isplate naknade za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dostaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zahtjev za refundaciju sredstava.

Članak 42.

Ministar financija donosi naputak o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2025. godini.

III. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA

1. Upravljanje državnom imovinom

Članak 43.

(1) Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev nadležnom općinskom državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) radi podnošenja prijedloga za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.

(2) Državno odvjetništvo sastavit će prijedlog za upis uknjižbe koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.

Članak 44.

Državno odvjetništvo podnosi prijedlog za upis uknjižbe za upis nekretnine iz članka 97. stavka 5. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) ako je Vlada dala suglasnost u skladu s člankom 97. stavkom 5. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.).

Članak 45.

Prihodi od upravljanja raspoloživim novčanim sredstvima na računima Proračuna iz članka 50. stavaka 1. i 3. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) prihod su Proračuna i evidentiraju se u izvor financiranja 11 Opći prihodi i primici.

Članak 46.

(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju pravnih osoba ili za stjecanje udjela u pravnim osobama, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.

(2) Čelnik korisnika kojeg Vlada odredi odlukom o odobrenju sanacije, dokapitalizacije pravnih osoba ili stjecanja udjela u pravnim osobama potpisuje ugovor na temelju kojeg se koriste sredstva Proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Imovina u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka evidentira se u poslovnim knjigama korisnika proračuna na čijim su proračunskim pozicijama osigurana sredstva za sanaciju, dokapitalizaciju pravnih osoba ili stjecanje udjela u pravnim osobama, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.

(4) Korisnik iz stavka 3. ovoga članka sklapa sporazum o prijenosu upravljanja imovinom s Ministarstvom ili Centrom za restrukturiranje i prodaju na temelju kojeg prenosi imovinu iz stavka 1. ovoga članka:

– Ministarstvu ako se imovina odnosi na pravne osobe koje su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku ili

– Centru za restrukturiranje i prodaju ako se imovina odnosi na pravne osobe koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(5) Ministarstvo i Centar za restrukturiranje i prodaju imovinu iz stavka 4. ovoga članka evidentiraju u svojim evidencijama u skladu s propisima kojima se uređuje upravljanje državnom imovinom i u poslovnim knjigama.

2. Zaduživanje i tekuće otplate

Članak 47.

(1) Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 8.575.655.396,00 eura iskazanog u Računu financiranja Proračuna.

(2) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2025. godinu u iznosu 6.473.395.021,00 eura te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.

(3) Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406.843.069,00 eura.

(4) Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, iznose 231.552.646,00 eura.

(5) Vlada se može, u svoje ime i za svoj račun, zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala za izvanproračunske korisnike državnog proračuna, a Ministarstvo će ugovorom s izvanproračunskim korisnikom državnog proračuna utvrditi korištenje sredstava takvog zaduženja te međusobna prava i obveze po tom zaduženju.

(6) Vlada se može, u svoje ime i za svoj račun, zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a Ministarstvo će ugovorom s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak utvrditi korištenje sredstava takvog zaduženja te međusobna prava i obveze po tom zaduženju.

(7) Zaduženje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka ne ulazi u ukupne iznose iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

Članak 48.

(1) Zbog nastupa izvanrednih okolnosti iz članka 10. stavka 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti (»Narodne novine«, br. 111/18. i 83/23.), uz prethodnu suglasnost Vlade:

– ministar financija može se zadužiti i iznad visine zaduživanja iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

– izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu se zadužiti i iznad visine zaduženja iskazanih u njihovim financijskim planovima iz članka 47. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) O zaduženju iz stavka 1. ovoga članka Vlada će mjesečno izvještavati odbor Hrvatskog sabora nadležan za poslove financija.

Članak 49.

(1) Ministar financija može se, uz prethodnu suglasnost Vlade, u 2025. godini dodatno zadužiti iznad visine zaduživanja iz članka 47. ovoga Zakona do iznosa planiranih, a neostvarenih primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici te planiranih, a neostvarenih primitaka od trezorskih zapisa.

(2) Ministar financija može se, uz prethodnu suglasnost Vlade, u 2025. godini dodatno zadužiti iznad visine zaduživanja iz članka 47. ovoga Zakona za razliku između visine izvršenih rashoda i izdataka koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i visine ostvarenog povrata sredstava iz fondova Europske unije u 2025. godini, a najviše do iznosa sredstava za koji se očekuje povrat u 2026. godini.

Članak 50.

(1) Vlada može, radi zaštite interesa Republike Hrvatske, odlukom preuzeti obveze po kreditima odnosno zajmovima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Ako Vlada tijekom 2025. godine preuzme obveze iz stavka 1. ovoga članka koje se podmiruju u 2025. godini, iznos otplate ne ulazi u iznos utvrđen u članku 47. stavku 2. ovoga Zakona.

(3) Ako se Vlada tijekom 2025. godine zaduži za podmirenje obveza iz stavka 1. ovoga članka, iznos zaduženja ne ulazi u iznos utvrđen u članku 47. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 51.

Korisnici mogu refinancirati ili reprogramirati ostatak duga po osnovi postojećeg kredita ili zajma uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade.

Članak 52.

(1) Tečajne razlike, razlike zbog primjene valutne klauzule, negativne kamate i povrati iznad visine prihoda mogu se u skladu s obračunom priznati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.

(2) Za iskazivanje tečajnih razlika, razlika zbog primjene valutne klauzule, negativnih kamata i povrata iznad visine prihoda iz stavka 1. ovoga članka može se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, naknadno utvrditi aktivnost u Proračunu.

Članak 53.

Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.

3. Državna jamstva

Članak 54.

(1) Vlada može u ime Republike Hrvatske davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog nadležnog ministarstva.

(2) Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iznosi 435.000.000,00 eura, od čega se iznos od 260.000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna iz članka 47. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U iznos iz stavka 2. ovoga članka ne ulazi vrijednost jamstava danih za refinanciranje i reprogramiranje obveza iz prethodnih godina za koje je bilo dano jamstvo i jamstva koja Hrvatska banka za obnovu i razvitak izdaje sukladno zakonu kojim je uređeno poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

(4) Godišnja vrijednost novih jamstava može biti iznad iznosa utvrđenog u stavku 2. ovoga članka za iznos jamstava stavljenih izvan snage u prethodnoj godini.

(5) U Proračunu su planirana sredstva jamstvene zalihe na aktivnosti A539052 Jamstvena pričuva.

(6) Ministarstvo može radi regresne naplate potraživanja po aktiviranom državnom jamstvu dati Financijskoj agenciji (FINA) nalog za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu.

(7) Radi regresne naplate potraživanja po aktiviranom državnom jamstvu odlukom Vlade mogu se prenijeti vjerovnička prava Ministarstva na nadležno ministarstvo.

(8) Na prijedlog Ministarstva ili nadležnog ministarstva, a na zahtjev dužnika, uz primjereno osiguranje i kamate, odlukom Vlade može se odgoditi plaćanje ili odobriti obročna otplata ako se time bitno poboljšavaju dužnikove mogućnosti otplate duga.

(9) Na prijedlog Ministarstva ili nadležnog ministarstva odlukom Vlade može se prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje po javnom dugu.

(10) Pod dugom iz stavaka 8. i 9. ovoga članka ne podrazumijeva se dug prema državi odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave s naslova javnih davanja.

(11) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, ta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo nužne rashode i izdatke.

(12) Na postupak, odobrenje i izmjene državnih jamstava primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju državne potpore i pravila o državnim potporama Europske unije.

Članak 55.

(1) Iznimno od članka 54. ovoga Zakona, Vlada može, na prijedlog Ministarstva, odobriti jamstva vezano za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini.

(2) Iznos odobrenog jamstva iz stavka 1. ovoga članka ne ulazi u godišnju vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona.

4. Državna jamstva koja u ime i za račun Republike Hrvatske izdaju Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u okviru provedbe mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u pandemiji COVID-19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu

Članak 56.

(1) Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije izdaju jamstva u ime i za račun Republike Hrvatske u okviru provedbe mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u pandemiji COVID-19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu, sukladno odlukama Vlade kojima se usvajaju programi izdavanja jamstava.

(2) Jamstva iz ovoga članka mogu se izdavati za osiguranje otplate kredita, leasinga te ostalih plasmana i oblika financiranja koje korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka odobravaju pravnim i fizičkim osobama kao krajnjim korisnicima.

(3) Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu izdanih sukladno ovom članku iznosi 338.443.161,46 eura i ne ulazi u godišnju vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Jamstva iz ovoga članka mogu biti pojedinačna jamstva ili portfeljna jamstva.

(5) Zahtjev za izdavanje jamstva iz ovoga članka mogu Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije podnijeti samostalno korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka ili korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka i krajnji korisnici.

(6) Kod portfeljnog jamstva korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka uključuju kredite iz stavka 2. ovoga članka u portfelj za koji se jamči, sukladno kriterijima koje su utvrdile Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

(7) Korisnici jamstava iz ovoga članka mogu biti Hrvatska banka za obnovu i razvitak te financijske institucije i leasing društva koji imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj.

(8) Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije ovlaštene su samostalno, bez suglasnosti Vlade odnosno nadležnog ministra ili ministra financija:

– odobravati i izdavati jamstva iz ovoga članka, naplaćivati naknade za izdana jamstva te provoditi daljnje aktivnosti vezane za izdana jamstva sukladno odredbama ovoga članka te vlastitim internim aktima, osim plaćanja po izdanim jamstvima, vođenja regresne naplate ili ustupanja tražbina po aktiviranim jamstvima trećim osobama u svrhu vođenja regresne naplate i otpisivanja potraživanja po aktiviranim jamstvima

– do plaćanja po aktiviranim jamstvima davati suglasnosti na izmjene i dopune jamstava iz ovoga članka te ugovora o kreditu, ugovora o leasingu te ostalih plasmana i oblika financiranja za koje je dano jamstvo, uključujući i ako se navedenim izmjenama i dopunama povećava iznos jamstava, mijenja ročnost i/ili ako se mijenjaju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za krajnjeg korisnika te ako dođe do ustupanja, prenošenja, zamjene, obnove (novacije) ili zalaganja prava i/ili obveza korisnika jamstava na ime izdanog jamstva

– do plaćanja po aktiviranim jamstvima davati suglasnosti za zalaganje ili prijenos prava i tražbina iz ugovora o kreditu, ugovora o leasingu te ostalih plasmana i oblika financiranja ili za prijenos navedenih ugovora drugim osobama.

(9) Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije utvrdit će svojim aktima ostale kriterije te načine odobrenja i postupanja s jamstvima iz ovoga članka, a sve u skladu s ovim člankom.

(10) Na postupak, odobrenje i izmjene jamstava iz ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju državne potpore i pravila o državnim potporama Europske unije.

5. Državna jamstva koja u ime i za račun Republike Hrvatske izdaje Hrvatska banka za obnovu i razvitak u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Članak 57.

(1) Hrvatska banka za obnovu i razvitak izdaje jamstva u ime i za račun Republike Hrvatske u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. bez suglasnosti Vlade odnosno nadležnog ministra ili ministra financija.

(2) Jamstva iz ovoga članka mogu se izdavati za kredite, bankarske garancije, ugovore o leasingu te ostale plasmane i oblike financiranja koje korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka odobravaju pravnim i fizičkim osobama kao krajnjim korisnicima.

(3) Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu izdanih sukladno ovom članku iznosi 398.168.425,24 eura i ne ulazi u godišnju vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Jamstva iz ovoga članka mogu biti pojedinačna jamstva ili portfeljna jamstva.

(5) Zahtjev za izdavanje jamstva iz ovoga članka mogu Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak podnijeti samostalno korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka ili korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka i krajnji korisnici.

(6) Kod portfeljnog jamstva korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka uključuju plasmane i ostale oblike financiranja iz stavka 2. ovoga članka u portfelj za koji se jamči, sukladno kriterijima koje je unaprijed utvrdila Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(7) Korisnici jamstava iz ovoga članka mogu biti Hrvatska banka za obnovu i razvitak te financijske institucije i leasing društva koji imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj.

(8) Hrvatska banka za obnovu i razvitak ovlaštena je samostalno, bez suglasnosti Vlade odnosno nadležnog ministra ili ministra financija:

– odobravati jamstva iz ovoga članka, osim u slučajevima u kojima se jamstva odobravaju uz suglasnost povjerenstva iz članka 58. ovoga Zakona

– izdavati jamstva iz ovoga članka, naplaćivati naknade za izdana jamstva, izvršavati plaćanja po izdanim jamstvima te provoditi daljnje aktivnosti vezane za izdana jamstva, uključujući regresnu naplatu i otpisivanje potraživanja po aktiviranim jamstvima, sukladno odredbama ovoga članka te vlastitim internim aktima

– davati suglasnosti na izmjene i dopune jamstava iz ovoga članka te ugovora o kreditu, ugovora o bankarskim garancijama i bankarskih garancija, ugovora o leasingu te ostalih plasmana i oblika financiranja za koje je dano jamstvo, uključujući i ako se navedenim izmjenama i dopunama povećava iznos jamstava, mijenja ročnost i/ili ako se mijenjaju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za krajnjeg korisnika te ako dođe do ustupanja, prenošenja, zamjene, obnove (novacije) ili zalaganja prava i/ili obveza korisnika jamstava na ime izdanog jamstva

– davati suglasnosti za zalaganje ili prijenos prava i tražbina iz ugovora o kreditu, ugovora o bankarskim garancijama i bankarskih garancija, ugovora o leasingu te ostalih plasmana i oblika financiranja ili za prijenos navedenih ugovora drugim osobama

– ustupati tražbine po aktiviranim jamstvima trećim osobama u svrhu vođenja regresne naplate.

(9) Hrvatska banka za obnovu i razvitak utvrdit će svojim aktima ostale kriterije te načine odobrenja i postupanja s jamstvima iz ovoga članka, a sve u skladu s ovim člankom.

(10) Na postupak, odobrenje i izmjene jamstava iz ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju državne potpore i pravila o državnim potporama Europske unije.

Članak 58.

Vlada će odlukom osnovati povjerenstvo sa zadaćom davanja suglasnosti na odluke Hrvatske banke za obnovu i razvitak o odobrenju jamstava iz članka 57. ovoga Zakona te istom odlukom pobliže urediti njegov sastav, djelokrug i način rada.

Članak 59.

U svrhu financiranja formiranja strateških rezervi plina, u državnom proračunu u razdjelu 077 – Ministarstvo gospodarstva osiguravaju se sredstva energetskom subjektu koji odredi Vlada, za pokrivanje razlike između nabavne i tržišne prodajne cijene plina, troškova skladištenja i troškova financiranja.

Članak 60.

Izvanproračunski korisnik državnog proračuna i druga pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske sklapa ugovore o dugoročnom kreditu, ugovore o dugoročnom zajmu ili daje jamstva na osnovi odluke o prethodnoj suglasnosti Vlade ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 1.000.000,00 eura.

6. Uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio

Članak 61.

(1) Članovi skupština trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio obvezni su poduzeti sve potrebne radnje i mjere da trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2024. godinu uplate izravno u Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.

(2) Članovi nadzornih odbora trgovačkih društava iz stavka 1. ovoga članka obvezni su, prije održavanja redovitih skupština, poduzeti sve pripremne radnje za provedbu radnji i mjera iz stavka 1. ovoga članka, sukladno zakonu kojim se uređuju trgovačka društva.

(3) U trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio članovi skupština i nadzornih odbora, koji zastupaju Republiku Hrvatsku, obvezni su zahtijevati da se dio dobiti nakon oporezivanja za 2024. godinu uplati izravno u Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva, sukladno zakonu kojim se uređuju trgovačka društva.

(4) Odluku o obveznicima, visini, načinu i rokovima uplate sredstava iz ovoga članka u Proračun donosi Vlada, na prijedlog Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva.

IV. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU

Članak 62.

(1) Za temeljni kapital, povlašteno financiranje i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak sredstva se osiguravaju u Proračunu na aktivnostima A544005 Kreditiranje (kroz osnivački kapital HBOR-a) – poticanja izvoza, infrastrukture i gospodarskih djelatnosti te malog i srednjeg poduzetništva, A544001 Program povlaštenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a i A544011 Osiguranje izvoza – garantni fond.

(2) Hrvatska banka za obnovu i razvitak, u svoje ime i za račun Republike Hrvatske može tijekom 2025. godine odobriti subvenciju po kreditnim programima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, i to do ukupnog iznosa od 15.000.000,00 eura.

Članak 63.

(1) Korisnici koji su zaduženi za provedbu programa državnih potpora koje je odobrila Europska komisija obvezni su procijeniti moguće rizike koji mogu nastati ako korisnici zajmova, za koja su izdana jamstva na temelju članka 50. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (»Narodne novine«, br. 66/22. i 131/22.), članka 56. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu (»Narodne novine«, br. 145/22., 63/23. i 129/23.), članka 55. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu (»Narodne novine«, br. 149/23. i 125/24.) i za jamstva koja će biti izdana sukladno članku 56. ovoga Zakona, neće biti u mogućnosti izvršavati svoje obveze te na temelju toga, a radi osiguranja plaćanja potencijalnih obveza koje mogu nastati na temelju izdanih jamstava, planirati sredstva u okviru svog financijskog plana.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja unutar pojedine aktivnosti, a do visine planiranih sredstava.

(3) Ako sredstva iz stavka 1. ovoga članka nisu planirana u potrebnom iznosu na razini aktivnosti i ne mogu se osigurati preraspodjelom sukladno Zakonu o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.), mogu se izvršavati iznad planiranih sredstava, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 64.

Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima potpora ako utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, ako naknadnom provjerom utvrdi drukčije stanje u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore te ako utvrdi da korisnici potpora nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu.

V. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 65.

Novčanom kaznom od 1320,00 eura do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:

1. ako korisnik ne postupi u skladu s člankom 24. ovoga Zakona i preuzme obvezu po ugovoru koja zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama bez prethodne suglasnosti ministra financija odnosno Vlade, osim u slučajevima iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona

2. ako korisnik raspiše javni poziv bez suglasnosti Vlade odnosno prethodne suglasnosti Ministarstva, u slučajevima iz članka 25. stavka 4. ovoga Zakona

3. ako naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa poveća suprotno osnovici iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona

4. ako korisnik Proračuna nije izuzet od uplate vlastitih prihoda te namjenskih prihoda i primitaka, a ne uplaćuje vlastite prihode te namjenske prihode i primitke u Proračun (Članak 12. stavak 4. ovoga Zakona).

Članak 66.

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

(1) Naputak iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Odluku iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Naputak iz članka 42. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Odluku iz članka 61. stavka 4. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 68.

(1) Do stupanja na snagu odluke iz članka 67. stavka 2. ovoga Zakona ostaju na snazi Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (»Narodne novine«, br. 50/92. i 73/93.) i Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (»Narodne novine«, br. 117/12.), osim ako je posebnim propisom uređeno drukčije.

(2) Do stupanja na snagu naputka iz članka 67. stavka 3. ovoga Zakona ostaje na snazi Naputak o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2024. godini (»Narodne novine«, br. 15/24., 33/24., 80/24. i 119/24.).

Članak 69.

(1) Odluka o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave (»Narodne novine«, br. 88/22.) ostaje na snazi i u 2025. godini.

(2) Naputak o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 46/20., 5/21. i 73/21.) ostaje na snazi i u 2025. godini u dijelu koji se odnosi na povrat beskamatnih zajmova danih na temelju njega.

(3) Odluka o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 101/21. i 147/21.) ostaje na snazi i u 2025. godini.

(4) Povjerenstvo iz članka 58. ovoga Zakona, osnovano na temelju Odluke o osnivanju Povjerenstva sa zadaćom davanja suglasnosti na odluke Hrvatske banke za obnovu i razvitak o odobrenju jamstava (klasa: 022-03/23-04/139, urbroj: 50301-05/16-23-2) od 6. travnja 2023. godine, nastavlja s radom i u 2025. godini.

Članak 70.

(1) Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 16/24.) ostaje na snazi do donošenja odluke iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Pravilnik o načinu korištenja vlastitih prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti ustanova u kulturi (»Narodne novine«, br. 54/19.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti ustanova u kulturi koji donosi nadležni ministar uz suglasnost Ministarstva financija sukladno članku 56. stavku 2. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.).

Članak 71.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje se primjenjivati Naputak o isplati sredstava beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda (»Narodne novine«, br. 130/20. i 134/23.).

Članak 72.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2025.