Danas, 2019. godine, u doba kibernetike, elektronike i digitalizacije, ima li mjesta kmetskim i njima sličnim pravima? Znamo li što se pod tim pojmom podrazumijeva te postoje li ona još? Izgleda da su kmetski, kolonatski, težački i slični odnosi još uvijek poprilično životni i koroviti.Pravna priroda tih odnosa bila je sporna. Prema nekima, to je bio običan zakupni odnos, dok su drugi smatrali da je to ortački odnos, koji ima osobinu da se prešutno nastavlja (prenosi) na nasljednike. Smatrali su da kolon nikada nije bio ortak te da je kolonat pogodba građanskopravne prirode, i to težačka, koju su stranke sklopile dobrovoljno i koju mogu raskinuti u svako doba.Istodobno, to nije niti zakupni niti ortački odnos, nego poseban pravni odnos, pa se prosuđuje prema običajnom pravu. Na taj odno...

Na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, a posebno na otocima, bila su u postupku osnivanja zemljišnih knjiga, u drugoj polovici XIX. stoljeća, uknjižena već prije postojeća prava obrađivanja zemlje i dužnosti davanja dijela prihoda od obrađivača zemlje. Ta prava upisivala su se na zemljištima pojedinih vlasnika veleposjednika, gospara, crkvenih dobara itd.§ 82. Zakona o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga od 18. V. 1930. odredio je da će se u teretni list upisati prava koja bi pripadala težaku na temelju posebnih uredaba ili posebnih ugovora. U Dalmaciji su se i do tada upisivala kolonatska prava na teretni list na temelju čl. 10. st. 2. Zemaljskog zakona za Dalmaciju od 10. II. 1881. Davanja su najčešće bila u naravi. Kmetstva, težaštine, poloništva, n...

Po završetku Prvog svjetskog rata pokušalo se naći rješenje toga problema, koji se sve više zaoštravao. Tako je Zemaljska vlada za Dalmaciju već 8. XII. 1918. izdala Naredbu (br. I-2735) kojom se zabranjuje samovoljno raskidanje ugovora o zakupu zemljišta. Vlasnici nisu mogli ukloniti težaka sa svoga zemljišta. Rješavanje sporova između kolona i vlasnika prekinuto je do konačnog uređenja i rješavanja agrarnog pitanja u Dalmaciji.Rješavanje agrarnog pitanja u Dalmaciji oteglo se godinama. Opisivati odnose toga doba nije predmet ovoga rada, ali moramo samo spomenuti da je to doba rata 1914.-1918. i poraća te da se o sudbini Dalmacije trebalo odlučiti na mirovnoj konferenciji saveznika u Parizu. Italija je imala posebne pretenzije na područje Dalmacije. Na intervenciju Saveznika, tadašnje ...

Odlukama komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju likvidirani su skoro svi agrarnopravni odnosi, a ipak su u zemljišnim knjigama iz raznih razloga još uvijek ostala upisana težačka prava. Praksa sudova je različita. Negdje se kmetska prava prenose rješenjima o nasljeđivanju, dok se u nekim sudovima ta prava ispuštaju i ne upisuju. Neki sudovi u zemljišnoknjižnim izvadcima navode kmetska prava, dok ih drugi ispuštaju kao nepostojeća. Ima dosta slučajeva da težačka prava nisu brisana iako je došlo do brisanja upisane agrarne prijave iz 1931., ili su ona ostala upisana unatoč činjenici da je agrarno rješenje provedeno u zemljišnoj knjizi, ali težačka prava nisu brisana. Isto tako, ima slučajeva da je Komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju donijela rješenje koje nikada nije provedeno ...

Zabilježba, kao vrsta upisa, može biti dvojaka: 1. zabilježbe kojima se evidentiraju osobni odnosi vlasnika, posebice glede raspolaganja i upravljanja imovinom. Ovdje se ubrajaju zabilježbe malodobnosti, starateljstva, oduzimanja svojevlasti, produžene tutorske vlasti, proglašenja punoljetnim, otvaranja stečaja. Učinak je tih zabilježbi da se nitko ne može pozivati da mu ti odnosi nisu bili poznati.2. zabilježbe koje imaju za posljedicu da onom tko ih je ishodio osiguraju neki pravni učinak, primjerice: zabilježba tužbe, zabilježba spora o valjanosti uknjižbe, zabilježba prvenstvenog reda, zabilježba dopuštene dražbe, zabilježba privremene mjere itd.Nisu dopuštene zabilježbe koje nisu predviđene pravilima zemljišnoknjižnog prava i pozitivnim propisima, a poglavito nisu dopuštene one zab...

Razumljivo je da ovim radom nisu u cijelosti iscrpljena sva pitanja koja se u praksi mogu pojaviti. Bilo bi zanimljivo čuti i druga mišljenja o tom problemu i načinu njegova konačnog rješenja.Prema tome, niti ima, niti više mogu postojati odnosi feudalnog karaktera, i to vječni liveli, feudalni, kmetski, amfiteutični, kolonatski, težački, gorni, želirski i svi slični trajni odnosi, bez obzira na njihov naziv. Ako, pak, postoje, oni su ništetni jer ih ni Ustav ondašnje FNRJ ni zakoni toga vremena ne dopuštaju.U zemljišnim knjigama, međutim, i dalje su ostala upisana težačka prava, koja su se dalje prenosila na nasljednike, opterećivala i sl. Razloge tome možemo naći u činjenici da, iako su općom odredbom ti odnosi ukinuti, ipak nisu doneseni propisi za njihovo brisanje u zemljišnim knjig...

Razložili smo većinu previranja oko kmetskih i njima sličnih prava. Razmišljanja - bez odgovora. Možda će biti oportuno, ali cijenimo potrebu podsjetiti da su nedoumice u primjeni propisa nekada razrješavala nadležna ministarstva (čitaj: sekretarijati) slanjem okružnica, koje su imale obveznu snagu na postupanje svim upućenim tijelima. Danas su suci samostalni u primjeni i tumačenju propisa, a tumače ih kroz pojedinačne odluke, pojedinačna stajališta razlikuju se od suda do suda, a usudimo se primijetiti da se sudska praksa razlikuje i među sucima istoga suda.Naveli smo da je u Splitu 1957. održan radni sastanak, koji nije urodio traženim odgovorima.Odgovore na postavljene dvojbe našli smo u okružnici poslanoj predsjedništvu općinskih sudova i predsjedništvima okružnih sudova - SVIMA.Te...

Sudska praksa ima svoja stajališta o upisima težačkih prava pa u nastavku navodimo nekoliko odluka nastalih kroz dulje razdoblje.1. »1.) Agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja ukinuti su stupanjem na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, danom 22. studenog 1946., te je tim danom zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača po osnovi zakona.2.) Propuštanje podnošenja zahtjeva za ukidanje agrarnih odnosa u roku iz čl. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području NRH, tj. do 26. lipnja 1958. ne sprječava sud u prosuđivanju da li su u konkretnom slučaju nastupile pravne posljedice iz točke 1. ovog zaključka, naime, da li je obrađivač s...

I. Opšte odredbe§ 1.Feudni odnosi koji postoje u zemljišnim knjigama između državnog erara kao vrhovnog vlasnika i feudatarca kao koristovnog vlasnika smatraju se pravno ukinuti 1. decembra 1918. god.Svi odnosi težaka, koji su na ovakvim feudalnim zemljištima nastali sve do stupanja na snagu ovoga Zakona, a bez obzira na rokove iz § 3 razrešuju se prema načelima ovoga Zakona tako, da težak postaje vlasnik zemlje, a feudatarac dobiva odštetu prema odredbi § 12. točka 1 ovog Zakona.Feudatarac zadržava sva feudna zemljišta i zgrade, koja je u vlastitoj režiji obrađivao, ali najviše do zakonskog maksimuma predviđenog u Uredbi o zabrani otuđivanja i opterećivanja velikih posjeda od 21. jula 1919. godine i zakona od 20. maja 1922. godine o izdavanju zemljišta velikih posjeda u četvorogodišnji...